Hrvatska gubi 1,5 milijardi kuna zbog krivotvorene robe

Krivotvorenje svih vrsta robe velik je problem za gospodarstvo, a hrvatski su carinici samo prošle godine oduzeli 107.211 predmeta za koje su sumnjali da su činili povredu intelektualnog vlasništva.

Pri uvozu su zaustavili 540 pošiljaka, na temelju čega su pokrenuta 593 postupka privremenog zadržavanja robe, a time je bilo obuhvaćeno 88.827 predmeta za koje se sumnjalo da čine povredu prava intelektualnog vlasništva. Na domaćem tržištu carinici su proveli 137 postupaka, pri čemu su oduzeli 18.384 proizvoda.

U povodu Svjetskog dana protiv krivotvorenja, obilježenog 6. lipnja, Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) objavio je izvješće o statusu povreda prava intelektualnog vlasništva za 2019. godinu. Prema podatcima EUIPO-a, godišnji gubitak koji nastaje kao izravna posljedica krivotvorenja i piratstva u 11 gospodarskih sektora u Europskoj uniji iznosi 55.982 milijuna eura, što čini 7,4 posto ukupne prodaje u tim sektorima.

U Hrvatskoj je taj postotak veći od prosjeka, odnosno gubi se više od 10 posto. S obzirom na to da zakoniti proizvođači proizvode manje nego što bi proizvodili kad ne bi bilo krivotvorenja, pa zapošljavaju i manje radnika, u tim se sektorima u EU-u izravno gubi gotovo 468.000 radnih mjesta.

 Podaci upućuju na to da u sektoru odjeće, obuće i modnih dodataka godišnji gubitak iznosi 28.419 milijuna eura, odnosno 9,7 posto ukupne prodaje, a u sektoru kozmetike i proizvoda za osobnu njegu ti gubitci iznose oko 7053 milijuna eura godišnje, odnosno 10,6 posto ukupne prodaje.

Hrvatska godišnje gubi 2,5 milijardi kuna prihoda od prodaje u ključnim gospodarskim sektorima zbog krivotvorenja i piratstva, a na razini EU-a gubitci su i do 451 milijarde kuna, pri čemu je najviše oštećen sektor odjeće, procjenjuje EUIPO. U Hrvatskoj se po stanovniku godišnje gubi oko 600, a u EU oko 800 kuna. Također, u Hrvatskoj se procjenjuje da se zbog krivotvorenih roba gubi 3990 radnih mjesta.

Istraživanjem su obuhvaćeni sektori kozmetičkih proizvoda i osobne njege, odjeće, obuće i modnih dodataka, sportske robe, igračaka i igara, nakita i satova, ručnih torba i prtljage, snimljene glazbe, žestokih pića i vina, farmaceutskih proizvoda, pesticida i pametnih telefona., piše Glas Slavonije