Article

//www.dalmacijanews.hr/files/60a5fdbf6f52dfce788b45fc/80
Foto: Pixabay

EP odobrio novi Erasmus+ vrijedan 28 milijardi eura

U posljednjih 30 godina u programu Erasmus+ sudjelovalo je više od 9 milijuna ljudi, a očekuje se da će se novoj fazi uključiti i do 12 milijuna.
Europski parlament je na ovotjednoj plenarnoj sjednici odobrio novi program Erasmus+ koji bi u razdoblju 2021. do 2027.trebao uključiti širi krug sudionika i na raspolaganju imati 28 milijardi eura, gotovo dvostruko više nego u prethodnom proračunskom razdoblju.

Erasmus+ program je EU-a za potporu obrazovanju, osposobljavanju, mladima i sportu u Europi, a započeo je 1987. godine, a od 2014. mogućnost sudjelovanje u Erasmusu se nudi učiteljima, pripravnicima i volonterima.

U novoj fazi do 2027. program bi trebao uključiti još više građana, uključujući ljude s manjim mogućnostima, one koji žive na udaljenijim područjima, ali i osobe zrelije dobi, te će više osoba u nepovoljnom položaju moći sudjelovati i imati koristi od jezičnog osposobljavanja, administrativne potpore, mobilnosti ili e-učenja.

U posljednjih 30 godina u programu Erasmus+ sudjelovalo je više od 9 milijuna ljudi, a očekuje se da će se novoj fazi uključiti i do 12 milijuna. Program trenutno pokriva 33 zemlje, 27 zemalja članica EU, Tursku, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, Norvešku, Island i Lihtenštajn, a otvoren je i za partnerske zemlje diljem svijeta.

U skladu s prioritetima EU-a, program Erasmus+ usmjeren je na digitalnu i zelenu tranziciju te će promicati zdrav način života i cjeloživotno učenje za odrasle.

U višegodišnjem financijskom okviru EU-a za Erasmus+ namijenjeno više od 28 milijardi eura iz različitih izvora, dok je u prethodnom sedmogodišnjem razdoblju za programa EU izdvojila 14,7 milijardi eura. 

Novi Erasmus+ Europska komisija je predložila 2018., a Vijeće EU-a i Europski parlament su svoje prijedloge usuglasili u pregovorima o EU proračunu zaključenim prošle godine. U pregovorima je Europski parlament uspio na prijedlog financiranja koje je iznijelo Vijeće dodati 1,7 milijardi eura za Erasmus+.

Izvjestitelj za Erasmus+ Milan Zver (EPP) rekao je u raspravi sa zastupnicima da je novi „Erasmus+ jedan od programa EU-a sa znatno većim sredstvima i uključuje mnoge značajne izmjene i poboljšanja, tako da može nastaviti jačati europski osjećaj pripadnosti i Europljanima ponuditi bolje šanse za zapošljavanje“. Zver je ustvrdio da je taj program ostvario veliki korak unaprijed.

Sabine Verheyen (EPP), predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje, istaknula da se „zbog pandemije, mladi ljudi i svi oni koji žele učiti i upoznavati nove ljude, suočavaju se s velikim izazovima, a još je teže onima iz marginaliziranih sredina“, te dodala da „nitko ne smije biti izostavljen“. Verheyen je naglasila da se radi o programu koji je „više od puke razmjene studenata“, a što je vidljivo iz naziva koji sadržava oznaku plus.

Mariya Gabriel, povjerenica Komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, istaknula je da današnji dan označava novo doba programa Erasmus. “Možemo graditi zeleniju i digitalniju Europu”, navela je. 

Petra Kammerevert iz kluba socijaldemokrata (S&D) ocijenila je da je „dobro da i oni koji su dio strukovnog osposobljavanja imaju priliku sudjelovati u razmjeni“.

Europski parlament na svom portalu navodi da novi program Erasmus+ pružat će više alata i resursa za potporu uključivanju. Komisija i države članice moraju izraditi akcijske planove za poboljšanje pristupa učenju i mobilnosti za osobe koje su u prošlosti imale manje mogućnosti za sudjelovanje, među ostalim za osobe s invaliditetom, osobe koje žive u uvjetima siromaštva ili u udaljenim područjima i osobe migrantskog podrijetla.

Oni koji ne raspolažu dostatnim sredstvima za pokrivanje početnih troškova sudjelovanja u programu (kao što su karta za vlak ili troškovi smještaja) mogu primati dodatne stipendije, uključujući plaćanja unaprijed. Prijave se ne mogu odbijati zbog viših troškova ako su oni povezani s mjerama kojima se jamči uključivanje.

Za razliku od prethodnog programa novi Erasmus+ obuhvaćat će i boravak polaznika programa za obrazovanje odraslih u drugoj državi članici do najviše šest mjeseci. Na taj će se način građanima svih dobi i iz svih sredina pomoći da stječu nove vještine za rad i život kako bi se bolje prilagodili promjenama koje donose zelena i digitalna tranzicija, kao i onima koje je uzrokovala pandemija bolesti COVID-19.

Novi program Erasmus+ bit će jednostavniji i pristupačniji za podnositelje prijava uz korisnicima prilagođenije IT sustave i manje papirologije. U njegovu okviru nudit će se „mala partnerstva”, posebni programi financiranja za manje organizacije, kao što su udruge mladih i sportski klubovi.

Mjerit će se i doprinos programa postizanju Unijinih ciljeva potrošnje u području klime i smanjenja vlastitog ekološkog otiska, primjerice poticanjem upotrebe klimatski prihvatljivih načina prijevoza sudionika.

Dio programa Erasmus+ postala je inicijativa DiscoverEU za mlade koji žele putovati Europom u svrhu učenja i otkrivati kulturnu i jezičnu raznolikost Europe.

Inicijativa „Europska sveučilišta” omogućit će studentima stjecanje diplome kombiniranjem studija u nekoliko zemalja EU-a, dok se u okviru treće inicijative „Centri strukovne izvrsnosti” izgrađuju lokalni i međunarodno povezani ekosustavi vještina, navodi Europski parlament.
hr Thu May 20 2021 08:12:35 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/60e7f3ec6f52dff3cf8b4641/80
Foto: Unsplash

Šef WHO-a upozorava: Pandemija je bila test koji svijet nije prošao

Svatko tko misli da je pandemija gotova tamo gdje živi, živi u lažnom raju. Cjepiva su snažan i temeljni alat, ali svijet ih nije dobro koristio, istaknuo je Tedros.

Direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus u svom je govoru pred Međunarodnim olimpijskim odborom poslao upozorenje o novom valu pandemije koji bi mogao rezultirati brojnim smrtima.

Svijet je podbacio. Podbacio je u dijeljenju cjepiva, testiranju i liječenju i sve je to dovelo do pandemije na dva kolosijeka - dok se oni koji imaju otvaraju, oni koji nemaju se zatvaraju, istaknuo je Tedros u svom govoru referirajući se na bogati i siromašni dio svijeta.

To ne izaziva samo moralno ogorčenje, to je također i epidemiološki i ekonomski poraz. Pandemija je test koji svijet nije prošao, istaknuo je Tedros te podsjetio kako je u cijelom svijetu od posljedica bolesti COVID-19 preminulo više od 4 milijuna ljudi.

Ljudima diljem svijeta dosta je virusa, činjenice da su im životi zaustavljeni, patnje koje je izazvao, ograničenja i pravila, problema u gospodarstvima i društvima, tamnog oblaka koji se nadvio nad našom budućnosti. Pa ipak, 19 mjeseci otkako je pandemija započela i 7 mjeseci otkako je odobreno prvo cjepivo, nalazimo se u početnoj fazi novog vala infekcija i smrti. Zašto? Nisu li cjepiva trebala ugasiti plamen pandemije?, upitao je Tedros te nastavio: Ali evo u čemu je stvar s ovim paklom - ako samo gasite dio, ostatak će nastaviti gorjeti. A žar jedne vatre može lako pokrenuti plamen koji će gorjeti negdje drugdje.

