Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5dd6504e29111c8ffa8b4575/80

Splitski znanstvenici kao dio kolaboracije MAGIC sudjelovali u otkriću jedinstvene pojave u svemiru

Kolaboracija MAGIC (Major Atmospheric Gamma Imaging Cherenkov) objavila je dva rada u časopisu Nature, koje supotpisuju i znanstvenici FESB-a, Nikola Godinović, Damir Lelas, Ivica Puljak i Darko Zarić.
MAGIC je 14. siječnja 2019.  godine  detektirao GRB (eng. Gamma Ray Burst)  - provalu gama-zraka,  oznake GRB190114C prema datumu detekcije. Nakon elektroničke dojave s dva NASA-ina satelita (Fermi i Swift) o detekciji GRB na nižim energijama,  teleskopi MAGIC, sljedeći automatiziranu proceduru prekinuli su trenutno opažanje i već nakon 50 sekundi započeli s prikupljanjem podataka iz dojavljenih nebeskih koordinata.

Nakon analize podataka utvrđeno je da je taj kratkotrajni izvor visokoenergijskih gama-zraka energije TeV (tisuću milijardi puta veća energija od energije vidljive svjetlosti) gotovo pola sata bio 100 puta sjajniji nego najsjajniji poznati izvor na ovim energijama.

Teleskopi MAGIC dizajnirani su i izgrađeni prije više od 15 godina, a jedan od strogih  zahtjeva na dizajn sustava za usmjeravanje teleskopa, čija je masa 64 tone, bio je sposobnost  usmjeravanja  u bilo koji dio neba unutar 25 sekundi. Upravo kako bi bio u stanju početi opažanje, što je prije moguće, nakon primitka dojave o detekciji GRB na nižim energijama. 

Začetnik teleskopa MAGIC, pokojni Eckart Lorentz (MPI - München) vizionarski je inzistirao na takvom dizajnu  a vizionarstvo,  trud i ustrajnost  je nakon više od petnaest godina dala  plodove.

Po završetku opažanja i brze analize GRB190114C, MAGIC je nekoliko sati nakon satelitske dojave,  poslao  novu  dojavu o detekciji GRB na nikad do sada izmjerenim TeV energijama. Po dojavi MAGIC-a više od dvadeset različitih instrumenata promatralo je taj dio neba prikupljajući  podatke na različitim valnim duljinama kako bi se dobio što detaljniji uvid u fizičke procese odgovorne za nastanak  GRB - najsnažnijih eksplozija koje opažamo u svemiru. Rezultati su objavljeni u dva članka u časopisu Nature. Jedan članak o samoj detekciji  GRB190114C na vrlo visokim  energijama, nikada do sada zabilježenim, a drugi u suradnji s drugim instrumentima koji su izmjerili  sjaj ovog GRB na nižim energijama sve do radio valova.  

MAGIC-ovi podaci ukazuju da sjaj ovog GRB na energijama TeV nastaje kao rezultat emisijskog procesa na kojeg dosadašnji podaci nisu upućivali. Do sada se za objašnjenje opaženog  GRB sjaja najčešće predlagalo sinkrotronsko zračenje visokoenergijskih elektrona koji se gibaju u magnetskom polju, no opažene TeV energije fotona nije moguće objasniti u ovom modelu.

Potreban je dodatni proces emisije zračenja. Najvjerojatnije se ovdje radi o inverznom Comptonovom procesu, u kojem dolazi do prijenosa energije s relativističkih elektrona na fotone nižih energija. Najprihvatljivije objašnjenje nastanka GRB je kolaps masivne zvijezde na kraju svog života, ili spajanje binarnih sustava kompaktnih objekata poput neutronskih zvijezda. Pri ovakvim kataklizmičkim procesima stvara se uski mlaz nabijenih čestica koji se izbacuju brzinom bliskom brzini svjetlosti. Interakcija ultrarelativističkog mlaza nabijenih čestica te okolnog plina i magnetskih polja  objašnjava izmjereni sjaj.

Zanimljiva je povijest otkrića  provala gama-zraka. Naime sretnom slučajnošću ih je otkrio 1967. godine sustav američkih špijunskih satelita Vela, nadgledajući područje bivšeg Sovjetskog Saveza kako bi detektirali gama-zrake koje nastaju prilikom eksplozije nuklearne bombe. Sustav satelita Vela nije uočio gama-zrake iz eksplozija nuklearne bombe, ali je uočio fenomen nazvan “Gamma-Ray Burst”, provala gama-zraka.

Prvi znanstveni članak o GRB kozmičkog porijekla objavljen je, tek 1973. godine, nakon što su do tada prikupljeni podaci postali javno dostupni. Provale gama-zraka  kratke su i izuzetno snažne kozmičke eksplozije, koje se iznenada pojavljuju na nebu, otprilike jednom dnevno. Započinju vrlo sjajnim bljeskom, koji se naziva promptna emisija, a traje od djelića sekunde do nekoliko stotina sekundi.

Promptna emisija popraćena je takozvanim popratnim sjajem (eng. afterglow) manjeg intenziteta, ali dugotrajnijim i emitiranim u  širokom rasponu valnih duljina. Kada bi bile vidljive našim očima provale gama-zraka bi, za vrijeme od nekoliko sekundi maksimalnog sjaja, zasjenile sve ostale izvore na cijelom nebu. Nakon toga njihov sjaj satima, pa i danima, polako trne, dok u potpunosti ne zgasne. Kao da je netko upalio ogromnu vatru koja brzo zgasne, a onda žeravica još sjaji danima …

U blizini teleskopa MAGIC uskoro će započeti opažanja  novim većim teleskopom  Large Size Telescope - 1 (LST-1) čiji je promjer zrcala 23 m i masa 100 tona, a u čijem je dizajnu i izgradnji doprinijela i hrvatska grupa, Slika 3. Na FESB-u  je izgrađen  sustav za precizno mjerenje i kalibraciju usmjerenosti teleskopa LST-1. Sustav je dizajniran, izgrađen i testiran u Splitu, nedavno je instaliran na teleskop LST-1 a trenutno se nalazi u fazi puštanja u pogon.

Detekcija GRB na energijama TeV  teleskopima MAGIC  jasna je naznaka da će nova generacija teleskopa LST-1 prikupiti još  više  podatke iz budućih GRB u području vrlo visokih energija i tako doprinijeti još boljem razumijevanju najsnažnijih eksplozija u svemiru koje se pojavljuju  otprilike jednom dnevno  u nepredvidiv trenutcima i na nepredvidim lokacijama.
hr Thu Nov 21 2019 09:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5ecbf61f6f2ab86c3c8b461e/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Što je to točno 5G, kako radi i čemu služi?

Do kraja godine Hrvatska bi trebala dobiti prvi "5G grad" - Osijek, a njegovi stanovnici priliku za korištenje napredne tehnologije. No što je zapravo 5G, čemu služi i kako radi?

Posljednjih godina često se spominje kratica 5G ili 5G tehnologija koja bi trebala "dovesti revoluciju u naše živote" i omogućiti brojne napretke u medicini, tehnologiji, telekomunikacijama i šire, piše zimo.hr

No što je to 5G zapravo?

Jednostavno rečeno, 5G, odnosno peta generacija gigabitne mreže, nova je generacija mobilnih mreža koja se temelji na postojećim tehnologijama, ali će omogućiti nove primjene.

Kad govorimo o 5G, ne govorimo samo o jednoj tehnologiji već o grupi različitih tehnologija. Upravo te različite tehnologije omogućit će korisnicima (znači svima nama) da mobilne mreže koristimo za još više stvari i u privatnim i u poslovnim životima.

Tako će 5G tehnologija omogućiti značajno brži pristup internetu, veći broj povezanih uređaja te pouzdaniju komunikaciju s malim ili gotovo nikakvim kašnjenjem.

Kako 5G radi?

U osnovi 5G mreža funkcionira kao i sve dosadašnje mobilne mreže. Mobilni uređaj (koji podržava 5G tehnologiju) odašilje signal na određenoj frekvenciji, prima ga bazna stanica i prenosi dalje, a povratni signal šalje ponovno na mobilni uređaj.

