Na Hvaru riješili problem zabrane rada ključnim praznicima i nedjeljama tijekom turističke sezone

Zabrane rada nedjeljom, ali i praznicima dale su trgovcima samo izbor na
16 odabranih nedjelja kojima će smjeti raditi. Ostalih 36 nedjelja, plus 14 neradnih
praznika, što je ukupno 52 dana, dućani neće smjeti raditi. Problem je kad se
usred turističke sezone dogode dva ili više neradnih dana u nizu. No, postoji
način i kako tome doskočiti. Morski.hr donosi primjer s Hvara i zašto je to
moguće.

Primjerice, malo kome u Zagrebu padaju na pamet specifične situacije s
Jadrana, tako i kad donose zakone, nisu išli za tim da su vikendom najčešće
smjene gostiju. Gosti u apartmanima, kućama za odmor (manje u hotelima gdje
imaju all-inclusive opcije), te u charteru dođu i trebaju u nabavku. Možda je
charter i najbolji primjer jer izmjena gostiju starta u subotu ili nedjelju,
kad se u trgovačkim centrima ili lokalnim dućanima naprave ogromni prometi,
pošto posada odmah poslije nabavke isplovljava i malo je vjerojatno da će za to
čekati ponedjeljak.  

Prema izmijenjenom Zakonu o trgovini trgovac samostalno
određuje kojih su to 16 nedjelja u godini radne, s osnove individualnih
potreba, sezonalnosti, mikrolokacije i drugih relevantnih čimbenika. U tjednima
u kojima je nedjelja radna, najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati,
što čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do
nedjelje.

No postoje iznimke od pravila koje propisuje ovaj zakon. Iznimke se
odnose na trgovine koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline
željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje
plovidbe, brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila,
benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te
drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno
interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim
propisima.

E sad dolazimo i do kvake za koju se mogu zakačiti i svi kojima je stalo
da reguliraju dizbalans radnih i neradnih dana, kako bi izbjegli situacije
poput današnjeg i sutrašnjeg dana koji su praznik i nedjelja, pa po zakonu
trgovine ne bi smjele raditi.

Dakle, iznimke se odnose i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda,
prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na
tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i
klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim
manifestacijama te prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

E, kvaka je dakle u tome, da jedinica lokalne (samo)uprave mora
proglasiti nešto poput sajamskog dana. Upravo to je jučer napravio Grad Hvar.

Proglasiš sajmovni dan i dobiješ i kruha i igara…

“U svrhu promidžbeno- turističkih aktivnosti, proglašavaju se 5. i
15. kolovoza 2023. godine sajamskim danima na području Grada Hvara. Prigodna
prodaja na kioscima, štandovima i slično, kao sastavni dio sajamskig događanja,
u navedene dane može započeti u 9 sati i završiti do 24 sata”, stoji u
Odluci Grada Hvara. Istu odluku donio je i Grad Stari Grad, koji je osim 5. i 15., dodao i 16. kolovoz
kao sajamske dane.

Drugim riječima, sve što je potrebno građanima i gostima, mogu kupiti u
objektima kao što su “kiosci, štandovi i slično”. Što je to
“slično”, ne definira se, tako da sasvim legalno i u svrhu neometanja
turističke sezone, prodaja za vrijeme sajma – može funkcionirati.