Milanović: Vlada će biti uporna i strpljiva

Piše:

Znamo da će se ta
upornost i strpljivost isplatiti i da efekti koje će dati inzistiranje
na tom konceptu neće biti kratkotrajni i površni – rekao je premijer Zoran Milanović koji je Sabor izvijestio što je Vlada učinila u proteklih godinu dana,
odnosno o uočenim pojavama, problemima i stanju u hrvatskom društvu.

Milanović ističe da postavljanje gospodarstva na zdrave temelje
traži vrijeme, racionalnost i odgovornost, ne i populizam ‘koji nas je i
doveo u sadašnju situaciju.’ “Nitko godinama nije vidio, ili nije želio
vidjeti, kako se zidaju gospodarske kule od pijeska koje su se naprosto
morale rasuti”, rekao je premijer.

Pozvao je da se sadašnjost sagleda zrelo, kritično i samokritično, ne “destruktivno i demagoški do apsurda i skeča”.

Odbacio je optužbe da njegova Vlada nije dovoljno hrabra za poduzimanje radikalnih reformi.

– Nismo hrabri zato što iz državne uprave i javnih službi nismo
smjesta otpustili više desetaka tisuća zaposlenih – uzvratio je
Milanović te poručio kako “nije hrabrost proizvoditi ljudsku nesreću i
enormno povećavati broj nezaposlenih s prilično mutnom nadom da će to
dovesti do rasta BDP-a”.

Uvjeren je da su strukturna poboljšanja izvediva i bez drastičnih mjera i šokova.

Pohvalio se rastom uvoza i industrijske proizvodnje u ovoj godini.

U prvom polugodišu hrvatski je izvoz dosegnuo 37, 7 milijardi
kunam što je 14, 3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, u
prvih sedam mjeseci ove godine industrijska proizvodnja porasla je 0,8
posto. Samo u srpnju industrijska je proizvdonja ojačala za 1, 4 posto u
odnosu na lanjski srpanj, a posebno veseli oporavak prerađivačke
industrije, naveo je Milanović.

Poljoprivreda je, kaže, visoko na listi gospodarskih prioriteta,
ta se proizvodnja podržava stavljanjem u funkciju državne zemlje,
logičnijim sustavom subvencija te projektima navodnjavanja i komasacije.

Povećanje broja zaposlenih cilj je kojemu, kaže, teže sve Vladine mjere.

– To je ključ našega stabilnog gospodarskog razvoja i sretnijeg društva – naglasio je premijer.

Broj nezaposlenih u kolovozu ove, u odnosu na lanjski kolovoz
bio je manji za gotovo 24 tisuće, odnosno za 7, 6 posto, u posljednjih
nekoliko mjesecio broj nezaposlenih među mladima do 25 godina smanjen je
za sedam posto, državnim programima aktivne politike zapošljavanja
obuhvaćeno više od 40 tisuća građana, rekao je.

– Broj nezaposlenih sada je ispod 290 tisuća, unatoč
poboljšanjima i pomacima, to je, u suštini, naš najveći i najvažniji
problem – priznao je premijer.

Malo i srednje poduzetništvo označio je jednim od stupova
stabilnosti i napretka, najavio snažniju potporu poduzetničkoj
kreativnosti i inovativnosti.

Važan oslonac u tom pogledu vidi u fondovima Europske unije, iz
kojih se teži financirati i sve krupne infrastrukturne investicije. U
administraciji su, kaže, maksimalno osnaženi kapaciteti za povlačenje
sredstava iz europskih fondova, a dobar primjer takve orijentacije je
cestovno povezivanje hrvatskog juga s ostatkom zemlje.

– Strpljivim i diskretnim radom došli smo do toga da je Pelješki
most, iz perspektifve europskih financijera, postao najizglednija
op0cija cestovnog spajana dvaju dijelova Hrvatske – konkretizirao je
Milanović.

Pohvalio je rezultate Zakona o poticanju investicija – od
početka njegove primjene stiglo je 80 prijava za korištenje
stimulativnih mjera, od kojih 47 u posljednjih godinu dana, a vrijednost
im se procjenjuje na više od 3,5 milijardi kuna.

Stvoreni su uvjeti da Hrvatska postane energetsko čvorište šire
regije, sve smo bliže početku realizacije triju velikih energetskih
projekata čija ukupna vrijednost iznosi oko dvije milijarde eura,
pokrenuta su istraživanja za mogući pronalazak nafte i plina u Jadranu i
na kopnu.

Premijer je podsjetio i na novine koje se planiraju u poreznom
sustavu, poručivši kako se mora uspostaviti sustav koji će omogućiti da
iznadprosječno imućni i oni koji bogato žive od prinosa na kapital i
drugih oblika rente “značajno sudjeluju u realizaciji koncepta društvene
solidarnosti”.

