Hrvati premalo doručkuju

Gotovo polovica
stanovnika Hrvatske uopće ne doručkuje, a jutarnji je obrok najmanje važan
Dalmatincima. Pokazalo je
to najnovije istraživanje o prehrambenim navikama Hrvata koje je provela
agencija Hendal. Gotovo polovica građana koji preskaču doručak ističe kako nema
vremena za doručak ili nisu stekli tu naviku.

– Nažalost, ovo jesu najčešći razlozi preskakanja doručka.
Ljudi još uvijek nisu dovoljno svjesni važnosti doručka, a mnogi od njih i žure
od najranijih jutarnjih sati. No, zato bi bilo najbolje ustati se malo ranije i
doručkovati. Nekima se ponekad ne da pripremati doručak doma, no ima sve više
mjesta na kojima se nudi brz i kvalitetan doručak, bilo da su na putu prema
uredu ili na fakultet i u školu – ističe mr. Mimi
Vurdelja, nutricionistica Hrvatskog olimpijskog odbora dodavši da svatko
može i mora pronaći vremena za doručak koji je iznimno važan jer smo ujutro
energetski „najtanji“. Uza sve to potrebna je i kontinuirana edukacija građana
o važnosti doručka, a u tom segmentu su najvažnija djeca, ističe mr. Mimi
Vurdelja.

Od jaja i hrenovki do žitarica

Istraživanje Hendala pokazalo je i da
ispitanici doručak prvenstveno doživljavaju kao obrok koji se konzumira kod
kuće, iako zaposlene osobe u najvećoj mjeri
doručkuju izvan kuće.

Hrvati najčešće započinju dan
konzumirajući pecivo, kruh ili tost sa namazima, te svježe voće, žitarice,
müsli ili pahuljice, svježi sir i salame. Muškarci najčešće doručkuju hrenovke,
jaje na oko, kajganu sa i bez dodataka, kekse, kuhano jaje, pekarske proizvode,
salame, slaninu, tost sa šunkom ili sirom, dok nježniji spol češće odabire laganije
obroke kao što su svježe voće, žitarice, müsli pahuljice te griz ili čokolino.

Na
doručak utječu i prihodi i obrazovanje

Osobe s višom školom ili
fakultetom češće doručkuju od osoba sa srednjom školom, a na učestalost
doručkovanja utječu i prihodi. Tako osobe s mjesečnim prihodom kućanstva između
4.000 i 10.000 kuna češće svakodnevno doručkuju od osoba čiji je mjesečni
prihod kućanstva viši od 12.000 kuna.

 Nadalje, žene u značajno većoj mjeri od muškaraca
navode da troše više vremena na odijevanje nego na doručak, kao i da troše
podjednako vremena na odijevanje i doručak. 
Valja
istaknuti i kako nezaposleni, kućanice te učenici i studenti troše više vremena
na odijevanje nego na doručak u odnosu na umirovljenike. No ipak, značajno će
manje osoba potrošiti više vremena na odijevanje nego na doručak.

Utjecaj doručka na organizam

Zanimljiva je činjenica da čak 90 posto
Hrvata, iako ih velik broj ne doručkuje, razumije
važnost doručka i utjecaj tog obroka na ostatak dana. Smatraju da nam doručak
osigurava više energije, bolju koncentraciju, bolje raspoloženje te
učinkovitost u radu i kreativnost. Valja istaknuti i druge prednosti doručka za
naše zdravlje. Tako ljudi koji svakodnevno doručkuju
imaju čak 40 posto manji rizik za razvoj masnih naslaga na području trbuha. S
druge strane, polovica ljudi koji preskaču doručak skloniji su debljanju, čak i
pretilosti, a 40 posto ljudi koji preskaču doručak više posežu za slatkišima.