Žrnovačko-podstranski Perun najbolje je i najcjelovitije svetište praslavenske mitologije

Po svjedočanstvu mjesnih imena i povijesnih dokumenata na području
Žrnovnice očuvan je trag stare vjere Hrvata, iz vremena prije njihova
pokrštavanja. Tragovi jasno pokazuju da se poštovao Perun, slavenski bog groma
i munje, jedan od najvažnijih općeslavenskih bogova, te da je to područje bilo
njegovo svetište. 

– Tu se radi o prvorazrednoj vrijednosti za povijest kulture, a samim time
o vrijednosti koja može biti od velike koristi za turizam. Tragovi i
svjedočanstva dokument su jednoga davnog kulturnog sloja što neposredno
prethodi hrvatskoj kršćanskoj povijesti koja nas je konačno oblikovala. To je
spomenička vrijednost prvoga reda o kojoj valja voditi računa pri svakoj
valorizaciji toga prostora – ističe akademik Radoslav Katičić.

Radi se o mitologiji čije je podrijetlo zajedničko europskim i indijskim
narodima. Prastare indijske inačice zapisane su u Vedama, a praslavenska grana
sačuvala se s vlastitim varijantama u živom jeziku. Po dolasku na današnje
prostore, stari su Hrvati donijeli svoj mitski svjetonazor i prilagodili ga
novom krajobrazu. S prelaskom na kršćanstvo, mjesta gdje su se nekada štovali
poganski bogovi zaposjeli su kršćanski sveci. Stara duhovnost i svjetonazor
prilagodili su se novonastaloj situaciji. Gorski vrhovi dodjeljivani su Perunu,
a druge točke u krajobrazu pripale su njegovom oponentu Velesu i boginji Mokoš,
Perunovoj ženi, te Jarilu, Perunovom sinu i mladom bogu koji nastupa u
proljeće, kao i Mari, ili Morani, Perunovoj kćerki.

Toponimi kriju mitsku dramu

– Nakon pokrštenja, ovi su božanski likovi nastavili biti štovani u narodu
i nisu mu se dali iščupati iz duše, ni iz jezika. Zaogrnuli su ih kršćanski
svetci, obično ovako: Peruna je zamijenio sv. Ilija, a ponegdje i sv. Vid ili
sv. Mihovil, Velesa mijenja sv. Blaž ili sv. Nikola, a Mokoš – Blažena djevica
Marija. Jarila mijenja sv. Juraj, iako taj svetac katkad mijenja i samog
Peruna. Žrnovnica s Podstranom čuva skup toponima u kojima se razabiru svi
detalji te mitske drame. To znači da je taj prostor veoma bitan za ranosrednjovjekovnu
hrvatsku povijest, a da se ono što se u znanosti, prije svega u jezikoslovlju i
filologiji, otkrilo baca sasvim novo svjetlo na duhovnost i shvaćanje života i
svijeta naših predaka prije negoli su primili kršćansku vjeru – pojašnjava
književnica i urednica Fea Munitić.

Istraživanja u Žrnovnici počela su 2005., a završena su 2010. godine
međunarodnim znanstvenim simpozijem. Znanstveni tim je u Žrnovnicu došao
povodom projekta “Sakralna interpretacija krajobraza”, a njihov je
rad nastavljen na istraživanja u Istri gdje također postoji brdo Perun. Cilj
projekta bio je vrednovati mitski sadržaj prostora i oblikovati istraživački
model koji će poslužiti za proučavanje “svetih toponima” očito
poganskoga podrijetla u hrvatskom kulturnom i povijesnom prostoru. Spoznaje o
praslavenskoj vjeri i mitologiji crpe se iz slavenske i indoeuropske poredbene
lingvistike, arheologije, povijesti i etnologije. 

