Article
Odabrane četiri nove stipendistice Nacionalnog programa stipendiranja "Za žene u znanosti", među njima i znanstvenica sa splitskog fakulteta
- Impresioniran sam time što postoje vrijedne, savjesne, darovite mlade osobe koje strpljivo i samozatajno rade, što nas čini optimističnima u vezi razvoja društva u budućnosti. Danas smo naime svjedoci da u mnogim područjima pada kriterij stručne razine i profesionalne odgovornosti, a ove mlade znanstvenice to demantiraju. Ove stipendije značajno utječu na promjenu stereotipa i rušenje tradicionalnih predrasuda o ženskim sklonostima za neka zanimanja, a nagrađene su važne kao uzor, poticaj i poruka u društvu. One potiču mlade žene da se počnu baviti znanošću u današnje vrijeme estrade i spektakla kad znanstveni samozatajni rad nije popularan među mladima. Nadamo se da će ova stipendija biti poticaj mnogim mladim djevojkama da upišu fakultete prirodnih znanosti te da se nastave baviti znanošću. Nedvojbeno je da znanost treba žene. - istaknuo je akademik Zvonko Kusić, predsjednik Izbornog povjerenstva Programa.
Izborno povjerenstvo predvođeno upravo akademikom Zvonkom Kusićem i cijenjenim članovima hrvatske akademske zajednice akademkinjom Vidom Demarin, akademikom Krešimirom Nemecom, akademikom Vladimirom Paarom, prof. dr. sc. Helenom Jasnom Mencer, prof. dr. sc. Đurđicom Ugarković, dr. sc. Katicom Biljaković, prof. dr. sc. Maricom Ivanković, prof. dr. sc. Leandrom Vranješ Markić i izv. prof. dr. sc. Zrinkom Ljubešić, koja je i sama bila dobitnica ove prestižne stipendije, odabralo je nagrađene stipendistice među 67 pristiglih prijava.
- Kao mladoj znanstvenici na početku znanstvene karijere, postati stipendistica programa „Za žene u znanosti“ za mene ima višestruki značaj. Kao prvo, ona predstavlja priznanje dosadašnjeg truda, vremena i odricanja uloženih u provođenje istraživanja kao i pisanje same disertacije. Ona je istovremeno i priznanje svima koji su bez zadrške podupirali moje odluke i doprinijeli ovome gdje se nalazim sada – mojoj obitelji, kolegama i prijateljima. S obzirom na tematiku kojom se bavim, a kojoj je osnovna svrha doprinijeti održivom razvoju i očuvanju našeg okoliša, ova stipendija je ujedno i prepoznavanje važnosti ovakvih doprinosa našem društvu, te snažan poticaj za daljnji napredak.
Naposljetku, postati alumni ovog programa iznimna je čast kojom dobivam mogućnost, ali i odgovornost podijeliti svoje znanje i iskustva, te prikazati svoj put i tako potaknuti sve buduće mlade znanstvenice da one ostvare svoj.
Odobreno prvo cjepivo protiv respiratornog sincicijskog virusa
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je cjepivo protiv respiratornog sincicijskog virusa (RSV) - bolesti koja ubija tisuće ljudi svake godine. Cjepivo još uvijek treba odobrenje Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti prije nego što se bude moglo plasirati u javnost, piše BBC.
Dužnosnici kažu da je cjepivo, koje je proizvođač GSK nazvao Arexvy, veliko otkriće koje će spasiti mnoge živote. Cjepivo bi moglo biti dostupno osobama starijim od 60 godina za nekoliko mjeseci, kažu dužnosnici.
-Današnje odobrenje prvog cjepiva protiv RSV-a važno je postignuće javnog zdravstva u prevenciji bolesti koja može biti opasna po život, rekao je dr. Peter Marks, koji vodi Centar za procjenu i istraživanje bioloških lijekova pri Agenciji za hranu i lijekove, piše BBC.
Što je RSV?
RSV je respiratorna bolest koja obično rezultira simptomima sličnim prehladi kod odraslih, ali može biti opasna za malu djecu, starije osobe i osobe s temeljnim zdravstvenim problemima.
