Nakon više od mjesec i pol dana, završio je ljetni kamp za osobe iz spektra autizma u Splitu. Kampanja #autizam365 za cilj je imala prikupiti donacije kako bi djeca preko ljeta imala osiguranu skrb, radionice i edukacije, budući da OŠ Centar za autizam Split ne radi ljeti. Ista situacija u ljetnim mjesecima je i u Centru za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači te Slava Raškaj.

Više od 30 stručnjaka i volontera radilo je na unaprjeđenju raznih vještina djece i odraslih autista, a sve to kako bi i dalje imali rutinu odlasku u školu te druženja s prijateljima u poznatom okruženju. Osim polaznika Centra za autizam, ljetnom kampu su se pridružili i polaznici centra Juraj Bonači, koji su članovi udruge.

- Ovo je dokaz da našoj djeci treba skrb 365 dana u godini i ne mislimo stati dok se to ne ostvari. Sreća i osmijeh na njihovim licima svakoga jutra je neopisiva, a stečeno znanje i vještine pomoći će im u daljnjem razvoju. Zato ćemo u rujnu Gradu Splitu predočiti cijelu dokumentaciju i organizacijsku strukturu kampa i očekujemo da za iduće ljeto nećemo morati prikupljati donacije, već da će se grad i županija aktivno uključiti - poručili su iz udruge Autizam 365.

Više od 100 tvrtki i nekoliko stotina građana sudjelovalo je u prikupljanju donacija, a iz udruge su još jednom zahvalili svima koji su im pomogli te najavljuju nove akcije.

- Hvala svim donatorima, jer bez njih ovo ne bi bilo moguće. Autizam ne poznaje pauzu, s njim se živi svih 365 dana u godini, kako naša djeca tako i mi roditelji. Zato u planu imamo aktivnosti koje će doprinijeti boljoj kvaliteti života djece i roditelja, ali glavni cilj udruge je osigurati skrb 365 dana u godini - poručili su.

Volonteri koji se žele pridružiti udruzi i pomoći članovima u nastojanjima da djeci osiguraju cjelogodišnju skrb, mogu se javiti na email [email protected] ili na Facebook i Instagram stranici udruge Autizam 365.

Svi zainteresirani donatori koji žele podržati rad udruge to mogu učiniti na web stranici, i to u nekoliko jednostavnih koraka.

Pčelari su opet u problemima - Međimurci procjenjuju da će imati upola manje meda nego lani. I to nije jedini problem, muči ih uvozni lobi koji im ruši cijene

Pčelari iz godine u godine žive od nade da će proljeće biti dobro jer o tome ovisi i koliko će biti meda. Ovo proljeće ponovno nije bilo dobro, i bez obzira na to koliko pčelari obilazili svoje pčele, pazili na njih i premještali ih na druge lokacije, krajnji rezultat ne može se bitno promijeniti.

-Već znamo sve, jesenske paše nema. Bili smo na Baniji, nije bilo tako reći, ništa. Samo nešto malo - oko 10, 12 kilograma po zajednici, tako možemo računati i to je uglavnom bio bagrem, govori pčelar Franjo Trstenjak RTL-u.

Najveći neprijatelj pčelara je mraz. Oštetio je pupoljke njima najvažnije biljke bagrema i čim se od njega dobilo upola manje meda, bilo je jasno kakva će biti cijela sezona.

-Ovo je jedna od lošijih godina, ja bih rekao skoro 50 posto slabija nego prošle godine. Bili su zimski gubici pčela, kad smo to prebrodili došao je mraz koji je uništio voćnu pašu. Od te proljetne paše ostala je samo uljana repica, objašnjava predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije Željko Trupković.

No ipak, situacija i nije tako kritična jer gotovo svi imaju zalihe od prošle godine koja je bila iznadprosječna. Od uvođenja eura nisu se mijenjale ni cijene pa je tegla meda 9 ili 10 eura. No, probleme im stvara jeftini med u trgovinama koji košta oko 3 i pol eura.

-U trgovačkim lancima se svašta nađe i ljudi kupuju, nažalost zbog cijene, a kvaliteta znamo kakva je, da to na kraju opće nije med nego nekakav pripravak na bazi šećera, govori pčeral Franjo.

Osim upitne kvalitete, tu je i upitno podrijetlo. Oni tvrde, što god se dogodilo, iz principa nikada neće prodavati med po toj cijeni - radije će ga darovati.