Pad prihoda morat će se odraziti i na radnike, umjesto da se pojača kontrola i svi ostali alati za zaštitu prava radnika, što je navodno cilj ovog zakona, piše Poslovni dnevnik.

Bez jačanja osobne i profesionalne odgovornosti, opismenjavanja, djelotvorne pravne države i sustava u koji građani vjeruju, nema tog zakona koji će zaštititi radnike, bilo da je u pitanju rad nedjeljom ili na online platformama, pokazuje se opet iznova u javnim raspravama oko zakonskih noviteta koji u nekim točkama nemaju veze sa stvarnošću.

Nova presuda Ustavnog suda protiv zabrane rada nedjeljom za trgovinu stoga je samo pitanje vremena, a posao na regulaciji online platformi tek je započeo, na razini ne samo Hrvatske, nego čitave Europske unije.

Svi ti procesi bolan su test zrelosti poslodavaca, sindikata, političara ali i samih radnika, da bez figa u džepu i kalkulacija usklade prava i obaveze svih uključenih strana. Zasad im baš i ne ide.

Najnoviji primjer koji vidimo je pobuna dijela dostavljača koji rade za platformu Wolt, jer im s uvođenjem regulacije platformskog rada za 30-ak posto pada zarada.

Ograničavanje rada na 40 sati mjesečno pritom je realno njihov najveći problem, što je posve razumljivo kad se sagleda priroda posla koji se plaća po učinku. Ono što se možda čini kao robovski rad, njima je bila dobra prilika za zaradu, koju sada gube, i tu je teško suditi.

To što im je problem raditi za posrednike, jer Wolt kao online platforma više ne želi administrirati i kontrolirati svakog obrtnika pojedinačno, samo pokazuje koliko će biti posla da se počiste lovci u mutnom.

Poštenih poslodavaca agregatora navodno ima, zalažu se za uvođenje reda. Ključna će tu biti kontrola agregatora, koji su uostalom poslodavci kao i svi drugi, a tržište bi na kraju moglo presuditi onima koji degradiraju svoje radnike, jer su oni slobodni prijeći kod poslodavca koji će im više odgovarati.

Stoga je pomalo šuplja priča nekih političara koji traže ukidanje posrednika, nakon što su se nakačili na ovaj prosvjed kako bi skupili bodove. Prosvjednicima svakako ne ide na ruku što su dozvolili da ih ovi iskoriste za vlastite ciljeve.

Drugi primjer bitno je starijeg datuma, i u njemu država odrađuje svoje dodvoravanje crkvi, moleći se u sebi da Ustavni sud ponovi svoju presudu. Jer zabrana rada nedjeljom za trgovce ne samo da je suluda u današnje vrijeme, već je i neprovediva, diskriminatorna, produbit će krizu, smanjiti potrošnju, narušiti kvalitetu usluge u turističkoj zemlji. Ovo je ujedno i četvrti pokušaj da se uvede zabrana rada nedjeljom za trgovce, nakon što je Ustavni sud to osporio tri puta.

Novi Zakon o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili, trebao bi stupiti na snagu 1. srpnja. Prema riječima premijera Andreja Plenkovića, Vlada je time pronašla balans koji će pridonijeti i pravima radnika i obiteljskom životu, doduše samo u jednom sektoru.

Doduše, iako Zakon kad se donese stupa na snagu ove godine, njegove će se posljedice osjetiti tek u 2024. godini, ako se prije toga ne ukine cijela ova predstava. Naime, radi prilagodbe poslovnih subjekata, u 2023. godini ovih 16 radnih nedjelja neće se ubrojiti u nedjelje koje su do stupanja na snagu novog zakona bile radne, tako da će glatko proći i turistička sezona pa i zimski blagdani bez većih problema.

Ako krene u provedbu, ovaj zakon pandemije i potresa bit će novi šok ne samo za trgovinu, već i za cijelo gospodarstvo. Nedjelja je drugi najjači dan po prometu u trgovačkim centrima, i vidjeli smo kroz neka iskustva iz prvog vala ograničavanja rada nedjeljom, da se taj promet ne prelijeva na ostale dane u tjednu. Takav je način života da većina kupaca ne stigne obaviti kupnju kroz tjedan, i ostaje im subota popodne i nedjelja.

Hrvatska po ponudi šoping centara i načina života kupaca nije poput Slovenije, gdje se dosta prometa s nedjelje prelilo u tjedan, i to naši trgovci ne očekuju, prenosi Poslovni dnevnik.

Što će dobiti radnici u trgovini? Pa, osim kojeg slobodnog dana za odlazak na misu dobit će manje plaće, neki i otkaze, neki će se snalaziti s radom na crno ili potražiti novi posao. Pad prihoda morat će se odraziti i na radnike, umjesto da se pojača kontrola i svi ostali alati za zaštitu prava radnika, što je kakti cilj ovog zakona. Umjesto da zaštiti radnike, država će generirati novi problem, i tako ukrug.

Na temelju članka 39. Statuta Grada Solina (Službeni vjesnik Grada Solina, br. 7/09, 4/13, 7/13, 3/18, 4/18 – pročišćeni tekst i 2/20 i 3/21), Gradonačelnik Grada Solina dana 07. ožujka 2023. godine, donosi Zaključak o dodjeli uskrsnice umirovljenicima, socijalno ugroženim obiteljima i nezaposlenim osobama s područja grada Solina.

Uskrsnica (bonovi) će se dijeliti u periodu od 27. ožujka 2023. do 07. travnja 2023. godine svakim radnim danom od 8 do 14 sati, utorkom od 12 do 18 sati . Dodjela uskrsnice umirovljenicima, socijalno ugroženim obiteljima s područja grada Solina će se održati u prostorijama Gradske uprave Grada Solina, a za nezaposlene osobe, osobe starije od 60 godina koje ne ostvaruju i nikad nisu ostvarivale dohodak s područja grada Solina u prostorima Doma kulture Zvonimir Solin.

U ponedjeljak, 27. ožujka s radom započinje Športski centar Bazen Zvončac.

Bazen će biti namijenjen za trenažne procese sportskih klubova, priopćili su iz Javne ustanove Športski objekti Split

Zračne luke u Hrvatskoj spremne su za ulazak u šengenski režim. Dogodit će se to točno u ponoć, s ljetnim redom letenja. Putnici unutar EU više neće morati čekati na graničnu kontrolu, sve će ići brže i protočnije, piše Morski.hr

Osim porasta prometa, zajedničko svim zračnim lukama jest da ne očekuju probleme u primjeni šengenskih pravila u zračnom prometu te da zbog ulaska u Schengen ne planiraju dodatno zapošljavanje jer ono ovisi o planiranom prometu i broju operacija zrakoplova.

- Time smo u situaciji da su praktički svi letovi u Hrvatsku iz zemalja šengenskog prostora, odnosno iz Hrvatske u zemlje šengenskog prostora -  tretirani kao domaći letovi, bez ikakvih kontrola. Kada je riječ o dokumentima, očekujemo da će i Schengen i europodručje u kontekstu priprema za novu turističku sezonu biti dodana vrijednost, izjavio je premijer Andrej Plenković.

Što se mijenja u zračnim lukama?

Zračna luka Split - S obzirom na to da je projekt rekonstrukcije i dogradnje putničkog terminala, dovršen 2019., sadržavao i sve kriterije i uvjete potrebne za ulazak u schengenski prostor, iz te zračne luke kažu da nisu potrebne nikakve bitne izmjene u prostoru, a jedina aktivnost je premještanje pultova/kućica za graničnu kontrolu na drugu lokaciju u prostoru odlazaka u putničkom terminalu.

Zračna luka Dubrovnik provodi infrastrukturne radove u zoni dolazaka putničkog terminala za putnike iz destinacija izvan Schengena i trećih zemalja, te pripreme za uvođenje tzv. EES (entry/exit system) sustava, koji bi se trebao primjenjivati od ove godine.

Zagrebačka zračna luka dr. Franjo Tuđman, kao najveća u Hrvatskoj, za ulazak u Schengen povećala je čekaonice putnika u domaćem odlasku, što su budući šengenski odlasci. Šaltere za kontrolu putovnica u odlasku s trećeg kata terminala premjestit će na drugi kat. U međunarodnom dolasku postavit će više kioska za predregistraciju putnika iz zemalja izvan Schengena, a zbog preraspodjele izlaza za zrakoplove prilagodit će i sustav za upućivanje putnika i oznaka unutar terminala.

