Inflacija u Hrvatskoj u siječnju opet ubrzava, iznosit će 13,5 posto

U siječnju bi godišnja inflacija mogla iznositi 13,5%, računajući da
su u odnosu na prosinac cijene rasle 1,5 posto. Tako pokazuju
preliminarne procjene analitičara Raiffeisen banke koji vjeruju da će se
siječanjska poskupljenja neminovno odraziti na konačnu brojku, piše Jutarnji list.

Kako je u prosincu godišnja inflacija iznosila 13,1 posto, a u
studenome 13,5 posto, to bi značilo njezino ponovno ubrzanje, suprotno
očekivanjima HNB-a koji na temelju uvida u cijene tijekom prva dva
tjedna u siječnju procjenjuje da će se, unatoč svemu, usporavanje
nastaviti, drugi mjesec zaredom.

– Tijekom prvog ovogodišnjeg kvartala očekujemo zadržavanje inflacije
na dvoznamenkastim stopama, s tendencijom laganog usporavanja nakon
toga, na što već upućuje usporavanje rasta proizvođačkih cijena – kazala
je Zrinka Živković Matijević, direktorica ekonomskih
istraživanja u RBA, prilikom prezentacije kvartalnih prognoza “Monetarno
stezanje i fiskalno popuštanje”. U ovoj godini očekuje prosječnu stopu
inflacije od 7,5 posto, a povratak na razine od dva posto ne smatra
izglednima prije 2025.

Kada je riječ o kategorijama koje najviše pridonose rastu inflacije,
usporedba s drugim zemljama srednje i istočne Europe pokazuje da se
Hrvatska ne razlikuje bitno, uglavnom predvode hrana i energija.
Međutim, iz mjeseca u mjesec smanjivao se doprinos rasta energije, a
rastao doprinos hrane, koja čini i najznačajniji dio potrošačke
košarice, kazala je Živković Matijević. Za 38 posto prošlogodišnjeg
rasta inflacije u Hrvatskoj zaslužna je hrana.

Koliki problem predstavlja, dobro pokazuje usporedba s prosjekom EU.
Dok su opće cijene u Hrvatskoj niže od prosjeka EU za 27,6 posto,
analiza RBA pokazuje da je hrana skuplja za jedan posto. Istodobno,
hrana u Poljskoj jeftinija je od prosjeka EU za čak 25,6 posto, u
Rumunjskoj za 25,7 posto, u Češkoj za 6,2 posto, a u Mađarskoj za 2,5
posto. Od ostalih zemalja srednje i istočne Europe, skuplju hranu od
prosjeka EU imaju i Slovačka, za 1,2 posto, te Slovenija 0,7 posto.

Kako hrana čini oko petine finalne potrošnje kućanstava u Hrvatskoj,
kao i u Poljskoj, rast cijena “najviše je pogodio one s najmanjim
dohotkom”. U ovoj godini analitičari RBA očekuju usporavanje BDP-a na
oko 1,2 posto, na što upućuju posljednji podaci o industriji i
maloprodaji. Značajno će usporiti sve sastavnice BDP-a, izuzev
investicija zahvaljujući povlačenju europskih sredstava.