Nikolić donirao ćirilične udžbenike za učenje bunjevačkog govora

Tiskanje tih udžbenika “u nedostatku sredstava na sebe je
preuzeo predsjednik Tomislav Nikolić”, koji se i ranije zauzimao za
zajednicu Bunjevaca koju on prepoznaje kao “autohton južnoslavenski
narod”, izvijestio je u subotu tjednik “Hrvatska riječ”.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnoga vijeća Slaven Bačić komentira
kako je, s druge strane, hrvatskoj zajednici u Vojvodini trebalo više
od desetljeća da dobije prve udžbenike na hrvatskom, što potvrđuje
postojanje dvojnih standarda vlasti prema manjinskim zajednicama.

– Predsjednik Nikolić je u susretu s predstavnicima naše zajednice
u siječnju ove godine odgovorio kako ne može pomoći tiskanje udžbenika
na hrvatskom jer je tadašnji ministar financija “zatvorio sve slavine”
proračuna Srbije -naveo Bačić.

– Zato tiskanje udžbenika za bunjevački govor od strane državnoga
nakladnika i način financiranja toga posla, uz ranije izjave o
Bunjevcima kao posebnom južnoslavenskom narodu i uvođenja predmeta
etnokultura Bunjevaca na Pedagoškom fakultetu u Somboru, samo potvrđuju
otvoreno svrstavanje državnih vlasti u identitetskim pitanjima
bunjevačkih Hrvata – dodao je Bačić.

I ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav
Žigmanov primjećuje kako država njeguje afirmativni, djelatni i izdašno
financijski odnos prema Bunjevcima nehrvatima, a s druge strane
diskriminira i onemogućava ostvarivanja prava Hrvata.

– Dakle, zaokreta prema bunjevačkom pitanju u Srbiji nema!
Štoviše, jačaju aktivnosti glede podjela na štetu Hrvata. Čudi i sada
nijemost i pasivnost Hrvatske – zaključuje Žigmanov.

Više od činjenice da je njihovo izlaženje osobno svojim novcem
pomogao predsjednik Srbije iznenadilo je to što su udžbenici za predmet
“Bunjevački govor s elementima nacionalne kulture” tiskani – na
ćirilici.

Slaven Bačić ističe kako takav potez otvara i niz stručnih
pitanja. “Počevši od uloge srpskih lingvista u ‘vukovskim’ nastojanjima
učitelja i nastavnika dosada nepoznatih kompetencija, preko apsurda da
su ‘bunjevačka čitanka i gramatika’ na ćirilici, pa do političko
stručnih utemeljenosti težnji prema standardizaciji novih jezika od
dijalekata u Srbiji”.

U Srbiji oko 16.500 Bunjevaca u Srbiji niječe hrvatsku
pripadnost, ističući kako su autohtona etnička skupina u Srbiji koja ima
svoj jezik, kulturu i tradiciju.

Ostala, većina Bunjevaca u Bačkoj, kojoj pripada i vodstvo
vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda,
odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.

Vodstvo hrvatske manjine u Vojvodini godinama upozorava da
pojedina državna tijela Srbije potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata
na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu govorom,
odnosno jezikom Bunjevaca, ne-Hrvata.