Pad prihoda morat će se odraziti i na radnike, umjesto
da se pojača kontrola i svi ostali alati za zaštitu prava radnika, što je
navodno cilj ovog zakona, piše Poslovni dnevnik.
Bez jačanja osobne i profesionalne odgovornosti,
opismenjavanja, djelotvorne pravne države i sustava u koji građani vjeruju,
nema tog zakona koji će zaštititi radnike, bilo da je u pitanju rad nedjeljom
ili na online platformama, pokazuje se opet iznova u javnim raspravama oko
zakonskih noviteta koji u nekim točkama nemaju veze sa stvarnošću.
Nova presuda Ustavnog suda protiv zabrane rada
nedjeljom za trgovinu stoga je samo pitanje vremena, a posao na regulaciji
online platformi tek je započeo, na razini ne samo Hrvatske, nego čitave
Europske unije.
Svi ti procesi bolan su test zrelosti poslodavaca,
sindikata, političara ali i samih radnika, da bez figa u džepu i kalkulacija
usklade prava i obaveze svih uključenih strana. Zasad im baš i ne ide.
Najnoviji primjer koji vidimo je pobuna dijela
dostavljača koji rade za platformu Wolt, jer im s uvođenjem regulacije
platformskog rada za 30-ak posto pada zarada.
Ograničavanje rada na 40 sati mjesečno pritom je
realno njihov najveći problem, što je posve razumljivo kad se sagleda priroda
posla koji se plaća po učinku. Ono što se možda čini kao robovski rad, njima je
bila dobra prilika za zaradu, koju sada gube, i tu je teško suditi.
To što im je problem raditi za posrednike, jer Wolt
kao online platforma više ne želi administrirati i kontrolirati svakog obrtnika
pojedinačno, samo pokazuje koliko će biti posla da se počiste lovci u mutnom.
Poštenih poslodavaca agregatora navodno ima, zalažu se
za uvođenje reda. Ključna će tu biti kontrola agregatora, koji su uostalom
poslodavci kao i svi drugi, a tržište bi na kraju moglo presuditi onima koji
degradiraju svoje radnike, jer su oni slobodni prijeći kod poslodavca koji će
im više odgovarati.
Stoga je pomalo šuplja priča nekih političara koji
traže ukidanje posrednika, nakon što su se nakačili na ovaj prosvjed kako bi
skupili bodove. Prosvjednicima svakako ne ide na ruku što su dozvolili da ih
ovi iskoriste za vlastite ciljeve.
Drugi primjer bitno je starijeg datuma, i u njemu država
odrađuje svoje dodvoravanje crkvi, moleći se u sebi da Ustavni sud ponovi svoju
presudu. Jer zabrana rada nedjeljom za trgovce ne samo da je suluda u današnje
vrijeme, već je i neprovediva, diskriminatorna, produbit će krizu, smanjiti
potrošnju, narušiti kvalitetu usluge u turističkoj zemlji. Ovo je ujedno i
četvrti pokušaj da se uvede zabrana rada nedjeljom za trgovce, nakon što je Ustavni
sud to osporio tri puta.
Novi Zakon o trgovini, prema kojemu bi trgovine
nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u
godini tijekom kojih bi radili, trebao bi stupiti na snagu 1. srpnja. Prema
riječima premijera Andreja Plenkovića, Vlada je time pronašla balans koji će
pridonijeti i pravima radnika i obiteljskom životu, doduše samo u jednom
sektoru.
Doduše, iako Zakon kad se donese stupa na snagu ove
godine, njegove će se posljedice osjetiti tek u 2024. godini, ako se prije toga
ne ukine cijela ova predstava. Naime, radi prilagodbe poslovnih subjekata, u
2023. godini ovih 16 radnih nedjelja neće se ubrojiti u nedjelje koje su do
stupanja na snagu novog zakona bile radne, tako da će glatko proći i turistička
sezona pa i zimski blagdani bez većih problema.
Ako krene u provedbu, ovaj zakon pandemije i potresa
bit će novi šok ne samo za trgovinu, već i za cijelo gospodarstvo. Nedjelja je
drugi najjači dan po prometu u trgovačkim centrima, i vidjeli smo kroz neka
iskustva iz prvog vala ograničavanja rada nedjeljom, da se taj promet ne
prelijeva na ostale dane u tjednu. Takav je način života da većina kupaca ne
stigne obaviti kupnju kroz tjedan, i ostaje im subota popodne i nedjelja.
Hrvatska po ponudi šoping centara i načina života
kupaca nije poput Slovenije, gdje se dosta prometa s nedjelje prelilo u tjedan,
i to naši trgovci ne očekuju, prenosi Poslovni dnevnik.
Što će dobiti radnici u trgovini? Pa, osim kojeg
slobodnog dana za odlazak na misu dobit će manje plaće, neki i otkaze, neki će
se snalaziti s radom na crno ili potražiti novi posao. Pad prihoda morat će se
odraziti i na radnike, umjesto da se pojača kontrola i svi ostali alati za
zaštitu prava radnika, što je kakti cilj ovog zakona. Umjesto da zaštiti
radnike, država će generirati novi problem, i tako ukrug.