Proteklog vikenda doznali smo pobjednike omiškog festivala klapa u ženskoj i muškoj konkurenciji, a mješovite klape zapjevat će u rujnu u Komiži. Već dugi niz godina ravnatelj festivala je Dražan Mladin, koji bi vrlo uskoro trebao dobiti svoga nasljednika. Kako komentira 49. izdanje festivala i što očekuje od jubilarnog izdanja sljedeće godina kratko je komentirao za naš portal.

Za nama je 49. festival dalmatinskih klapa u Omišu. Je li on ostao posljednja crta obrane izvorne klapske pisme?

- Odmah mi se svidio Vaš uvod. To i jest zadatak ovog festivala. Ovaj festival očuvao je svoj kontinuitet i brine se izvornoj klapskoj pismi. Struka tu igra vrlo važnu ulogu, umjetnički direktor i članovi žirija odrađuju svoj dio posla te vrednuju ono što treba. Omiš je jedinstven, neponovljiv. Klape vrlo rado dolaze u Omiš, među ostalim, provjeriti svoju vrijednost. Istina, bude tu i razočarenja, netko ima realne, netko nerealne ambicije. Nekada je važno i pitanje trenutka. Vidjeli smo u subotu koliko je sve do posljednjeg trenutka bilo neizvjesno.

Ponavljaju li se klape u Omišu iz godine u godini, koliko mlade klape uopće imaju šanse?

- Naravno da ne. Svake godine se pojavi velik broj debitantskih klapa, a neke od njih uđu i finale i ostvare zapažen rezultat. Mi dajemo naglasak na mlađe klape, a to je posljednjih desetak godina itekako vidljivo. U tom razdoblju dogodila se velika smjena klapskih generacija, što je i normalno. Neke klape odlaze i ulaze u slavnu klapsku povijest, dolaze nove, mlade i motivirane klape. Netko može pitati gdje su klape kao što je Sinj... Ali, recimo, ove godine s nama su bili Arti iz Lumbarde.

U petak su Zagrepčanke odnijele apsolutnu pobjedu, dvije godine za redom istarska klapa Pinguentum je ostvarila sjajne rezultate, a sada je prvu nagradu žirija odnijela klapa Vinčace iz Novog Vinodolskog. Kako to komentirate?

- To je znak da smo mi zdravo tkivo. To znači da vrednujemo ono što u tom trenutku je najbolje. Nijanse znaju odlučiti i klape to prepoznaju. U tom pogledu smatram da smo vrlo pošteni. Riječ festival možda i nije najsretnija. Ovdje klape dolaze potvrditi neku svoju vrijednost. Netko ih ocjenjuje, i pri tom tu ima i subjektivnosti, ali tu smo da podržimo struku za koju znam i vjerujem da djeluje savjesno. Zbog toga Omiš i je to što je.

Sljedeće godine na redu je jubilarni 50. Omiški festival, vjerojatno bez Vas na čelu. Čeka li budućeg ravnatelja težak posao već u prvoj godini?

- Moram reći da svatko onaj tko dođe na ovo mjesto sigurno će biti kvalificiran i ja mu želim puno sreće i uspjeha. Pretpostavljam da ću mu biti podrška u jednom dijelu posla. Ne zavidim mu uopće, 50. festival će tražiti neke svoje posebnosti. Za to će biti potrebno imati jednu jaku potporu, pri tom ne mislim samo na financijsku, već i svaku drugu.

Očekujete li rekordan broj prijava klapa na 50. izdanje festivala?

- Apsolutno. Neki me detalji raduju, a ispričat ću Vam jedan od njih. Ove godine u finali je nastupila klapa Kumpanji s Korčule. Radi se već o etabliranoj klapi koja se vratila na Omiš nakon 9 godina. Kažu da im je ovogodišnji nastup priprema za 50. festival. Pravi klapaši uvijek rado dolaze u Omiš. To je pravi mamac za klape i tko nije u Omišu osvojio punte nitko ga ne priznaje. Tu se radi svojevrsna selekcija, ono što Omiš prizna da je najbolje u nekom trenutku, ostali to priznaju.

Hoće li se održati Večer mješovitih klapa? Zadnjih godina bilo je financijskih problema, izmiještanja događaja...

- Naravno da će se održati. Večer se održava u Komiži u rujnu. Datum se još ne zna, vjerojatno u drugoj polovini mjeseca. Domaćini Komižani su se pokazali jako dobri. Moja je želja da u sklopu 50. FDK večer mješovitih klapa predstavimo omiškoj publici.

Gospodine Mladin, želimo festivalu i Vama osobno mnogo uspjeha i nakon isteka Vašeg mandata.

- Zahvaljujem.

Izložba “Dugiš otok u rijeci vremena” otvorit će se u četvrtak, 6. travnja, u 19 sati u Sveučilišnoj galeriji, Ruđera Boškoviča 31, a ostaje otvorena do 1. svibnja 2023. godine. Izložba je rezultat suradnje Arheološkog muzeja u Splitu i Umjetničke akademije u Splitu, a autori su mag. sc. Damir Kliškić, viši kustos pretpovijesne zbirke u Arheološkom muzeju u Splitu i izv. prof. art. dr. sc. Miona Miliša s Umjetničke akademije u Splitu.  

