Država u doba epidemije prodaje dva atraktivna zemljišta: ‘Moramo promišljati kako izaći iz krize’

Država se nada kako netko u ovoj krizi ima viška novca pa ovih dana prodaje dva atraktivna zemljišta: jedno je pored Skradina na kojem investitorima nudi gradnju hotela, vila, marine i golf terena, javlja RTL.

Drugo nudi za više do 100 milijuna kuna, oko nekadašnjeg Dječjeg Sela kod Baške Vode. Je li razdoblje pandemije, kada je turizam ugrožen, najbolji tajming za prodaju ovih vrijednih kvadrata?

Na natječaju je ponuđeno 1,9 milijuna četvornih metara uz Prokljansko jezero pored Skradina, uz Nacionalni park Krka.

Prodaja ili rasprodaja? Ovisi s koje ste strane stola. “Nije bilo rasprodaje, nego gdje se može ostvariti nova vrijednost”, kaže ministar državne imovine Mario Banožić.

Prema natječaju, ulagači koji dobiju posao, kupit će 30 hektara zemljišta u turističkoj zoni koja je predviđena za hotel s 1500 kreveta. Kvadrat je oko 91 kunu, ostala 24 hektara namijenjena su za vile. Na 136 hektara prostirat će se golf teren, javlja RTL

“Mi moramo promišljati kako izaći iz krize, nama je bitno provesti natječajnu proceduru.  Mi smo sigurni da će, kada svi planiraju investicije, a ozbiljni igrači planiraju, da ćemo povući dobar rezultat. Za projket Prukljan je bio još 2017. raspisan inicijativni poziv i javila su se tri zainteresirana subjekta iz Turske, Nizozemske i Njemačke“, kaže Banožić.

Procjenjuje se da bi ova investicija mogla biti vrijedna 300 milijuna eura. 

Raščišćavanje vlasničkih odnosa

Ministarstvo je prije nekoliko dana oglasilo prodaju i dječjeg sela Promajna kod Baške vode, a nakon krize na redu su dječje lječilište Krvavice, Punta Križa na Cresu, Privlaka….

“Projekti koji bi u budućnosti trebali potaknuti investicije unutar građevinskog sektora“, rekao je Banožić. 

U Saboru je Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Njime se pokušavaju raščistiti vlasnički odnosi nad 20 milijuna kvadratnih metara najvrijednijeg turističkog zemljišta koje koriste kampovi i hoteli. Rasplest će se zakonom, paradoks stare pretvorbe i privatizacije težak šest milijardi kuna. 

“14 milijuna m2 u kampovima, 6 milijuna kvadrata unutar turističkog zemljišta, ako bi uzeli samo prosječnu cijenu 10 do 15 kuna, izračunajte koliki je to zakup godišnje koji se mogao prihodovati. Sam zakon će definiratio po kojem će se vršiti prodaja zemljišta, a o konkretnoj cijeni donijet će se uredba, Imamo projekcije u suradnji s turističkim sektorom i s ovlaštenim procjeniteljima. U nekim slučajevima riječ je o kampovina koji su nastali prije 30-tak godina“, ispričao je Banožić.

I dok istodobno oglašava prodaju zemljišta i nekih poduzeća koje su ostale u državnom portfelju, Baonžić misli da bi se na neke nekretnine ponovno trebala upisati: “Sve ostalo što je balast  jer se država tu pronašla kao vlasnik iz tranzicijskih ili politčkih razloga, mora staviti u prodaju, a tamo gdje je nestala nepravda prema društvu mora riješiti tako da se upiše se na vlasništvo i njime raspolaže. Mislim na pojedine nekretnine koje su ostale u tzv. društvom vlasništvu koje su ušle u zakupe i podzakupe gdje su se pojavile tvrtke koje nisu imale to na ispravan način riješene”. 

Nije ni godinu u fotelji ministra, a pokušava raspetljati igre s vlasništvom duge desetljećima.