Zračna luka Rijeka za nužna infrastrukturna ulaganja uložila je 15 do 20 tisuća eura, napominjući da punktovi graničnih kontrola za putnike u dolasku ostaju na svojim pozicijama, a koristit će se samo za putnike koji dolaze iz zemalja izvan schengenskog prostora. Tokovi putnika iz Europske unije i onih izvan nje koji su odlasku razdvojit će se ugradnjom pregrada.

Mladi Bračani okušali su se u subotu pripremi gregade, brudeta i ribe u škartocu s profesionalcima udruge Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER) na supetarskoj rivi u sklopu projekta "S ribom mogu sve", a i kako bi se najavio predstojeći 18. Biser mora. Riječ je o događanju u sklopu navedenog projekta kojeg provode Srednja škola Brač iz Supetra i OŠ Vladimira Nazora iz Postira s ciljem poticanja konzumacije ribe i ribljih proizvoda kod djece i mladih. Bili su izloženi i razni proizvodi bračkih srednjoškolaca s autohtonim namirnicama koji nastaju pod okriljem zadruge Lumbrela; od nagrađivane šalše "Ka nonina", marmelade i sokova do prirodne kozmetike, a u skuhanim morskim delicijama guštali su i mještani i supetarski gosti. Sanja Nejašmić, ravnateljica OŠ Vladimir Nazor iz Postira, istaknula je da je projekt njezine škole i jedan od značajnih koraka kako bi se mladi zadržali na otoku promoviranjem struke i autohtonih proizvoda.

-Ovim smo uspjeli, ono što smo željeli, da se Biser mora vrati i na supetarsku rivu, a važno je svima poručiti da ovaj festival koji se održava u Svpetrvs hotelima, ima slobodan ulaz za sve – bilo da su natjecanja kuhara i konobara, brojne radionice i cooking showovi. Ponosni smo da su s nama danas učenici srednjih škola Supetra i Bola, te osmoškolci iz Postira, koji su uz profesionalne kuhare pokazali važnost projekta "S ribom mogu sve", kazala je Martina Rendić, direktorica Turističke zajednice grada Supetra.

Biser mora, najveći je kulinarski festival i natjecanje u ovom dijelu Europe, a svečano će se otvoriti u utorak u 20.30 sati u Svpetrvs hotelima. Od srijede do petka, 29. - 31. ožujka, održat će se do sada najveći broj radionica i popratnih događanja u povijesti festivala kao što su razni cooking showovi, degustacije i stručne radionice za zaposlene u HoReCa sektoru, ali i za znatiželjnike koji žele kušati specijalitete Mauricijusa, Ukrajine, Italije, Slovenije, Austrije, zemalja regije ili, pak, kuhati domaći makedonski ajvar, kušati a la carte slastice, vrhunska hrvatska vina, koktele od travarice i craft džinove.

U središtu svega su natjecanja kuhara, konobara, učenika i nastavnika srednjih i visokih škola u nizu kategorija. Master classove i edukacije vode domaća  i svjetska kuharska imena, a sudionici dolaze iz 20-ak zemalja te će manifestacija, uz veliki broj noćenja, poslovično označiti i početak turističke sezone na Braču.

-Biser mora objedinjuje trodnevna natjecanja, eno-gastro radionice, cooking showove, izložbe, degustacije, prezentacija strane i domaće kuhinje te zabavni programi uz dobre zalogaje i kapljice s velikim kuharskim svjetskim imenima. Ove godine na natjecanju imamo čak 41 međunarodnu školu, a tu je i veliki broj profesionalnih kuhara koji žele odmjeriti svoja znaja i vještine s kolegama te osvojiti nagrade i titule. Imat ćemo oko 200 ulaza u kuharske boksove u različitim kategorijama koje će bodovati međunarodni kulinarski suci, a to su renomirani i iskusni kuhari sa svih strana svijeta koji promiči struku i zajedništvo,  poručila je Nives Delić, voditeljica natjecanja Bisera mora.

Suorganizatori XVIII. Bisera mora su Grad Supetar, Turistička zajednica grada Supetra, Splitsko-dalmatinska županija, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Svpetrvs hoteli. Manifestacija se organizira se u sklopu provedbe EU projekta "Uspostava regionalnog centra kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva Split" kojem je nositelj Turističko - ugostiteljska škola Split, pa će na Braču biti predstavljeni novi obrazovni programi usklađeni sa stvarnim potrebama poslodavaca.