Plenković: Hrvatska želi pomoći u pridruživanju Ukrajine EU-u

– Hrvatska želi pomoći izradi pravno prihvatljivog rješenja koje bi omogućilo stupanje na snagu Sporazuma o pridruživanju Ukrajine Europskoj uniji – rekao je premijer Andrej Plenković u Kijevu na kraju posjeta usmjerenog na jačanje suradnje, na transfer znanja u pristupanju EU i na prenošenje iskustva mirne reintegracije

U četvrtak se održava summit EU i Ukrajine  i Plenković je u Kijevu rekao kolegi Grojsmanu da će učiniti sve kako bi sporazum o pridruživanju zaživio unatoč nizozemskom referendumu. 

Hrvatska želi pomoći objema državama da se pronađe “pravno prihvatljivo rješenje koje bi omogućilo stupanje na snagu Sporazuma o pridruživanju, a istodobno bilo svojevrsno jamstvo Nizozemskoj”, rekao je Plenković novinarima.

Nakon negativnog referenduma o Nizozemskoj 6. travnja nastao je problem kako da na snagu stupi Sporazum o pridruživanju između Ukrajine i EU. Nizozemci su odbacili Sporazum o pridruživanju Ukrajine i EU na na tom referendumu, a nizozemski je premijer Mark Rutte izjavio da vlada kani poštivati rezultat iako je bio savjetodavan.

Sporazum je “kolateralna žrtva”, jer u referendumskoj kampanji niz problematičnih pitanja nisu potegnuli ni vlada ni oporba, već politički akteri koji su protiv europskog projekta u cjelini.

Drugi aspekt podrške Ukrajini na summitu je jasan stav Hrvatske za ukidanje viza ukrajinskim državljanima na putu U EU za što je Europski parlament već dao zeleno svjetlo, a odluku treba potvrditi i Vijeće.

Plenkovićev posjet Ukrajini bio je prvi službeni posjet toj zemlji otkako je preuzeo kormilo hrvatske vlade, no kao šef parlamentarnog odbora (EU) za pridruživanje  u protekle dvije i po godine razvio je odnos s ukrajinskim kolegama.

– To može sigurno pomoći kvalitetnim odnosima dviju zemalja, gospodarskim odnosima i jednoj korektnoj podršci Hrvatske Ukrajini u njezinim europskim nastojanjima i kroz Europsko vijeće i kroz Europski parlament – rekao je.

Iskustvo mirne reintegracije

Na Kijevo-Mogiljanskoj akademiji, najstarijem i najuglednijem sveučilištu u Kijevu Plenković je održao predavanje o odnosima dviju zemalja i hrvatskom putu prema EU i NATO-u te iskustvima koje je Hrvatska prošla u procesu mirne reintegracije. 

Hrvatsko “iskustvo u procesu mirne reintegracije ” može Ukrajini “biti vrlo korisno s obzirom na još uvijek okupirana područja oblasti Luhanska i Donecka te ilegalno anektiranog Krima”, kako bi se u okviru međunarodnih napora ta područja vratila pod ustavno-pravni poredak Ukrajine, rekao je.

Hrvatski premijer, kojega je ukrajinski šef države nazvao “osobnim prijateljem i prijateljem Ukrajine”, radostan je što se ostvarila mogućnost da posjet Ukrajini padne na treću godišnjicu početka Revolucije dostojanstva, tzv. Euromajdana.

– Na treću godišnjicu početka ta simbolika posjeta pokazuje solidarnost koju Hrvatska pruža Ukrajini – rekao je Plenković koji je ujutro s Grojsmanom i Porošenkom odao počast u ime cijelog hrvatskog izaslanstva žrtvama koje su pale za europsku slobodu Ukrajine i demokraciju.

Podsjetio je da će se početkom prosinca obilježiti činjenicu da je Ukrajina prva članica UN-a koja je priznala Hrvatsku, osam dana prije Njemačke.

Neovisnost Hrvatske priznala je 11. prosinca 1991., a u zahvalu Zagreb je jednu ulicu nazvao Ukrajinskom gdje se nalazi spomenik pjesniku Tarasu Ševčenku.

Gospodarski forum i jačanje suradnje

Plenković i Grojsman obratili su se u ponedjeljak sudionicima Hrvatskog-ukrajinskog gospodarskog foruma, a Plenković je govorio na ukrajinskom jeziku što je izazvalo oduševljenje prisutnih. 

Održan je vrlo kvalitetan “Hrvatsko-ukrajinski gospodarski forum s preko 250 sudionika” koji bi trebao potaknuti poslovne ljude na kvalitetnu međusobnu suradnju kako bi se razmjena podignula na višu razinu, rekao je Plenković u izjavi novinarima. 

Tijekom posjeta hrvatskog premijera Kijevu dvije su strane potpisale nekoliko sporazuma, o suradnji u području sprječavanja katastrofa i uklanjanja njihovih posljedica, protokolu o izmjenama i dopunama ugovora o međusobnoj pomoći u carinskim pitanjima te dodatnom protokolu ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja.