Kako se stvara otpornost na antibiotike i kada su zaista potrebni

‘Situacija nije bezazlena i okrenuli smo se prema akcijama da očuvamo djelotvornost antibiotika koje imamo, jer od novih se ne možemo puno nadati’.

Problem rezistencije bakterija na antibiotike postao je očigledan od 1960. do 1980. Bilo je poznato da su bakterije u evolucijskoj prednosti u odnosu na ljude jer njima za promjenu jedne generacije treba 20 minuta, a nama 20 godina. ‘Mislili smo, bakterije će razvijati nove mehanizme rezistencije, a mi ćemo razvijati nove antibiotike i onda je krajem 20. stoljeća postalo jasno da novih antibiotika nema. Ima ih u nekim pretkliničkim fazama, ali vrlo oskudan broj i pitanje je hoće li i kada zadovoljiti uvjet da ne budu štetni za ljude. Jako se usporilo otkrivanje novih primjenljivih antibiotika’, objasnila je prof.dr.sc. Arjana Tambić Andrašević, dr.med., specijalist med. mikrobiologije s parazitologijom., piše Zdrava krava 

Kako dolazi do rezistencije na antibiotike? Prirodno je da se odvija otpornost na antibiotike, ali se ne bi trebala odvijati tako brzo, kaže dr. Arjana Tambić: ‘Postoje zemlje koje racionalno troše antibiotike i kod njih je dobra situacija, to su Nizozemska i Skandinavske zemlje koje imaju malu potrošnju antibiotika. Oni su upotrebu racionalizirali od samog početka. Dva su načina kako se štiti od razvoja rezistencije, to se odnosi na sustav kontrole bolničkih infekcija, dakle da se spriječi širenje bakterija s pacijenta na pacijenta i sustav propisivanja antibiotika. Skandinavci su u tome vrlo uspješni i oni mogu računati na mnoge stare antibiotike, a imaju rezervu i u novim antibioticima. Mi već uvelike trošimo najnovije antibiotike, najšireg spektra i nismo jedini. Cijela južna Europa je prilično nedisciplinirana u potrošnji antibiotika, a Grčka prednjači.’

 Ako ne piješ antibiotike, ali si u dodiru s ljudima koji ih piju, to je isto kao da ih piješ i ti jer je samo jedno rukovanje dovoljno da se izmjene bakterije. Do otpornosti bakterija na određeni antibiotik dolazi zbog stalnog izlaganja bakterija antibioticima u jednoj zajednici. ‘Primjerice, ako svaki drugi čovjek u zajednici popije kuru antibiotika u godini dana, onda ćemo mi kao zajednica imati dosta rezistentne bakterije, dok na primjer u Nizozemskoj gdje ljudi slabo piju antibiotike ne dolazi do otpornosti, jer oni po svojoj koži i crijevima imaju starinske bakterije. Ako ne piješ antibiotike, ali si u dodiru s ljudima koji ih piju, to je isto kao da ih piješ i ti. Zato je bitno da ljudi u zajednici općenito troše manje antibiotika’, objasnila je dr. Arjana Tambić i napomenula da zato ne trebamo postati bakteriofobi.

Više pročitajte OVDJE