U prosjeku svake godine od RSV-a u SAD-u umire 100 do 300 djece mlađe od pet godina. Također godišnje umire 6000 do 10.000 odraslih osoba starijih od 65 godina, a RSV uzrokuje i između 60.000 i 120.000 prijema u bolnicu. U teškim slučajevima može uzrokovati bronhiolitis, koji uključuje nakupljanje upale u plućima i poteškoće s disanjem. Lijek je nastajao više od 60 godina i prvi je koji je dobio odobrenje za sprječavanje RSV-a bilo gdje u svijetu.
Studija GSK-a, kompanije sa sjedištem u Velikoj Britaniji, koja je objavljena u veljači, pokazala je učinkovitost cjepiva od 82,6%. Nuspojave su uglavnom bile blage ili umjerene i prestale su unutar dva dana. Najčešće nuspojave su bol oko mjesta uboda ili umor.
RSV kod djece počinje začepljenim nosom ili curenjem nosa i može napredovati do suhog kašlja, groznice i ponekad problema s disanjem. Za većinu djece bolest će biti blaga i može se liječiti kod kuće paracetamolom ili ibuprofenom za dojenčad.
Liječničku pomoć treba potražiti ako dijete ne jede normalno, diše ubrzano ili ima visoku temperaturu koja se ne spušta. Hitnu pomoć treba pozvati ako je dijete iscrpljeno od pokušaja disanja, odnosno ako mu se mišići uvlače između rebara sa svakim udahom ili je možda blijedo i znojno, prenosi Index.
Vrlo zanimljiva i iznimno posjećena panel rasprava društvenih studija Sveučilišnog odjela stručnih studija
S ciljem stalnog unaprjeđenja studijskih programa, u petak, 24. ožujka, u amfiteatru Sveučilišnog odjela za stručne studije održana je jako zanimljiva i iznimno posjećena panel rasprava društvenih studija Odjela na temu "Razgovor s poslodavcima: iskustva, potrebe i budućnost tržišta rada".
Mnogobrojne studente tom prigodom pozdravili su pročelnik Odjela dr. sc. Petar Pepur i voditeljica Ureda za poslovnu suradnju mr. sc. Ivona Jukić, posebno se zahvalivši panelistima, predstavnicima poslodavaca. Raspravu su moderirali pročelnica Odsjeka za menadžment, trgovinu i turizam Antonija Roje te pročelnik Odsjeka za računovodstvo i financije dr. sc. Luka Mladineo.
Tijekom diskusije ispitale su se potrebe tržišta rada i značaj stručne prakse za studente, zatim su se opisale karakteristike, vještine i znanja koje osoba koja se zapošljava treba imati te su se analizirali budući trendovi u zapošljavanju iz kuta pojedinog panelista, predstavnika svoje struke.
Svoja iskustva i vrijedne savjete studentima iznijeli su partneri Odjela Zorana Rubić iz Adriatic osiguranja, Antonio Miličević iz Deltrona, Marija Mrđen iz FINA-e, Vanda Puizina Dragojević iz hotela Posh, Ilijana Janjić i Anita Žarković iz Micronica te Tihana Klarić iz Studenca.
Znanstvenici otkrili dva tijela ronioca u "Velikoj plavoj rupi"
Zbog neodgovarajuće opreme, ovo područje dugo je vremena ostalo neistraženo. Kada su ronioci konačno uspjeli doći do dna 'Velike plave rupe', iznenadilo ih je nekoliko otkrića, piše Morski.hr.
Radi se o području udaljenom otprilike 96 kilometara od obale Belizea na dubini većoj od 120 metara koji je dugo ostao neistražen. No, napredak tehnologije i pobuđeni interes milijardera Richarda Bransona, to je promijenio.
Zaron u dubine donio je nekoliko novih saznanja, ali i razočaranja. Osim otkrića niza špilja sa stalaktitima, naišli su na smeće te dva tijela ronioca.
Ekipa je pronašla plastičnu bocu od dvije litre, kao i davno izgubljeni GoPro s fotografijama nečijeg odmora. Tim je također otkrio dva tijela ronioca koji su prije nestali u velikoj špilji.
Iako je prizor bio uznemirujući, odlučili su ostaviti tijela tamo gdje su ih pronašli, utvrdivši da je rupa dobro mjesto za posljednje počivalište. Međutim, o pronalasku su obavijestili vladu Belizea.
Ali to nije bilo sve - nakon zarona u dubinu podvodnim vozilom, pronašli su veliki niz špilja sa stalaktitima. Ovo otkriće upućuje da su špilje nekoć bile iznad razine mora, prenosi LADbible.com.