Stručno osposobljavanje: Iskorištavanje ili prilika? Evo što kažu mladi nakon godinu dana…

Poticaj za istraživanje ove teme stvorio je iznimno velik broj mladih koji su u posljednjih nekoliko godina, u nedostatku drugih prilika za rad uslijed tekuće ekonomske krize, odlučili sudjelovati u mjeri Stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Budući da je mjesečna novčana naknada za korisnike u vrijeme provođenja istraživanja iznosila 1600 kn uz troškove prijevoza (od početka 2015. godine povećana je na 2400 kn uz troškove prijevoza), namjera istraživanja bila je ispitati na koji su se način korisnici uzdržavali tijekom tog razdoblja, navodi BIRD.

Istraživanje je provedeno u prosincu 2014. godine na reprezentativnom uzroku bivših korisnika mjere stručnog osposobljavanja koji su mjeru završili u punom trajanju do kraja rujna 2014. godine. Cilj istraživanja bio je ispitati socijalni profil korisnika mjere i načine njihovog uzdržavanja uz mjesečnu novčanu naknadu u tadašnjem iznosu od 1600 kn. Osim toga, u istraživanju je ispitano i zadovoljstvo korisnika iskustvom stručnog osposobljavanja te njihov položaj na tržištu rada nakon izlaska iz mjere. 

 Od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, uvedena je jedna od mjera koje pripadaju shemi Garancije za mlade. Radi se o mjeri
Stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, službeno nazvanoj “Rad, staž i prijevoz“. Cilj je ove mjere nezaposlenim mladim osobama ponuditi iskustvo
privremenog rada u struci kako bi im se poboljšale šanse za kasnije zapošljavanje. U 2013., 2014. i 2015. godini mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa bila je najzastupljenija po broju novouključenih korisnika i najizdašnije financirana od svih mjera aktivne politike tržišta rada. 

U trenutku anketiranja najveći dio korisnika trenutno je nezaposlen (u trenutku anketiranja), njih 59%. Tek četvrtina
korisnika (24%) postigla je željeni ishod nakon izlaska iz mjere, odnosno formalno
su zaposleni u struci.

Što nakon stručnog osposobljavanja?

Jedno od ključnih pitanja koje proizlazi jest položaj korisnika na tržištu rada nakon izlaska iz mjere. U ukupnom uzorku 12% korisnika ostalo je raditi kod istog poslodavca kod kojeg su
koristili mjeru stručnog osposobljavanja, a još 12% našlo je formalni posao u struci
kod drugog poslodavca, dok su ostali nezaposleni ili rade izvan struke te neformalno.
Dakle, može se reći da su poslodavci vrlo rijetko zadržavali korisnike stručnog osposobljavanja
kao svoje zaposlenike po isteku mjere, pojašnjava se u publikaciji. Nakon isteka mjere poslodavci iz privatnog sektora znatno su češće zadržavali korisnike
kao vlastite zaposlenike u usporedbi s poslodavcima u javnom sektoru – navodi se.

– Podaci predstavljeni u ovom istraživanju, pokazuju da je položaj na tržištu rada većine bivših
korisnika mjere stručnog osposobljavanja sve u svemu vrlo nepovoljan. Godinu dana
nakon izlaska iz mjere željeni ishod, odnosno zapošljavanje u struci, postiglo je tek oko četvrtine korisnika, dok ostali nisu zaposleni, odnosno rade izvan struke ili neformalno. Loš položaj na tržištu rada bivših korisnika mjere svakako je odraz nepovoljnih uvjeta
na tržištu rada odnosno niske potražnje za radom.

Stavovi mladih: “Nakon završetka stručnog osposobljavanja opet sam završila na burzi, a na moje mjesto je došao novi pripravnik…”

U publikaciji su navedeni i stavovi ispitanika i njihove izjave u odnosu na iskustvo stručnog osposobljavanja. U nedostatku drugih prilika za stjecanje radnog iskustva korisnici uglavnom
imaju pozitivan stav spram iskustva stečenog ovim putem, no unatoč tome zadržavaju
vrlo negativan stav o učinku mjere kada ju promatraju u širem kontekstu.

“Potpuno sam zadovoljna stručnim osposobljavanjem jer danas
nakon godinu dana mislim da sve poslove u opisu moje struke mogu
obavljati samostalno, ali nažalost nemam gdje.”

“Mjera omogućuje početak rada, skupljanje iskustva, staža i
općenito učenje i prilagođavanje poslu. Međutim, smatram da je bilo
premalo plaćeno te da je većina poslodavaca iskorištavala tu mjeru
kako bi besplatno dobila radnike.”

“Iskorištavanje, puno se traži, ništa se ne dobije zauzvrat.
Nakon završetka stručnog osposobljavanja opet sam završila na
burzi, a na moje mjesto je došao novi pripravnik…”

“Sve ono što vas nauče na fakultetu ili u srednjoj školi kroz stručno osbosobljavanje iskusite u praksi. Meni je bilo lijepo tijekom staža jer su me naučili poslu koji volim, ali nisam nikako zadovoljna jer
šanse da se zaposlim u svojoj struci su mi nikakve; kao i da nisam
odradila pripravnički staž.”

– Kada se promatraju rezultati na razini ukupnog uzorka, zanimljivo je primijetiti da korisnici
smatraju da je mjera stručnog osposobljavanja dobra jer omogućuje stjecanje radnog
iskustva, a istovremeno iskazuju neslaganje s tvrdnjom da će ova mjera dugoročno
povećati zaposlenost mladih. No s druge strane, korisnici imaju negativan stav spram šireg
učinka ove mjere na (ne)zaposlenost mladih i razinu plaća te smatraju da umjesto
mladima ova mjera najviše koristi poslodavcima – navodi se u publikaciji.

Ova mjera je mladima donijela tek privremenu pomoć

Nadalje se može zaključiti u ovom istraživanju, kako su najčešći uzroci ukupnog nezadovoljstva korisnika iskustvom stručnog
osposobljavanja niska novčana naknada koja im nije omogućila čak ni djelomično
financijsko osamostaljivanje od roditelja te činjenica da su od početka stekli dojam da
ova mjera predstavlja tek privremenu pomoć koja im vjerojatno neće donijeti stabilno
zaposlenje.

Rezultate istraživanja Kriza i nejednakost na tržištu rada: rezultati istraživanja mjere Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, i pripadajuću publikaciju na promociji će predstaviti jedna od autorica istraživanja Dora Levačić (BRID), a o aktivnoj politici tržišta rada i problemima mladih na tržištu rada u Hrvatskoj govorit će dr. sc. Teo Matković (Hrvatski zavod za zapošljavanje) i Sven Janovski (Mreža mladih Hrvatske). Raspravu će moderirati Tina Tešija (BRID).

Publikaciji možete pristupiti OVDJE.