Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5d80bb3e29111cca848b460d/80
Foto: Pixabay

Veliko otkriće u liječenju multiple skleroze: Nova potencijalna terapija daje impresivne rezultate već nakon četiri dana

Znanstvenici su otkrili potencijalnu novu metodu liječenja multiple skleroze, kronične upalne autoimune demijelizacijske bolesti s progresivnim oštećenjem središnjeg živčanog sustava.

Tim njemačkih i švicarskih znanstvenika predvođen neurobiologinjom, profesoricom Claire Jacob, otkrio je vrlo važan mehanizam koji se može iskoristiti za kontrolu obnove mijelinskih ovojnica nakon traumatskih ozljeda ili kod degenerativnih bolesti (poput multiple skleroze), piše zimo.hr

Znanstvenici sa Sveučilišta Johannes Gutenbers u Meinzu te Sveučilišta Fribourg u Švicarskoj uspjeli su regenerirati oštećene mijelinske ovojnice kod miševa nakon što su ih tretirali aktivnom supstancom teofilinom, čime su uspješno vratili njihovu živčanu staničnu funkciju.

Naime, neuroni se sastoje od aksona, tj. dugačkih vlaknastih ekstenzija koje šalju signale drugim stanicama u tijelu. Mnogi od aksona okruženi su mijelinskom ovojnicom, odnosno debelim masnim slojem koji ih štiti i pomaže im u brzom prenošenju stimulativnih impulsa. Bez mijelina funkcionalni kapacitet neurona, a time i čitavog živčanog sustava, vrlo je ograničen i neuroni vrlo lako mogu propasti.

Multipla skleroza jedna je od bolesti koja se povezuje s degradacijom mijelinske ovojnice. Pacijenti prolaze kroz progresivne epizode demijelinizacije, što rezultira progresivnim gubitkom funkcija njihova živčanog sustava. Kapacitet ljudskog tijela za remijelinizacijom dramatično opada što je čovjek stariji, no remijelinizacija aksona to može spriječiti.

Pronalazak krivca, blokiranje i otvaranje puta prema obnovi mijelinskih ovojnica

Kako bismo promovirali obnovu mijelina, moramo razumjeti proces koji kontrolira taj mehanizam, kaže profesorica Jacob sa Sveučilišta Johannes Gutenberg.

Njezin je tim u istraživanju proučavao kako se remijelinizacija događa u perifernom i centralnom živčanom sustavu kod miševa.

Prvo smo htjeli razumjeti proces koji blokira remijelinizaciju. Nakon toga smo proučili kako spriječiti taj blokirajući učinak, pojašnjava Jacob.

Njezin tim otkrio je ključni faktor u proteinu eEF1A1, koji kad ga se aktivira acetilacijom, sprječava proces remijelinizacije. Ako se eEF1A1 deaktivira kroz deacetilaciju, onda se otvara mogućnost obnove mijelinske ovojnice. Tim je otkrio da protein koji deacetilira eEF1A1 jest enzim koji se zove histon deacetilaza 2 (HDAC2).

Jednom kad smo razumjeli proces, odlučili smo ga kontrolirati povećanjem aktivnosti HDAC2 i sinteze tog enzima u stanicama, kaže Jacob. Aktivnost HDAC2 povećali su korištenjem aktivne supstance teofilina, koji se može pronaći i u lišću čajnih biljaka i koji se dugo koristio u liječenju astme.

Impresivni rezultati

U slučaju miševa korištenje teofilina pokazalo je značajne rezultate oporavka u svega četiri dana od početka korištenja.

Obnova mijelinskih ovojnica dala je posebno impresivne rezultate u perifernom živčanom sustavu, gdje su se one u potpunosti oporavile. Regeneracija se poboljšala i u stanicama centralnog živčanog sustava. Povrh toga, efikasna i brza obnova mijelinskih ovojnica zabilježena je jednako kod mlađih i starijih miševa.

Dobra je vijest i da su poboljšanja primijećena već pri korištenju niske doze teofilina, što je veliki plus s obzirom na to da su poznate nuspojave koje se javljaju pri korištenju većih doza te supstance.

Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Nature Communications.

hr Mon Aug 24 2020 13:48:49 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5e7f4ec929111cd4b08b46e5/80

Objavljeni poražavajući rezultati istraživanja o nošenju zaštitnih maski

Problem je u higijeni maski koje se ljudi ne pridržavaju te, umjesto da nose čiste i oprane maske, često nose prljave maske na kojima mogu biti virusi i bakterije
Usprkos otporu prema nošenju maski dijela stanovništva, zdravstvena struka uporno ponavlja - nošenje maske jedan je od načina borbe protiv pandemije i jedan od koraka kojim se može zaustaviti (rapidno) širenje zaraze. Ono što se posebno naglašava jest da nošenjem maske ljudi ne čuvaju samo sebe nego i druge, pogotovo starije i osobe s kroničnim bolestima za koje korona može biti pogubna.