Podsjetio je i kako Vlada razgovara s bankama,
telekomunikacijskim operaterima i komunalnim poduzećima o oprostu dugova
siromašnim građanima,

– Nama ne treba Hrvatska u kojoj će statistike pokazivati brojeve
kojima će aludirati svjetske rejting-agencije, Europska komisija ili
međunarodne financijske institucije, dok će za to vrijeme naši građani
biti sve siromašniji i obespravljeniji – naglasio je Milanović i poručio
“Ne trebaju nam savjeti da bismo trebali državom upravljati kao
tvrtkom”.

Osvrnuo se i na nedavne izmjene Zakona o radu koje su izazvale broje otpore.

Nismo mijenjali taj zakon zato da bi ljudi lakše ostajali bez
posla, nego zato da bi ga lakše nalazili, naglasio je premijer
primjetivši kako neki ne žele vidjeti tu logiku, odnosno “draže im je
vjerovati u terorije zavjere nego u zdrav razum”.

Naglasio je pritom da ni u jednom trenutku nije bila i neće biti
ugrožena isplata, ni visina radničkih mirovina, kao ni isplata plaća iz
državnoga proračuna.

Štitimo i štitit ćemo sva održiva prava hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, obećao je premijer.

Pohvalio se i da nije došla u pitanje razina socijalnih prava
najugroženijih, da je uspješno reformiran sustav socijalnih naknada,
ujedinjen je sustav javne nabave, rascionalizira se mreža pravosudnizh
institucija, pokrenut projekt e-građani, intenzivno se nastavlja s
postupcima legalizacije i fiskalizacije,

– Svjesni smo da državni i javni sektor moraju biti efikasniji i
racionalniji, ali to se ne postiže ognjem, mačem i psovkama, nego
upornim i ciljanim reformama – naglasio je Milanović.

Aktualna Vlada, kaže, stvara državu reda i poštivanja zakona,
jer se na uvođenju reda dobrim dijelom temelje dugoročno stabilne javne
financije.

Za europsku proceduru prekomjernog deficita, kroz koju Hrvatska
prolazi, Milanović kaže da “nije ništa drugo nego transparentan i
kontroliran proces uspostave stabilnih i održivih javnih financija u
segmentu na koji država može izravno utjecati”.

Poručuje da nisu u pravu oni koji misle da je ta procedura
poligon ičijih ultimatuma i ucjena, da se radi o konstruktivnom i
dinamičnom mehanizmu u kojemu “rokovi i birokratski imperativi nisu i ne
mogu biti iznad interesa građana i zdravog razima”.

Premijer je u Saboru naglasio i kako stabilizacija javnih
financija u znatnoj mjeri ovisi o strukturnim reforma u zdravstvu i
obrazovajnjuu.

“Obrazovni proces na svim razinama mora biti dostupan svima, a
zadatak države je da ga najviše olakša najslabijima”, istaknuo je
premijer. Za zdravstvo najavljuje da će uskoro biti gotov konačan plan
spajanja i jačanja dnevnih bolnica.

– Pravosuđu smo u potpunosti otvorili prostor da samostalno
stječe i razvija ugled među građanima – rekao je predsjednik Vlade
poručivši kako pojedini pokušaji da se sudstvo pretvori u instrument
poltičke borbe nanose nemjerljivu štetu.

Jednim od trajnih i najuzvišenijih poslova svake hrvatske vlasti
označio je suzbijanje mržnje prema drugim i drugačijima. Samo s tim
ciljem donijeli smo i Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola,
iskoristit ćemo sva legalna i demokratska sredstva da obranimo Hrvatsku
od onih kojima je širenje mržnje i sumnjičavost prema različitosti
sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva i privatnih probitaka,
poručio je MIlanović

Premijer u Saboru kaže da smo ušli u poodmaklu fazu monetizacije
autocesta, da postoji snažan interes moćnih svjetskih konzorcija da uđu
u taj posao. “Naše ceste ostaju naše i na istom mjestu”, rekao je
premijer opetujući da ništa ne rasprodajemo, nego stavljamo državni
imovinu u funkciju općih interesa.

Pohvalio se dobrim trendovima u turizmu, brigom o zaštiti životne okoline i poticanju održivog razvoja.

Milanović je pohvalio angažiranost hrvatskih Oružanih snaga na
poplavama u Slavoniji, njihovu profesionalnost u najzatjevnijim vojnim
misijama i operacijama u svijetu. Iskazao je odlučnost da se očuva ratno
zrakoplovstvo.

Ocijenio je da Hrvatska danas na globalnoj sceni ima veću težinu
i važnost nego ikada prije. Poručio je i kako Hrvatska nema ambiciju
biti regionalnim liderom, niti ičijim tutorom ili sponzorom. Želimo biti
uzor, želimo biti prijatelj u kojeg se može pouzdati, kao što smo
vidjeli nakon poplavama koje su pogodile Srbiju i BiH.