Siva ekonomija u Hrvatskoj pala na 28 posto BDP-a, no znatno iznad europskog prosjeka

Iz godine u godinu udjel sive ekonomije u
hrvatskom BDP-u u laganom je padu.

Siva ekonomija u Hrvatskoj iznosi 28 posto (13 milijardi eura) ukupnog
BDP-a, istaknuto je na današnjoj prezentaciji kompanije Visa Europe, piše
SEEbiz.

Istraživanje o sivoj
ekonomiji i njezinoj povezanosti s elektroničkim plaćanjima, uz potporu Visa
Europe, provela je poznata globalna konzultantska tvrtka A.T. Kearney i
prof.dr. Friedrich Schneider, jedan od najvećih stručnjaka u području sive
ekonomije.

U Hrvatskoj dvije
trećine sive skonomije otpada na rad na crno, dok trećina otpada na
neprijavljivanje poslovne djelatnosti u punom opsegu (neizdavanje
računa).

– Provedeno istraživanje
ukazuje na veličinu sive ekonomije u Hrvatskoj u odnosu na BDP, pa je tako
2008. godine iznosila 29,6 posto, izbijanjem svjetske financijske krize 2009.
godine porasla je na 30,1 posto, no od tada bilježi postojani, no vrlo blagi pad.
Tako je 2010. godine siva ekonomija pala na 29,8 posto, godinu kasnije na 29,5
posto, a 2012. na 29 posto. Rad na crno i niža stopa prijavljivanja posebice u
graditeljstvu, trgovini i turizmu najviše doprinose veličini sive ekonomije u
Hrvatskoj, istaknula je tijekom izlaganja Gorana Perišić Kranjčec, Visa Europe,
Country Manager za Hrvatsku.

Još uvijek je taj udjel
prilično velik jer je prosječni udjel na razini Europe 18,5 posto, a u nekim
zemljama i niži (primjerice – Austrija 8 posto i Švicarska samo 7 posto).
Sektorski, u Hrvatskoj je u kontekstu sive ekonomije najgora situacija u
sektoru građevine pa trgovine, proizvodnje i prijevoza.

Catalin Cretu, Visa
Europe Subregionalni Manager za Rumunjsku, Hrvatsku i Sloveniju, je pak
istaknuo:

– Većina aktivnosti u
sivoj ekonomiji bazirana je na gotovini, koja je zapravo nesiguran i skup
instrument plaćanja. Reguliranje sive ekonomije lakše je uz smanjenje upotrebe
gotovine te provođenja mjera kojima će se banke moći aktivnije uključiti u
cijeli proces. Ovo istraživanje pokazuje da je povećanje elektroničkih plaćanja
od deset posto tijekom četiri uzastopne godine povezano sa smanjenjem sive
ekonomije četiri-šest posto.

I za Hrvatsku udrugu
banaka tema sive ekonomije je vrlo važna. Zoran Bohaček, direktor Hrvatske
udruge banaka (HUB) rekao je da je Hrvatska udruga banaka uvijek bila aktivna u
razvoju, pomaganju i promicanju bezgotovinskog plaćanja.

– Vjerujemo da će naši
napori, u stvaranju okvira za napredak u propisima elektroničkog plaćanja i
provedba kroz naše Odbore za platni promet i Kartično poslovanje, dovesti do
značajnog povećanja bezgotovinskih transakcija i aktivno doprinijeti
transparentnosti u poslovanju isto kao i naši napori u povećanjusigurnosti gotovine,
kartica i Cybersecurity i naše članstvo u Europskom vijeću plaćanja.”

U Europi je siva
ekonomija značajna i ima ozbiljne posljedice za europsko gospodarstvo,
uključujući izgubljene porezne prihode, nižu produktivnost i u konačnici
sporiju stopu rasta. Graditeljstvo, trgovina robom i uslugama, te
ribarstvo zajednički su sektori u kojima gotovo sve zemlje bilježe najveći
„prostor” za sivu ekonomiju. Ukupan volumen sive ekonomije u Europi
procjenjuje se na 18.5 posto odnosno nešto više od 2 milijarde eura. Hrvatska
se prema veličini sive ekonomije nalazi u klubu s državama poput Rumunjske,
Litve i Letonije.

U istraživanju o sivoj ekonomiji istaknute su konkretne mjere koje ukazuju da
postoji jasna korelacija između veličine sive ekonomije i broja elektroničkih
plaćanja koji se odvijaju. Na primjer, u zemljama u kojima se naširoko koristi
elektroničko plaćanje, kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo, veličina sive
ekonomije znatno je manja nego u zemljama kao što je Bugarska gdje elektronička
plaćanja nisu širom prihvaćena.