Prapovijesno sojeničko naselje na Dugišu u Otoku kod Sinja, sondažno se istraživalo 1955.-1956. godine od strane Arheološkog muzeja u Splitu. Radi se o jedinom do sada istraživanom sojeničkom naselju u čitavoj Dalmaciji. Prema arheološkom materijalu koji je prikupljen, ovaj lokalitet pokazuje kontinuitet življenja od srednjeg brončanog doba (1700-1300 g. pr. Kr.) pa do u antički period, kako pokazuju primjerci novca iz 1.-5. st. po. Kr. Glavni cilj ove izložbe je predstaviti splitskoj i široj javnosti jedan vrlo specifičan i do sada malo poznat oblik naselja iz pretpovijesnih vremena,  a to je sojeničko naselje, kroz dio originalne materijalne ostavštine u periodu od srednjeg brončanog do mlađeg željeznog doba. Na izložbi će biti predstavljeni brojni metalni, keramički, koštani i kameni predmeti koji dočaravaju razne gospodarske i društvene aktivnosti u navedenom periodu. Uz originale na izložbi će biti predstavljeno 18 kopija posuda koje su izrađene prema 18 originalnih keramičkih predmeta s ovog lokaliteta.

Iste su izradili studenti Odsjeka za konzervaciju - restauraciju Umjetničke akademije u Splitu i koji su bili tema za dva diplomska rada obranjena 2017. godine. Isto tako će se prezentirati rezultati FT-IR analize koji su izvršeni na uzorcima keramike iz Dugiša od strane izv. prof. dr. sc. Ivice Ljubenkova s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

Izložba je ostvarena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske uz suorganizaciju Sveučilišne galerije  Sveučilišta u Splitu.

U lll. gimnaziji, Prirodoslovnoj školi u Splitu, održan je Projektni dan Centra izvrsnosti na kojem su polaznici prezentirali projekte na kojima su marljivo radili proteklih dvanaest radnih subota.

Učenici iz Centra izvrsnosti matematike, prirodoslovlja, novih tehnologija i informatike okupljenima su pokazali kako programirati robota, organizirali su kviz općeg znanja i otkrili načine kako matematiku učiniti privlačnom.

- Iako s Projektnim danom završava još jedna školska godina, aktivnosti u Centru izvrsnosti ne staju. Dapače, pripremamo se za novu školsku godinu i veselimo se novim projektima pred nama. Ovim putem čestitam svim učenicima na marljivosti koju su pokazali tijekom godine, a mi kao Županija radimo na tome da rad s visoko motiviranim i darovitim učenicima bude istaknut u našem obrazovnom sustavu. Centar izvrsnosti je naš odgovor na neodgovarajući tretman darovite djece i siguran sam da će se u suradnji s nadležnim institucijama i taj problem riješiti, kazao je Tomislav Đonlić, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije.

Ponosni mentori koji su s učenicima marljivo radili na projektima bili su zadovoljni prezentiranim, a kao i uvijek, vladao je veliki interes za Centrom izvrsnosti novih tehnologija.

- U Centru izvrsnosti novih tehnologija imamo nekoliko grupa. U prvoj grupi su početnici koji se susreću s elementarnom robotikom, osnovama strujnih krugova i osnovama mehanike. Očekujem da će interes za program novih tehnologija nastaviti rasti i da će učenici podijeliti svoja iskustva i dojmove svojim prijateljima kako bi ih motivirali za ulaganje u nova znanja i rad na sebi, kazala je mentorica u Centru izvrsnosti novih tehnologija, Nela Beronja. 

Program Centra izvrsnosti prirodoslovlja pohađa veliki broj polaznika, a mentori Mirko Ruščić sa splitskog PMF-a i Nives Vladislavić s Kemijskog tehnološkog fakulteta ne kriju oduševljenje. 

- Centar izvrsnosti prirodoslovlja okuplja 125 učenika od sedmog osnovne do trećeg razreda srednje škole. Prirodoslovlje je zanimljivo učenicima zbog raznolikosti, a danas su na Projektnom danu pokazali određivanje krvnih grupa učenika te ispitali količinu masnoće u grickalicama. Došli su do zanimljivog zaključka da primjerice, čips od paprike ima najveći udio masnoća. Također, mentori su istaknuli da učenici vole eksperimentalnu nastavu i boravak na otvorenom te praktičnu nastavu.

Kvalitetu programa Centra izvrsnosti SDŽ potvrđuje i polaznica programa informatike koja je svaku drugu subotu dolazila u Split iz Zadra kako bi unaprijedila svoje računalne vještine.

- Za informatiku sam se zainteresirala jer sam bila tri puta prva u županiji i sasvim sam slučajno saznala za Centar izvrsnosti, pa sam se prijavila. Program je dosta kvalitetan, atmosfera kompetitivna i zabavna i sviđaju mi se kolege s kojima sam se sprijateljila, zbog čega mi nije teško dolaziti iz Zadra. Pohađam Arduino, što je uglavnom programiranje i elektrotehnika, a imamo dvoje mentora koji se izmjenjuju svaku drugu subotu, kazala je Nera Jurjević, polaznica Centra izvrsnosti informatike.