No čini se kako mnogi noseći maske uopće ne štite svoje zdravlje. Problem je u higijeni maski koje se ljudi ne pridržavaju te, umjesto da nose čiste i oprane maske, često nose prljave maske na kojima mogu biti virusi i bakterije. Istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je kako je situacija s nošenjem maski gora nego što se pretpostavljalo. Provela ga je tehnološka kompanija Livinguard specijalizirana za proizvodnju antimikrobnih tekstila kakav se koristi u pekarama i higijenskim proizvodima namijenjenim ljepšem spolu. - prenosi zimo.hr

Prema rezultatima tog istraživanja, gotovo 80 posto Amerikanaca nakon uporabe ne pere svoje maske, 43 posto pere ih tjedno, a osam posto ne pere ih uopće. Što se tiče jednokratnih zaštitnih maski, one za 68 posto ispitanih nisu jednokratne, već ih se nosi više puta. Vlažna tkanina može biti leglo bakterija i na njoj se mogu skupljati virusi, stoga je održavanje higijene maski od velike važnosti. Slično kao što se treba mijenjati odjeća i donje rublje nakon vježbanja, isto treba napraviti i s maskama nakon nošenja - promijeniti ih odnosno oprati ih.

S obzirom na to da ćemo biti primorani nositi maske još neko vrijeme jer vrhunac pandemije tek dolazi, a sve više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, svakako bismo se trebali pridržavati savjeta o čestom mijenjanju, odnosno pranju maski. U suprotnom, čini se da bi nam možda mogle pomoći u zaštiti od novog koronavirusa, no mogli bismo imati problema s drugim virusima i bakterijama.


hr Mon Oct 26 2020 18:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5f8be1486f52df07188b461d/80

Promatranje planeta: Mars nam je bio jako blizu, sljedeći put će se to dogoditi 13 godina

Promatranje je vodio astronom-animator Zvjezdanog sela Mosor Zoran Knez, a u njemu je sudjelovalo stotinjak zvjezdoljubaca svih uzrasta

Prema zamisli Hrvatskog astronomskog saveza, kojemu je udruga Zvjezdano selo Mosor jedna od članica, ovog vikenda je za sve zainteresirane na terasi zvjezdarnice u Gornjem Sitnom bilo organizirano astronomsko promatranje neba, tijekom kojega je naglasak bio stavljen na planet Mars. 

Mars se početkom ovog mjeseca našao vrlo blizu našem planetu, a kako je i sada još uvijek udaljenost koja nas dijeli od njega mala i kako ga se vidi cijele noći, bila je dobra prilika da ga se promotri teleskopom. 

Pored toga, na početku večeri su ovih dana još uvijek vidljivi i planeti Jupiter i Saturn. Promatranje u petak je bilo pokvareno ružnim vremenom, ali su potpuno vedro i mračno nebo bez Mjeseca, kao i odsutnost bilo kakvog vjetra, omogućili posjetiteljima da u subotu, 17. listopada, uživaju u zvijezdama i planetima. 

Promatranje je vodio astronom-animator Zvjezdanog sela Mosor Zoran Knez, a u njemu je sudjelovalo stotinjak zvjezdoljubaca svih uzrasta. Promatranje je provedeno uz poštovanje svih propisanih epidemioloških mjera.

 


hr Sun Oct 18 2020 08:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5f89cd056f52dfb9178b4591/80

Pogledajte Mars dok je blizu! Sljedeća šansa vam je tek 2033. godine!

Osim što ćemo Mars moći bolje vidjeti sa Zemlje u trenutku ovako bliske opozicije je tamo lakše otputovati ili nešto poslati

Opozicija je termin u astronomiji koji označava položaj nekog planeta u odnosu na Zemlju i Sunce kada se Sunce, Zemlja i taj planet i točno ovim redoslijedom nađu u ravnini. Kad se neka planeta nađe u položaju opozicije, tada se ona i Zemlja na svom putu oko Sunca nađu najbliže. 

Opozicije su periodična pojava, a obzirom da se i Zemlja i ostale planete gibaju po eliptičnim stazama, udaljenost odnosno blizina na kojoj se nađemo varira ovisno na kojem dijelu staze se taj događaj dogodi. Zašto je to važno? Zato jer kad se nađemo bliže, taj planet možemo bolje vidjeti, a u slučaju Marsa je to vrlo značajno jer je Mars vrlo malen. Osim što ćemo Mars moći bolje vidjeti sa Zemlje u trenutku ovako bliske opozicije je tamo lakše otputovati ili nešto poslati.

Opozicije Marsa se događaju u prosjeku svakih 26 mjeseci, ali svakih 15 do 17 godina se dogode posebno bliski susreti. Ti posebno bliski susreti se događaju kada se trenutak opozicije poklopi sa trenutkom kada je planeta, u ovom slučaju Mars u perihelu, a perihel je položaj kada planete putujući po svojim eliptičnim stazama dođu u točku najbližu Suncu. 

Kod tzv. perihelne opozicije će se Zemlja i u ovom slučaju Mars naći posebno blizu što je periodična, ali ne i tako česta pojava. Mars i Zemlja su se jako blizu posljednji puta našli 2018. godine, a sljedeći ovako bliski susret čekat ćemo do 2033. odnosno 2035. godine. Treba napomenuti da se Mars obzirom na blizinu u listopadu na nebu ističe svojim sjajem i da je u tom periodu sjajniji i od Jupitera.

