Najljepše doba godine: Evo kako izgleda Badnjak i Božić u Imotskoj krajini

Za Badnjak i Božić vezani su razni običaji koji se u mnogim krajevima Lijepe Naše i danas njeguju, a neki su se, nažalost, zaboravili. Imotska krajina još uvijek je sklona tradicionalnom obilježavanju rođenja Isusa Krista. 

Na Badnjak se obično jede bakalar i posti se cijeli dan. Običaj je da se na današnji dan kiti bor, no s vremenom se u mnogim obiteljima taj običaj izgubio i uglavnom se nekoliko dana ranije bor okiti. 

Najčešće, obitelji Badnjak provode radno; čisti se kuća, spremaju se razno razne slastice, ali ne nedostaje molitve kako bi se što dostojanstvenije dočekalo Isusovo rođenje.

PALJENJE BADNJAKA

Jedan od starih običaja koji i danas njeguju Imoćani svakako je i paljenje badnjaka. Ukućani se okupe oko stola, a najstariji u obitelji (domaćin) nakon pozdrava „Hvaljen Isus i Marija“ posipa slamu po kući koja simbolizira mjesto Isusova rođenja te svi zajedno mole „Očenaš“. 

Nakon toga, domaćin u kuću unosi badnjake govoreći „Na dobro vam došla Badnja večer“, a ukućani bi odgovorili „I s tobom zajedno“. Slijedila je molitva, blagoslivljanje kuće i obitelji krštenom vodom te paljenje badnjaka.

 U nekim krajevima Imotske krajine običaj je da se prije paljenja, badnjaci poškrope vinom kako bi nadolazeća godina bila plodna. Nakon polnoćke rijetki su oni koji odlaze svojoj kući; pjevaju se božićne pjesme, veseli se i ide se čestitati u prijatelja, susjeda, rođaka.  

Božić, dan Isusovog rođenja provodi se u zajedništvu i veselju. Na božićnom ručaku cijela obitelj je prisutna i započinje zajedničkom molitvom i paljenjem božićne svijeće, a završava gašanjem svijeće koja je prethodno umočena u vino govoreći „U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen“.

 Isti obred ponavlja se i za večeru.