Brojna prirodna bogatstva utjecala su da Sinj i Cetinska krajina, nekako, uvijek budu na međama, prostorima razdioba naroda pa nije ni čudo da je, teritorij omeđen rijekom Cetinom te planinama Dinarom i Kamešnicom, još od prapovijesti bio pun važnih puteva koji su vodili od unutrašnjosti do obale.
Baš je ta činjenica bila presudan detalj da Sinj ima cijeli niz kulturno-povijesnog naslijeđa koje svoju priču ispisuje u tri muzeja i jednoj galeriji.
Muzej Sinjske Alke
Najmoderniji među muzejima je onaj Sinjske Alke. Spoj viteštva i vremenitih događaja s najvišim muzejskim standardima prezentacije postao je pun pogodak viteškog grada.
Nakon što je obnovljen kompleks Alkarskih dvora stvorili su se svi potrebni uvjeti da, konačno, i Sinjska Alka dobije dostojan dom koji će na raspolaganju biti tokom čitave godine. To se i dogodilo. Otvorenje novog muzeja bilo je 8. kolovoza 2015. godine, u šušuru 300-te obljetnice pobjedonosne pobjede Sinjana nad turskim osvajačem. I struka je prepoznala veliku vrijednost i značaja ovog sinjskog bisera pa je tako, Muzej Sinjske Alke, u nekoliko navrata bio dobitnik prestižnih nagrada.
– Do danas, od otvaranja Muzeja, imali smo 100 tisuća posjetitelja što je za Cetinsku krajinu jako velika brojka jer, ipak, nismo još toliko turistički razvijeni i posjeti u Dalmatinskoj zagori ne idu u onolikoj mjeri u kojoj bi trebali ići. Ovaj moderni muzej, u svoje četiri godine postojanja, dobio je nagradu Živa od strane Foruma slavenskih kultura 2016. godine, godinu dana kasnije bio je nominiran za Europski muzej godine, a 2018. je dobio nagradu Europa nostra za kulturnu baštinu u Europskoj uniji – rekao nam je voditelj Muzeja Sinjske alke, Boris Filipović Grčić.
Nevjerojatan postav, posebice s alkarskom povorkom u realnoj veličini, ostavlja sve prisutne bez daha. Potvrdio nam je to i dvojac iz Amerike, Chuck i Susan iz Kansasa koji su, zanimljivo, do Sinja, u svojoj novoj ruti, doputovali triciklima. Nije ovdje riječ o mladom paru željnom avanture nego o iskusnim supružnicima koji “na leđima” nose 75 odnosno 70 godina života.
Baš je ta prisutnost Alke 365 dana u godini i suštinski cilj otvaranja ovog velebnog zdanja, kaže Filipović-Grčić:
– Muzej je otvoren u svrhu da posjetitelji, ako ne budu tog jednog svečanog dana u kolovozu u Sinju, mogu tokom cijele godine vidjeti što Sinju znači Alka. Muzej je izuzetno moderno koncipiran tako da većinu posjetitelja zapravo iznenadi činjenica kako je, u ovoj zgradi Alkarskih dvora iz 18. stoljeća, zapravo nalazi ovako moderan postav koji obiluje multimedijom, videoigricama, arhivskom građom i bogatim nošnjama alkara i alkarskih momaka uz vitešku opremu
I ove će godine, dan prije Sinjske Alke, Muzej obilježiti četvrtu godinu rada i djelovanja u promociji viteške igre iz centra Dalmatinske zagore. Sprema se i bogat program, otkriva nam Boris:
– Na dan Čoje, već tradicionalno, obilježit ćemo četvrtu godinu postojanja. Bit će predstavljeno drugo izdanje knjige “Opsada sinjskog grada iz 1715. godine”. Prvo izdanje nam je nestalo, a kako je ono i prošlo nekako nezapaženo u otvorenju Muzeja sada ćemo napraviti zapravo predstavljanje knjige i vrlo vrijednih dokumenata. Predstavit će je dr. Marko Rimac i dr. don Josip Dukić. Zanimljivo će biti istog dana s našim prijateljima iz Oristana gdje smo bili ovo proljeće pa će tako biti predstavljena jedna brošura o sličnim viteškim igrama iz cijele Europe – zaključio je Boris Filipović-Grčić, voditelj Muzeja Sinjske Alke.
Muzej Cetinske krajine
Sve od 1956. godine, kada je osnovan, pa do prošle godine Muzej Cetinske krajine bio je smješten u zgradi Palacina, ali je zbog obnove i cijeli eksponat vrijedne zbirke Sinja i Cetinskog kraja trebao preseljenje u skučeni, privremeni prostor Alkarskih dvora.
Tamo su vrijedne kustosice i voditeljica Muzeja kroz proteklo razdoblje svim znatiželjnicima, na poprilično težak i kompleksan način, morale pokazivati vrlo vrijednu zbirku skulptura, likovnih djela te kamenih spomenika.
– Kroz kolovoz bi obnovljena zgrada Palacina ponovno trebala zasjati u punom sjaju i da ćemo krenuti sa selidbom koja traje nekoliko mjeseci. U međuvremenu ćemo raditi na našem novom postavu, potpuno novoj priči. Do sada smo imali samo jednu zbirku koja je bila prezentirana jako dobro, taj postav je radio Ante Milošević i ona je prikazivala sve detalje od antike do novog doba. Sada ćemo, u novom postavu, izložiti apsolutno sve zbirke, njih 12 starih i jedna nova – zbirka Domovinskog rata – otkriva nam ravnateljica Muzeja, Daria Domazet.
S novom će, obnovljenom zgradom, Muzej ponovno dobiti dušu, dobit će poznati pečat povijesti i govor starina. Uvjerili smo se to u obilasku novih prostora pa će, zaista, s veseljem i velikom radošću biti doći u novo zdanje od velikog značaja za cijelu cetinsku dolinu.
– Akcent našeg novog postava bit će kulturna dobra Hrvatske koja se nalaze u Cetinskoj krajini pa će tako biti vidljivo i “nijemo kolo”, “Dide s Kamešnice”, proizvodnju lončarije iz Potravlja i mnogo drugih vrijednih detalja. U novom postavu Muzeja bit će vidljive, zasigurno, i neke ekskluzivne stvari koje se nisu mogle nigdje vidjeti.
Posebno ćemo obrađivati razdoblja Delmata, srednjeg vijeka i Nelipčića, grad kroz početak 20. stoljeća – zaključuje Domazet sa željama da Muzej i u novoj, obnovljenoj zgradi bilježi iznimno dobru posjećenost kao i ranije.
Arheološka zbirka franjevačkog samostana
Arheološka zbirka Franjevačkog samostana u Sinju jedna je od najstarijih i najvrjednijih arheoloških zbirki u Hrvatskoj. Samo Split, Zadar i Zagreb imaju starije i vrjednije. Razlog osnivanju arheološke zbirke bila je činjenica što se u Sinju i Sinjskom kraju često nailazilo na arheološke spomenike.
Predmeti koji se u njoj nalaze ne potječu iz sustavnih arheoloških istraživanja, više su to slučajni nalazi pribavljeni marljivošću fratara i naklonošću naroda prema spomenicima prošlosti.
Te osobine prate rast i povećanje broja arheološke predmeta koje su danas izložene i pohranjene u sinjskom samostanu. Ono što zbirka posjeduje uglavnom je nađeno na području Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, a ponajviše u okolici Sinja.
I ono po čemu je zbirka posebno poznata, ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu su spomenici koji potječu s poznatog arheološkog nalazišta Aequuma nedaleko Sinja, kod današnjeg sela Čitluka.
Galerija Sikirica
U jedinoj galeriji na području grada prikazan je veći opus Stipe Sikirice i zbirke skulptura koje je darovao ovaj vrsni umjetnik rođen u triljskom naselju Jabuka.
Brojne skulpture bile su, zapravo, preslik života Sinja i Cetinskog kraja, posebice ljudi koji su bili umjetnikova inspiracija.
Ipak, nema mjesta u Sinju koje ne živi Stipu Sikiricu. Tako su najpoznatije četiri njegove kreacije. Prva je Spomenik alkaru postavljen na dnu Alkarskog trkalište 1965. godine, na 250. Sinjsku Alku. Sikirica je izradio i Vratnice crkve Čudotvorne Gospe Sinjske na kojima je prikazana povijesna bitka i dolazak napaćenog naroda iz Rame. Ispod crkve nalazi se monumentalna skulptura Na izvoru, u narodu popularna kao Luca dok je četvrti spomenik ovog vrsnog umjetnica Prva postaja križnog puta na Starom gradu u Sinju.
Kako god bilo da bilo, Sinj se ima podičiti svojom kulturno-povijesnom baštinom. Sve to u tri muzeja i jednoj galeriji…