GDJE I KADA ĆETE MOĆI POGLEDATI MARS KROZ TELESKOP?

SPLIT
Mjesto: Zvjezdano selo Mosor (Gornje Sitno)
Vrijeme: 16. 10. 2020. (petak) i 17. 10. 2020. (subota) / 19:00 - 24:00
Organizator: Zvjezdano selo Mosor - znanost, kultura, umjetnost

KOPRIVNICA
Mjesto: kod gradskih bazena Cerine
Vrijeme: 18. 10. 2020. (nedjelja) /18:00 - 21:00
Organizator: Astronomsko društvo Koprivnica

MALI LOŠINJ
Mjesto: trg RH
Vrijeme: 18. 10. 2020. (nedjelja) / 20:00 - 22:00
Organizator: Astronomsko društvo "Leo Brenner"

Osim Marsa, na početku večeri posjetitelji će moći motriti Jupiter i Saturn koji nam pomalo odmiču.


hr Fri Oct 16 2020 18:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5f806b766f52df5c0c8b4569/80
Foto: Institut Plavi svijet

U Velebitskom kanalu pronađen još jedan veliki kit

U uspješnoj akciji potrage za velikim kitom u Velebitskom kanalu u kolovozu 2020., istraživači Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Instituta Plavi svijet fotografirali su 17. kolovoza odraslu jedinku ispred Starigrada-Paklenice

Institut Plavi svijet objavio je na svojoj mrežnoj stranici da su u Velebitskom kanalu pronašli još jednu odraslu jedinku kita.

U uspješnoj akciji potrage za velikim kitom u Velebitskom kanalu u kolovozu 2020., istraživači Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Instituta Plavi svijet fotografirali su 17. kolovoza odraslu jedinku ispred Starigrada-Paklenice.

I u rujnu su dobili dojave da je kit primijećen u području južnog dijela Velebitskog kanala, pa su istraživači opet izašli na teren. Htjeli su snimiti kita dronom iz zraka radi analize veličine i zdravstvenog stanja, te kako bi uzeli biopsiju kože za analizu DNK i snimili dodatne fotografije za identifikaciju.

Velikog kita pronašli su već u subotu, 5. rujna na samom ulazu u Novsko ždrilo. Pratili su ga oko dva sata, tada je kit doplivao do novog Masleničkog mosta i vratio se u Velebitski kanal. Nakon toga je otplivao u smjeru Vinjerca, a s obzirom na to da su mu zaroni trajali do 38 minuta istraživači su odustali od daljnjeg praćenja i snimanja. Pregledom snimljenih fotografija utvrdili su da se ne radi o istoj životinji koja je u području boravila sredinom kolovoza, već je riječ o drugom kitu!

- Nakon što sam napravio prvu seriju fotografija, išao sam provjeriti njihovu kvalitetu te sam već prvim pogledom primijetio kako su peraje prethodno fotografiranog i ovog kita različite. Naime, kit kojeg su kolege fotografirale u kolovozu imao je veliki i vidljivi urez u samoj peraji, dok ovaj kit urez nema. Također, i oblikom se peraje razlikuju, rekao je istraživač Jure Miočić-Stošić.



Fotografije su potvrdile informacije dobivene od građana da u sjevernom Jadranu borave najmanje dva velika kita. Tijekom jutra 6. rujna istraživači su ponovno izašli na more te su istog velikog kita pronašli malo sjevernije od samog Novskog ždrila.

- Osim što su mu zaroni trajali kraće, ovaj put veliki je kit bio zainteresiran za naše plovilo. Nekoliko je puta na samo metar ispod površine po 4-5 minuta plivao uz naš brod. Tijekom jednog približavanja okrenuo se na bok te mu se jasno vidio gotovo bijeli trbuh, rekao je Grgur Pleslić, direktor znanstvenog programa Instituta Plavi svijet.

- Na tijelu kita vidjeli smo veći broj parazitskih rakova Penella sp., no procjenjujemo kako infestacija nije bila tolika da bi životinji predstavljala zdravstveni problem, dodao je Pleslić.

Doc. dr. sc. Draško Holcer, viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, napravio je biopsiju kože velikog kita.

- U nekoliko navrata kit je veoma polako plivao uz naše plovilo. Takva situacija povoljna je za uzimanje biopsije jer vam omogućava da životinju pogodite precizno ne riskirajući moguću ozljedu ili promašaj. Tijekom jednog takvog izrona uz plovilo uspio sam ispucati biopsijsku strelicu samostrelom i uzeti mali komadić kože za DNA analizu, rekao je Holcer.

Dodao je kako je, kolik on zna, ovo bilo prvo uspješno biopsiranje velikog kita u Jadranu i ovaj uzorak će poslati kolegama u Nizozemsku koji trenutačno rade populacijsko genetičko istraživanje velikih kitova Sredozemlja i Atlantika.
hr Fri Oct 09 2020 16:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .