Obnavljat će se zgrada Sabora, dva potresa ostavila tragove

Obnova, čije trajanje u ovom trenutku nije moguće detaljno definirati, odvijala bi se u dvije faze: prva obuhvaća izradu projekta obnove konstrukcije s radovima konstrukcijske obnove, a druga izradu projekta cjelovite obnove zgrade uključujući energetsku obnovu, piše HRT.

Ističu i kako se Sabor, nakon zagrebačkog potresa koji je uzrokovao značajna oštećenja na zgradi, prijavio za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU) namijenjenih obnovi kulturne baštine i kako su mu sredstva odobrena.

Bespovratno 87, 6 milijuna kuna

Hrvatskom saboru su odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 87.605.112 kuna, a odnose se na konstrukcijsku obnovu zgrade Sabora. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. predviđeno je da se cjelovita obnova, uključujući i povećanje energetske učinkovitosti, financira potporom iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility), naglašavaju iz Sabora.

Proljetos su raspisani pozivi za geodetsku snimku postojećeg stanja te snimku postojećeg stanja instalacija.

Na prvi poziv, uz procjenu vrijednosti od 15.000 kuna bez PDV-a, javilo se šest ponuditelja, a odabrana je ekonomski najpovoljnija ponuda tvrtke GEOIT d.o.o. u iznosu od 7000 kuna bez PDV-a.

Poziv za snimku postojećeg stanja instalacija, procijenjene vrijednosti 50 tisuća kuna bez PDV-a, nije izazvao zanimanje ponuditelja. Nije se javio niti jedan.

Poziv nije ponovljen, te je planirano da se navedeno obavi u sklopu izrade projekta konstrukcijske obnove zgrade, navode iz Sabora.

Ističu kako su trenutačno u tijeku aktivnosti na izradi potrebne dokumentacije za otvaranje postupka javne nabave za izradu projektne dokumentacije i izvedbu radova konstrukcijske obnove zgrade Hrvatskoga sabora.

Nakon što se dovrši priprema potrebne dokumentacije, otvorit će se javno savjetovanje nakon čega će se u skladu s propisima pokrenuti postupak javne nabave, kažu iz Sabora.

Dva potresa ostavila su tragove

Zagrebački, ali i petrinjski potres ostavili su i danas vidljive tragove na glavnoj saborskoj zgradi na Trgu svetog Marka koja je tako podijelila sudbinu niza povijesnih zagrebačkih građevina.

U potresu koji je u nedjelju, 22. ožujka 2020. probudio Zagreb, urušio se dio krova, oštećeni su dimnjaci, tavan te 3. i 4. kat, u zgradi su popucali zidovi i stepeništa, oštećen je i njen dvorišni dio.

Zbog sigurnosti zastupnika, mjesec dana se zasjedalo u zgradi Ine u Šubićevoj ulici u koju se Sabor vratio nakon gotovo 30 godina. Naime u podrumu te zgrade 8. listopada 1991. Sabor je donio odluku da Hrvatska raskida sve veze sa Jugoslavijom.

Petrinjski potres od 29. prosinca prošle godine samo je potvrdio da glavna saborska zgrada u kojoj godinama nije bilo ozbiljnijih zahvata, uistinu treba obnovu.

Proteklih godina zahvati u njoj bili su skromni i parcijalni, mahom su se svodili na soboslikarske i parketarske radove, odnosno zamjenu dotrajalih parketa, prozorskih okvira, bojanje zidova.

Tek se nešto ozbiljnije, u ljeto 2018., radilo na 3. katu zgrade gdje je obnovljeno 13 ureda za službenike, za što je utrošeno oko milijun kuna, uključujući i PDV.

Dio saborske zgrade temeljito je obnovljen prije četvrt stoljeća kada je uređena sabornica, do tada neugledni saloni na prvom i drugom katu dobili reprezentativan izgled, a mračni i neugledni prostori u prizemlju prenamijenjeni su u dvorane za sastanke. Tada, sredinom 90-ih, uređeni su i zapušteni restoran i kafić, no još uvijek je velik dio zgrade ostao izvan dohvata majstora.