Svatko tko misli da je pandemija gotova tamo gdje živi, živi u lažnom raju. Cjepiva su snažan i temeljni alat, ali svijet ih nije dobro koristio, istaknuo je Tedros.

Podsjetio je kako je moguće kontrolirati virus pravom kombinacijom zdravstvenih i društvenih mjera, "ako su one primijenjene na pažljiv i sustavan način". Prije svega misli na testiranja, praćenje kontakata, karantene i brigu o onima koji su u samoizolaciji. Ali i, dodao je, ono što svatko mora raditi za sebe - izbjegavati gužve, poštivati fizičku distancu, nositi masku, boraviti na otvorenom, prozračivati prostore i prati ruke.

Svaka od tih mjera može značiti razliku između života i smrti u svakoj situaciji - odlasku na posao, u kupovinu, druženju s prijateljima, konferenciji, koncertu i Olimpijskim igrama, istaknuo je Tedros.

Nema života bez rizika, postoji samo veći ili manji rizik. Japanska poslovica kaže - ishibashi o tataite wataru, odnosno pokucaj na kameni most prije no što ga prijeđeš - jer iako se nešto može činiti sigurnim, bolje je provjeriti, rekao je Tedros.

Dodao je kako je budućnost svijeta u rukama svijeta jer će pandemija "završiti onda kad svijet odluči da treba završiti".

Imamo sve alate koji su nam potrebni: možemo zaustaviti ovu bolest, možemo se testirati i možemo je liječiti, istaknuo je u svom govoru.

Pozvao je na globalnu akciju u kojoj bi se do rujna barem 10 posto stanovništva svake zemlje cijepilo, do kraja 2021. barem 40 posto, a do sredine 2022. barem 70 posto.

Ako ostvarimo te ciljeve, ne samo da možemo zaustaviti pandemiju već možemo i ponovno pokrenuti globalnu ekonomiju, istaknuo je na kraju Tedros, piše zimo.dnevnik.hr

hr Thu Jul 22 2021 09:43:23 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/60f807df6f52dff8e38b45f9/80
Foto: DalmacijaNews

Istraživanje: Jadransko more nikada nije bilo slanije

Objavu Instituta Ruđer Bošković prenosimo u cijelosti.

Hrvatski tim znanstvenika je u suradnji s talijanskim kolegama objavio najnovije rezultate istraživanja koji ukazuju na dosad nezabilježene vrijednosti saliniteta Jadrana, objavio je Institut Ruđer Bošković.

Ovi rezultati objavljeni su u uglednom časopisu Frontiers in Marine Science, koji je rangiran u prvih deset posto časopisa u području biologije mora i voda.

Objavu Instituta Ruđer Bošković prenosimo u cijelosti:

U ovom interdisciplinarnom istraživanju, koje je predvodio dr. sc. Hrvoje Mihanović s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, a uz dr. sc. Ivicu Vilibića s Instituta Ruđer Bošković, sudjelovali su i istraživači sa splitskog i zagrebačkog Sveučilišta te Nacionalnog instituta za oceanografiju i primijenjenu geofiziku u Italiji.

Kontinuitet oceanografskih mjerenja u Jadranu postoji od 1950-tih godina, te se održao do današnjih dana na nekoliko klimatoloških profila u sjevernom i srednjem Jadranu. Krstarenja na profilu grad Rovinj – rijeka Po te na Palagruškom pragu se obavljaju mjesečno do sezonski, te su bila temelj mnogim saznanjima iz oceanografije. Ovako dugački vremenski nizovi zapravo su rijetki u svijetu te neprocjenjivi u današnjoj eri klimatskih promjena.