Razlika u odnosu na 4G ili 3G jest u frekvenciji koju koristi i načinu na koji prenosi same podatke. Prema podacima iz HAKOM-a, frekvencijski pojasi koji će se u Hrvatskoj upotrebljavati za 5G tehnologiju su 700 MHz i 3,6 GHz, a u kasnijoj fazi i 26 GHz.

Zahvaljujući novim načinima enkodiranja (jednostavno rečeno pakiranja i slanja podataka), 5G tehnologija može koristiti istu frekvenciju kao i 4G, ali ostvariti 30 posto veću brzinu. Kad bude u potpunosti funkcionalna, korisnicima će pružiti 600 puta bržu razmjenu podataka no što je to danas moguće na 4G mreži. Recimo to ovako, na 5G mreži moći ćete preuzeti cjelovečernji film visoke kvalitete za samo 25 sekundi. Omogućit će igranje videoigara na internetskim streaming servisima bez ikakva zastajkivanja, dodatnog učitavanja ili spore reakcije likova u igri. Isto tako, omogućit će da brojni novi uređaji koji za funkcioniranje i komunikaciju trebaju brzu internetsku vezu mogu raditi besprijekorno. Poput autonomnih automobila, različitih senzora koji prate temperaturu, zauzetost parkirnih mjesta ili pak broj ljudi u trgovačkom centru.

Imamo li 5G u Hrvatskoj?

Da i ne. Na području Republike Hrvatske još uvijek nisu dostupne komercijalne 5G mreže. No u uporabi je nekoliko testnih mreža u različitim dijelovima Hrvatske koje se koriste kako bi teleoperateri, znanstvenici i tehnološke tvrtke mogle testirati mogućnosti 5G tehnologije te razviti proizvode i usluge koje će nuditi u budućnosti.

Najbliži korištenju 5G tehnologije u svakodnevnom životu jesu građani Osijeka, koji je Vlada odabrala za prvi hrvatski 5G grad. Očekuje se da bi prve komercijalne 5G usluge u Osijeku mogle zaživjeti do kraja 2020. godine.

Je li 5G tehnologija opasna?

Ne, odnosno nije ništa opasnija od tehnologija koje koristimo i sad, kao što su Wi-Fi ili 4G.  Elektromagnetski valovi ne mogu proizvesti, prenijeti ili stvoriti bilo kakvu biološku tvorevinu, pa tako ni virus ili bakteriju. Jedina nuspojava korištenje elektromagnetskih valova jest zagrijavanje tkiva. No strogi propisi kojih se teleoperateri koji grade bazne stanice i održavaju mobilnu mrežu te proizvođači pametnih telefona moraju pridržavati jamče da je korištenje tih uređaja (a onda i tehnologije) sigurno.U nedavnom intervjuu za Zimo prof. dr. sc. Davor Bonefačić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva objasnio zašto se ne bismo trebali bojati 5G tehnologije.

Tehnologija 5G nije ništa opasnija od postojećih bežičnih komunikacijskih tehnologija, pa nam prema tome ne trebaju neke nove i posebne mjere zaštite ili opreza, istaknuo je profesor Bonefačić.

Treba li nam onda 5G tehnologija?

Da, jer želimo li napredovati kao društvo, ali i održati korak s drugim državama, moramo prihvaćati, uvoditi i koristiti nove tehnologije. Tehnologija 5G bit će osnova za razvoj gospodarstva i novih tehnoloških rješenja koja će nam donijeti bolju kvalitetu života.

hr Mon May 25 2020 18:46:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5e7c56a429111cd6ac8b4573/80
Foto: Screenshot / YouTube

Uspjeh Đikićevog instituta: Otkrili što usporava i zaustavlja širenje koronavirusa

Znanstvenici su testirali niz spojeva u laboratorijskim modelima i otkrili neke koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa

Tim biokemičara i virologa na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu uspio je pratiti kako se ljudske stanice mijenjaju nakon infekcije virusom SARS-CoV-2 koji u ljudima izaziva covid-19, priopćio je Ivan Đikić.

Znanstvenici su testirali niz spojeva u laboratorijskim modelima i otkrili neke koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa. - piše Index

Dvije potencijalne terapije

Među njima su i dvije nove potencijalne terapijske strategije za liječenje covida-19.

