Splićani na poštanskim markama

Uobičajeni motiv prvih poštanskih maraka bio je profilni lik državnog suverena ili državni grb, a prva poštanska marka u povijesti izdana je u Velikoj Britaniji 1840.

Ova kratka povijest bila je uvod u predavanje Pjera Baranovića “Splićani na poštanskim markama” koje je organizirala udruga BAŠ3BAŠ u suradnji s sa Centrom za kulturu i cjeloživotno obrazovanje “Zlatna vrata”.

1932. godine, u povodu veslačkog šampionata Europe, izdano je 6 poštanskih maraka, a motiv jedne od njih bila je splitska luka i dvojac bez kormilara. Bio je to prvi put da je Split pojavio na poštanskoj marci, ispričao je Baranović, autor brojnih poštanskih maraka, žigova i dopisnica te predsjednik Dalmatinskog kolekcionarskog društva “Diokles”.

Publika je s velikim zanimanjem slušala zanimljivosti o Splićanima koji su zaslužili imati svoj lik na poštanskim markama, počevši od Dioklecijana pa do Rađinog špiljskog kukca.

Uz navedene nepoznate veslače, koji su bili prvi Splićani prikazani na poštanskoj marci, prvi poznati Splićanin bio je Marko Marulić koji se na poštanskim markama pojavljuje čak 3 puta. Baranović je prikazao i usporedio poštanske marke s likovima Marka Marulića i Ivana Meštrovića naglasivši kako njihova sličnost nije slučajna. Osim Meštrovićevog lika, i njegova djela, istaknuo je Branović, nalaze se na mnogobrojnim markama širom svijeta.

Poznati splitski glazbeni umjetnici Ivo Tijardović i Jakov Gotovac također su prikazani na poštanskim markama, ali najpoznatiji splitski likovni umjetnik Emanuel Vidović nikad nije dobio poštansku marku sa svojim likom iako su njegova djela motivi na nekoliko  poštanskih maraka.

Zanimljivo je da su samo dvije Splićanke dobile “svoju marku”. Prva je nepoznata Mira Mihelić, a druga svima poznata Blanka Vlašić.

Zanimljivost teme, ali  i stručnost predavača Pjera Baranovića rezultirala je najavom tematski proširenog predavanja, jer je publika, zaintrigirana pričama i povijesnim detaljima, pokazala veliki interes za još jednim sličnim programom.