Izuzetno visoke vrijednosti saliniteta

Tijekom ljeta i jeseni 2017. godine upravo je u južnom Jadranu i na Palagruškom pragu zabilježena pojava izuzetno visokih vrijednosti površinskog saliniteta (vrijednosti saliniteta preko 39 promila). To je prvi puta da su tako visoke vrijednosti zabilježene u Jadranu, te su zahvaćale površinu mora do dubine od tridesetak metara. Inače, ta pojava je uobičajena u mnogostruko slanijem i toplijem Levantu, gdje se i stvara najslanija voda u Sredozemlju, tzv. Levantinska intermedijarna voda.

U listopadu 2017. godine salinitet u površinskom sloju na Palagruškom pragu dosegnuo je rekordne vrijednosti, koje su bile više od 39.1 promila. Povrh toga, uz manje oscilacije, visok salinitet u prvih dvjestotinjak metara mora se zadržao u srednjem i južnom Jadranu sve do današnjih dana. Primjerice, u ovom trenutku je salinitet u središnjem dijelu južnog Jadrana veći od 38.8 promila u cijelom vodenom stupcu, a uz površinu doseže i 39.15 promila.

Navedeno saznanje je ponukalo hrvatske i talijanske istraživače da se detaljnije zabave prostornom i vremenskom ekstenzijom ove pojave.

Što je uzrok velikoj slanoći?

Tijekom istraživanja znanstvenici su analizirali brojne dostupne podatke. U analizi su obuhvaćeni podaci mjerenja brodskim multiparametarskim sondama, autonomnim vertikalno-uzorkojućim posmičnim plovcima (tzv. ARGO plovci), daljinski upravljanim oceanografskim podmornicama (tzv. glajderi), satelitima koji mjere površinu razine mora, kao i podaci dobiveni oceanografskim modelom Sredozemlja koji asimilira satelitska i druga mjerenja te stoga daje najkvalitetniji prikaz trodimenzionalnih oceanografskih polja.

Analize koje je proveo ovaj tim znanstvenika objasnile su razloge pojave voda ovako visokog saliniteta. Pojava je dijelom uzrokovana pojačanim dotokom voda visokog saliniteta iz Levanta i Jonskog mora, a dijelom zbog procesa u samom Jadranu.

Sami procesi se odvijaju na vremenskim skalama od nekoliko dana pa do desetak godina, a obuhvaćaju četiri ključna fenomena. Prvi se odnosi na tzv. Jadransko-jonsku bimodalnu oscilaciju, koja inače uzrokuje snažne oscilacije fizičkih i biogeokemijskih varijabla u Jadranu s periodom od pet do deset godina, a u posljednjih desetak godina uzrokuje izražen donos slanih i ultraoligotrofnih voda u Jadran. Drugi proces je vezan uz vrlo niske protoke rijeka do godinu dana prije pojave visokih površinskih saliniteta, uzrokovane manjkom oborina u širem području Jadrana.

Više procesa

Treći proces se odnosi na izražen dotok sunčeve energije na površinu mora tijekom ljeta i rane jeseni, kada je vrijeme toplije od prosjeka i s malo vjetra, odnosno sa slabo izraženim vertikalnim miješanjem u stupcu mora i raslojavanjem vodenog stupca na izrazito topliji površinski sloj i hladniji središnji i pridneni sloj. Posljedično, četvrti proces uključuje izraženo isparavanje i gubitak vode s površine mora.

Tri od četiri gore navedena procesa su već dokumentirana u Sredozemlju kao posljedica klimatskih promjena, koje će u budućnosti donijeti još toplija i sušnija ljeta, manje protoke rijeka te posljedično jače zagrijavanje i zaslanjivanje površinskog sloja mora. Kako je život u moru, od planktona preko riba do bakterija, ovisan o temperaturi, salinitetu i dostupnim hranjivim solima, opažene promjene će zasigurno imati značajan utjecaj na život u Jadranu. Takvi učinci su već zabilježeni i dokumentirani u nekoliko posljednjih desetljeća, primjerice, ulaz novih ribljih vrsta, promjene u odnosima i obilju bakterijskih zajednica, nestanak vrsta hladnijih mora.

hr Wed Jul 21 2021 13:41:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5d946c2d29111ce69c8b4628/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

ECDC: Najveći porast zaraze slučajeva među osobama od 15 do 24 godine

Porast broja novozaraženih virusom SARS-CoV-2 u zemljama EU i EEA povezan je s ubrzanim širenjem delta varijante, objavio je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Prema podacima ECDC-a, u petak 15. srpnja došlo je do povećanja od 64,3% u odnosu na prošli tjedan. Trend porasta novozaraženih zabilježen je u 20 država.