Tijekom godina Radoslav Katičić, Vitomir Belaj, Mislav Ježić, a
osobito neumorni organizator pok.Tomo Vinšćak, više su puta dolazili u
Žrnovnicu. Istraživali su teren, raspitivali se kod mještana i tragali za
povijesnim dokumentima, novim podatcima i detaljima koji bi dodatno osvijetlili
te upotpunili sliku koja se na očigled počela slagati u fascinantno cjelovitu priču.
Sad znamo sigurno i potpuno kako su žrnovačko-podstranski i
istarsko-mošćenički Perun dva, na tlu Hrvatske, ponajbolje i najcjelovitije
sačuvana svetišta stare hrvatske vjere, odnosno praslavenske mitologije čijem
je sustavu ta vjera genetički pripadala. Ima takvih svetišta diljem slavenske
Europe, a žrnovačko je svetište, saznajemo iz Katičićevih tekstova,
topografski i toponimijski posve sukladno Perunovu svetištu u Novgorodu u
zapadnoj Rusiji.

Jedini ikonografski prikaz božanskog
boja

Tijekom godina istraživanja dr. sc. Ante Milošević dao je
novo tumačenje božanskog boja prikazanog na kamenom reljefu ugrađenom u zid
crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije. Zaključeno je kako je reljef znatno
stariji nego se do tada mislilo. Prikazuje konjanika kako kopljem probada neku
zvijer. Po Miloševićevu viđenju to je prikaz staroslavenskog boga Peruna tj.
njegova obračuna s protivnim bogom Velesom koji je ovdje prikazan u liku
medvjeda, jednom od likova u kojem su ga stari Slaveni inače zamišljali. Usto,
to je jedini ikonografski prikaz tog božanskog boja. Pretpostavlja se da je
reljef nastao u vrijeme dvojevjerja, razdoblju nakon pokrštenja, ali u
kojemu je još bila živa stara vjera, i naknadno da je ugrađen u zid crkve. Zato
su ga dosad mnogi smatrali primitivnim prikazom sv. Jure, i to nastalim u
kasnom srednjem vijeku ili čak novom vijeku. 

Na području istarskog brda Perun osmišljene su povijesno-mitske staze i
priča je lijepo prezentirana javnosti, a to je nešto što Žrnovnicu tek očekuje.
Naime, žrnovačko-podstranski prostor prepoznat je kao kulturno-povijesni
krajolik ili “mitski krajobraz” s Perunom kao njegovom središnjom
točkom i kao takav posjeduje izniman kulturno-turistički potencijal. Arheološki
se turizam razvija kao posebna grana turističke ponude, a njegovi su konzumenti
različitih profila.

Turistički potencijal u Žrnovnici

– Početak hrvatske državnosti i ovdje je opečaćen, pa odnos prema tom
prostoru ima obvezujuću težinu te zahtijeva mudrije promišljanje i ozbiljniju
odgovornost. Ono čemu bismo se najradije nadali bio bi
osmišljeni žrnovačko-podstranski sakralni krajobraz s atraktivno uređenim
mitološkim prostornim markerima, interpretativnim tablama, poučnim mitološkim
stazama te zbirkom svih publikacija i radova o lokalnim sadržajima, s kalendarom
prigodnih događanja, s radionicama i vrtićima, s razvijenim smještajnim
kapacitetima te sa specijalnom ponudom razrađenih programa, tematskih stručnih
skupova i znanstvenih ekskurzija koji bi privukli inozemne stručnjake i
uglednike – smatra Fea Munitić.

Mitološka baština bila je tema posljednjeg Žrnovačkog sajma koji
je održan u listopadu prošle godine, a kako bi dali svoj doprinos realizaciji
arheološkog turizma na njihovom području žrnovačka Udruga Žrvanj
planira uskoro organizirati okrugli stol i pozvati sve sudionike dosadašnjih
događanja da pred publikom Splita i Splitsko-dalmatinske županije prezentiraju
sva otkrića i njihovu kulturnu i kulturno-turističku perspektivu.