Da matematika može biti privlačna, dokazali su polaznici Centra izvrsnosti matematike Ivano Tabak i Marija Tomičić koji su istaknuli da se program razlikuje od klasičnog školskog programa i da je prilagođeniji darovitim učenicima, što im predstavlja izazov. Također su naglasili da se mentori trude napraviti poseban i zanimljiv sadržaj, a nerijetko imaju programe i izvan učionica.

Projektni dan je ujedno je poslužio i kao dan otvorenih vrata Centra izvrsnosti, a osim učenika iz Splitsko-dalmatinske županije, sudjelovali su i učenici iz drugih županija.

Sljedeći tjedan svi polaznici Centra izvrsnosti će putem maila dobiti informaciju jesu li ostvarili pravo direktnog upisa za sudjelovanje u programima CIM, CIP i CINTI u školskoj godini 2023./2024. Učenici koji nisu ostvarili pravo direktnog upisa te svi zainteresirani moći će se prijaviti na testiranje za sudjelovanje u programima CIM, CIP i CINTI u sljedećoj školskoj godini 2023./2024., od 11. travnja do 8. svibnja putem aplikacije MIA.

Program je otvorio ravnatelj Milivoj Kalebić te je ovom prilikom poručio:

- Naša škola podjednako je interesantna i za cure i za dječake, jer će ih osposobiti odmah za praktični rad. Regionalni centar kompetentnosti je nešto novo u Hrvatskoj, projekt u kojem se škole promoviraju i bolje opremaju kako bi učenicima pružile više u smislu edukacije. Počašćeni smo što ste danas došli vidjeti ovu školu i nadamo se da ćete nam se vratiti kao budući učenici.

Djeca i roditelji imali su priliku upoznati se s programima koje Obrtno tehnička škola nudi. Pokazne radionice uključivale su elektro zanimanja: elektroinstalater, elektromehaničar, automehaničar, tehničar za električne strojeve s primjenjenim računalstvom kao i radionice strojne i ručne obrade metala.

Tijekom cijelog dana, posjetitelji su mogli razgledati radove učenika Obrtno tehničke škole, sudjelovati u radionicama 3D ispisa kao i zabaviti se uz virtualnu stvarnost. 

Regionalni centar kompetentnosti izgrađuje se kao mjesto izvrsnosti strukovnog obrazovanja u području elektrotehnike i računalstva za Splitsko-dalmatinsku županiju te poveznica između gospodarstvenih subjekata i obrazovnih ustanova radi uspostave suradnje i prilagodbe strukovnog obrazovanja sa zahtjevima tržišta rada i najnovijih tehnologija te modernih metoda rada.

Osim toga u RCK se razvija i modernizira obrazovanje odraslih te uspostavlja podrška svim bivšim učenicima Obrtno tehničke škole koji su postali obrtnici u cilju stalnog napredovanja u struci i stjecanja novih znanja i korištenja modernih alata u struci.

Trajanje projekta je 48 mjeseci, točnije do 29. prosinca 2023. godine.

Ukupna vrijednost prijekta je 49.978.113,43 HRK, a od toga je sufinancirano sredstvima Europske unije 49.978.113,43 HRK.

Oduvijek su znali reći da je njihov odnos više obiteljski, nego poslovan, a sve je postalo još osobnije kada je Grašo oženio Tončijevu kćer Hanu Huljić koja je u srpnju prošle godine rodila malenu Albu.

Upravo zato, često se šale na vlastiti račun kada ih mediji pitaju o obiteljskom životu. 'Je li teško kad netko tko ti je dugogodišnji prijatelj i suradnik odjednom postane najbliža rodbina?', upitao je voditelj jedne emisije Grašu.

- Meni je on svakako težak pa je onda lakše da mi je rodbina, nego da mi je težak bez veze. Mogao je i gore proći, a ja nisam mogao gore proći - rekao je pjevač u šali.

A budući da je danas prvi april, i Tonči je iskoristio priliku da se našali na svoj račun. Naime, Optika Anda predstavila je i najavila svog novog ambasadora, a prije nego što su otkrili o kome je riječ, dali su svojim Instagram pratiteljima priliku da pogađaju uz skicu obrisa lica.

Svoj je glas ostavio i sam Tonči koji je u komentar upisao svoje ime, ali klikom na njega pojavila se fotografija upravo njegovog zeta - Petra Graše.

- Pridružio sam se organizaciji 'Podrži starije, spriječi mlađe', da vam se ne dogodi kao meni da vas zet smijeni! - našalio se Tonči.

Ipak, kako nam kažu iz Optike Anda, uz novo lice brenda, Petra Grašu, i dalje ćemo imati priliku gledati Tončija u novim, animiranim kampanjama Optike u kojima se proslavio zaraznim stihovima ‘Škiljim škiljim’ te će, kao pravi punac, i dalje zeta držati na oku.