Jedan lijek blokira metabolizam nukleinskih kiselina samog virusa (ribavirin), a na njemu su već započela klinička ispitivanja.

Drugi potencijalni lijek djeluje na metabolizam ugljikohidrata u ljudskim stanicama, jer je dokazano da 2DG (2-deoksi-D-glukoza) blokira glikolizu, važan metabolički put u širenju virusa SARS-CoV-2.

U ovom otkriću posebno je zanimljivo to što američka tvrtka Moleculin Biotech već posjeduje potencijalni lijek koji se zove WP1122, a djeluje slično kao 2-DG. Stručnjaci te kompanije već su krenuli u pripremu kliničkog ispitivanja na temelju rezultata iz Frankfurta.

Riječ je o potpuno novim studijama, različitim od one Đikićevog laboratorija od prije dva tjedna. Nalazi su pokrenuli dva nova klinička istraživanja, a o njima su pisali Die Welt, Fox News i drugi svjetski mediji.

"Cilj nam je i pronaći nove lijekove"

Đikić kaže da je zajedno s kolegicom Sandrom Ciesek, direktoricom Instituta za virologiju, uspostavio blisku suradnju tzv. alijansu biokemičara i virologa u koju su uključili znanstvene grupe iz njihovih instituta: Münch, Cinatl, Ciesek i Đikić.

- Naš cilj je kroz suradnju što prije upoznati biokemijske putove koji se mijenjaju u stanicama zaraženim primarnim CoV-2 virusima te na temelju toga pronaći i nove lijekove. U samo tri, četiri mjeseca postigli smo jako puno. - rekao je za Index Đikić.

- Prošli jedan objavili smo i nove informacije u preprintu o otkriću PL proteaze koje dolazi iz mog laboratorija u suradnji s kolegicom Ciesek. Ovo je prvi objavljeni rad potaknut takvom međudisciplinarnom suradnjom između Müncha i Cinatela u časopisu Nature. Svi smo presretni, a uspjeh smo proslavili zajedno poštujući socijalnu distancu. Institut je u zadnjih par dana bio pretrpan medijskim kućama od SAT1, Pro7, FAZ, do Welta i Fox Newsa. - kaže naš znanstvenik svjetskog glasa.

Ističe da se kvaliteta znanstvenog instituta vidi u sposobnosti da spremno reagira u kriznim situacijama kao što je pandemija covida-19 te da pritom zadrži kvalitetu znanosti.

- Jako smo ponosni na Christiana Müncha jer je ovim otkrićem u vrlo kratkom vremenu potaknuo dvije nove potencijalne terapeutske strategije koje vode prema kliničkim ispitivanjima novih lijekova protiv covida-19. Christian je izrazito talentiran znanstvenik kojeg smo regrutirali s Harvarda u IBC2 prije tri godine. Bavi se proteomskom analizom i nedavno je objavio novu metodu koja se zove MePROD koja mu je omogućila ovo najnovije otkriće o SARS-CoV-2. Jedan od glavnih razloga mojih znanstvenih uspjeha u Frankfurtu jest da sam kao direktor stvorio kulturu znanstvene otvorenosti i kompetitivnosti koja uključuje i ulaganje u mlade znanstvenike i nove tehnologije.

Najvažnije je davanje nezavisnosti mladima od prvog dana kada uđu u institut (IBC2) te njihovo mentoriranje i savjeti. Kao direktor ne potpisujem se automatski na njihovim radovima, što je prečesto običaj u mnogim institucijama, nego im pomažem da sami svojim radom dođu do otkrića. Stoga sam posebno ponosan na Christiana jer je pokazao da u kreativnom okruženju može postići svjetske uspjehe iako je voditelj laboratorija u IBC2 tek tri godine. Njegov uspjeh me čini sretnijim nego da sam ja osobno objavio jedan od svojih radova, jer je ovo početak jedne blistave znanstvene karijere. - objasnio je Đikić. Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Tue May 19 2020 13:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5b90f7edcb557a53728b4f1e/80
Foto: N.Ž.

Istraživanje: Ljeto će usporiti koronavirus, no na jesen ponovno širenje

Istraživanje je pokazalo da bi koronavirus mogao biti sezonalan

Znanstvenik Gordan Lauc na Facebooku je podijelio vijest o istraživanju američkog sveučilišta Harvard.

Istraživanje je pokazalo da bi koronavirus mogao biti sezonalan, odnosno ljeto bi ga moglo usporiti, no ponovno bi se počeo širiti na jesen.

- Analiza širenja virusa na 3.739 lokacija po svijetu potvrdila je pretpostavku o značajnoj sezonalnosti SARS-CoV-2 virusa. Vrijeme nije naravno jedini faktor tako da se ne treba baš potpuno opustiti i vratiti na staro, no ova vijest budi nadu da opuštanje mjera koje se sada događa neće dovesti do novog vala pandemije. To vjerojatno isto znači da bismo što prije trebali otvoriti škole i omogućiti djeci da imaju normalan kraj školske godine.

Za one koji po medijima viču da su stroge mjere bile pogrešne, ovo je loša vijest, jer potvrđuje da bismo bez odlučnih mjera u ožujku imali jako eksponencijalni rast zaraženih i puno mrtvih i bolesnih u Hrvatskoj.

Ovo je loša vijest i za one koji se zalažu za zadržavanje ili ponovno uvođenje strogih mjera, jer pokazuje da su u ovo doba godine dovoljne i vrlo blage mjere opreza. - napisao je Lauc.

hr Sun May 17 2020 10:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5e7c56a429111cd6ac8b4573/80
Foto: Screenshot / YouTube

Tim Ivana Đikića otkrio "Ahilovu petu" koronavirusa!

Ovi rezultati daju potpunu znanstvenu osnovu za daljnja klinička ispitivanja na spojevima ili lijekovima čija je meta enzim PLpro koronavirusa

Znanstvenici pod vodstvom Ivana Đikića, profesora na Sveučilištu Goethe i direktora Instituta za biokemiju II (IBC2) u Frankfurtu, identificirali su PLpro (Papain sličnu protazu) novog koronavirusa kao esencijalni virusni enzim i njegovu potencijalnu „Ahilovu petu“.

Enzim PLpro je potreban za obradu virusnih polipeptida i skupljanje novih virusnih čestica unutar ljudskih stanica. Pored toga, SARS-CoV-2 koristi ovaj enzim za prigušivanje antivirusnog imunološkog odgovora, pomažući virusu da oblikuje imunološki sustav domaćina u svoju korist. Time se virus može lako umnožavati i širiti dalje. Znanstvenici su nadalje pokazali da se nekovalentnim inhibitorom (GRL-0617) blokira širenje virusa i povećava otpornost na SARS-CoV-2 u epitelnim stanciama, koje su prvobitno mjesto ulaska patogena.

- Naši rezultati nude uzbudljivu mogućnost 'dvostrukog udara' kao terapijske strategije čiji je cilj PLpro: zaustavljanje širenja virusa i osnaživanje ljudskog imunološkog sustava istovremeno – objasnio je prof. Ivan Đikić, vodeći autor rada koji je dostupan na repozitoriju preprinta Research Square. 

Naglasio je da je studija o „Ahilovoj peti“ virusa SARS-Cov-2 rezultat uspješne suradnje Institita za biokemiju II s Institutom za medicinsku virusologiju pod vodstvom Sandre Ciesek, a eksperimentalnim podacima, reagensima i savjetima su pridonijeli i drugi znanstvenici iz Frankfurta, Münchena, Mainza, Freiburga i Leidena.

Ovi rezultati daju potpunu znanstvenu osnovu za daljnja klinička ispitivanja na spojevima ili lijekovima čija je meta enzim PLpro koronavirusa. Primjerice, u SAD-u se već provodi kliničko testiranje lijeka famotidina, koji bi mogao djelovati na enzim PLpro koronavirusa.

- Ovo je vrlo uzbudljiva vijest. Međutim, ciljna aktivnost famotidina na virusni PLpro još nije potvrđena. Drugo, u klinici moramo biti posebno oprezni jer se reakcije pacijenata na nove anti-PLpro terapije mogu razlikovati ako se primijene u ranom ili kasnom stadiju Covida-19 - istakli su Đikić i Ciesek. - piše Jutarnji list.

hr Wed May 06 2020 13:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .