Više od 70.000 djece
prošlo je preventivne preglede za rano otkrivanje slabovidnosti. Pregled je za
mališane besplatan i bezbolan te se za njega dobiva poziv putem pisma iz
HZJZ-a. Slabovidnost se otkrije od pet do osam posto djece.
Pregled u bolnici za
čas prođe kroz igru, ali se testira vidna oštrina. Sve je gotovo za 10 minuta. Poziv
stiže svim četverogodišnjacima na kućnu adresu, piše Danas.hr.
Slabovidnost je
smanjenje ili gubitak dijela vidnih funkcija bez prisutne vidljive bolesti oka.
Subspecijalistica
dječje oftalmologije u Kliničkoj bolnici Sveti Duh Dunja Šmidt pojašnjava:
-Slabovidnost obično
otkrijemo u pet do osam posto djece nakon pregleda. Može biti nasljedna, iako
nije uvijek slučaj. Liječi se ovisno o uzroku – liječi se naočalama, potom
okluzijom, odnosno zatvaranjem oka na koje dijete bolje vidi. Tako vježbamo oko
koje je slabovidno.
Vodeći je uzrok sljepoće
na jednom oku, a liječenje je u pravilu moguće do sedme godine.
Od 2016-te postoji
Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti. Prema podacima
Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo otkad se program provodi pregledano je
71.214 djece.
Predstojnik Klinike za
očne bolesti KB-a Sveti Duh Mladen Bušić ističe:
-Ponosni smo što
Republika Hrvatska ima Nacionalni preventivni program rang otkrivanja
slabovidnosti među 10 zemalja svijeta koje to imaju i koji omogućava svim
roditeljima 4-godišnjaka da svoju djecu dovedu na besplatan i bezbolan pregled
nakon pozivnog pisma HZJZ-a. Odaziv je prošle godine bio oko 53 posto, zato
pozivaju roditelje da pozive ne preskaču.
Liječnici upozoravaju
i na probleme sve većeg korištenje pametnih ekrana.
-Već se odražava taj
moderan način života, imamo veliki porast djece s kratkovidnošću. Prema nekim
preporukama do druge godine života djeteta ne preporučuje se uopće gledanje u ekrane
i uređaje s ekranima. Za djecu između 3 do 6 godine maksimalno sat vremena na
dan. I to govorim samo o gledanju televizije, upozorava oftalmologinja Šmidt.
Hrvatska još nema
svoje podatke, ali je trenutno 30 posto svjetske populacije kratkovidno, dok se
očekuje da će do 2050-e godine to biti svaka druga osoba.