U najpogođenijim državama najveći porast slučajeva zabilježen je među osobama od 15 do 24 godine, a ograničeni porast zabilježen je u dobnoj skupini od 65 godina, objavio je ECDC.

ECDC navodi da je stanje u bolnicama za sada stabilno, odnosno da bolnički kapaciteti nisu preopterećeni.

Prema podacima iz 24 zemlje, trenutna stopa dnevne popunjenosti bolničkih kapaciteta iznosi 4.2 na 100.000 stanovnika. Prošli tjedan ta je stopa iznosila 5.0 na 100.000 stanovnika.

Stopa popunjenosti u jedinicama intenzivne njege smanjuje se već devet tjedana u nizu. Ta stop ovaj tjedan iznosi 0.7 na 100.000 stanovnika, a prošli je tjedan iznosila 0.9 na 100.000. ECDC navodi da je porast ipak zabilježen u dvije zemlje.

Podsjetimo, ECDC je u četvrtak objavio novu koronakartu prema kojoj je hrvatska obala na narančastoj listi, a kontinentalna Hrvatska je zelena.


hr Fri Jul 16 2021 19:15:15 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5ff2d64b6f52dfdc918b4580/80
Foto: Pixabay

Cjepivo protiv gripe pruža djelomičnu zaštitu protiv teških oblika covida?

Evo što kaže nova studija.

Osobe koje su cijepljene protiv gripe mogle bi biti djelomično zaštićene protiv nekih ozbiljnih učinaka koronavirusa i imaju manji rizik od hospitalizacije, pokazuje nova studija.

Analiza približno 75 tisuća pacijenata oboljelih od covida pokazala je značajno smanjenje rizika od moždanog udara, duboke venske tromboze i sepse, kao i smanjen prijem pacijenata na hitne prijeme i jedinice intenzivne njege kod onih koji su primili cjepivo protiv gripe, piše The Guardian.

Iako cjepivo protiv gripe nije smanjilo broj smrti u studiji, prethodna istraživanja pokazuju da cjepivo može pružiti neku zaštitu protiv koronavirusa jačajući urođeni imunološki sustav – općenitu obranu tijela koja nije usmjerena prema nekom određenom patogenu.

Moguće je i drugo objašnjenje: pacijenti koji su primili cjepivo protiv gripe su u boljem općem zdravstvenom stanju od onih koji nisu.

- Detektirali smo da cjepivo protiv gripe nudi djelomičnu zaštitu protiv ozbiljne bolesti covid-19 - rekao je Devinder Singh, jedan od autora studije i profesor kliničke kirurgije na Sveučilištu u Miamiju.

- Važno je naglasiti da i dalje apsolutno preporučujemo cijepljenje protiv covida-19, cjepivo protiv gripe nikako ne može biti zamjena za cjepivo protiv covida - dodaje Singh.

Rezultati, prezentirani na online sastanku Europskog društva za kliničku mikrobiologiiju i infektvne bolesti, sugeriraju da cjepivo protiv gripe može štititi od nekih medicinskih problema uzrokovanih covidom. Prema studiji, covid-pacijenti koji nisu cijepljeni protiv gripe su imali 45 do 58 posto šanse za moždani udar, 40 posto veće šanse za razvoj duboke venske tromboze i 36 do 45 posto veću šansu za razvoj sepse, prenosi N1.

hr Mon Jul 12 2021 13:26:51 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .