Milanović najavio dugoročan i rast i dodao: “Daljnje proširenje EU-a nije u fokusu”

Podnoseći izvješće o sastancima Europskog vijeća u prošloj godini, na što ga zakon obvezuje jednom godišnje, Zoran Milanović je, među ostalim, govorio i o fiskalnoj politici.

Rekao je kako su rezovi u proračunskoj potrošnji nužni i mogući, kao i obuzdavanje zaduživanja radi pokrivanja proračunskog manjka, ali da je to prilično uzaludan posao ukoliko se ne ostvaruje povećanje BDP-a i ukoliko se ne otvaraju nova radna mjesta. “Svi su napokon shvatili da je fiskalna odgovornost potrebna, ali da to naprosto nije dovoljan preduvjet za kreiranje novih radnih mjesta i za ekonomski rast”.

– Još uvijek nismo izišli iz recesije jer su preteški utezi kraha građevinskog sektora i pada osobne potrošnje, ali vrlo je blizu moment kada ćemo početi bilježiti pozitivne stope rasta BDP-a i to će, uvjeravam vas, biti dugoročno stabilan i kontinuiran rast, a ne balon koji se morao preko noći ispuhati sa tisućama i tisućama ljudi koji se nisu oporavili i koji još uvijek ne mogu trošiti – naglasio je.

Naglasio je da neki bitni podaci “govore u prilog njegovu racionalnom optimizmu”.

Naveo je da je hrvatski izvoz u prvih 10 mjeseci prošle godine rastao je za oko devet posto. Izrazio je očekivanje da će pozitivan utjecaj na daljnji rast hrvatskog izvoza imati odluka Europske središnje banke da u idućih godinu i pol kupi obveznice zemalja eurozone za više od tisuću milijardi eura po minimalnim stopama prijenosa.

Milanović je uvjeren da će korekcija poreznih razreda kojom su od siječnja povećane plaće za nekoliko stotina tisuća ljudi potaknuti i ubrzati osobne potrošnje te da će tome doprinijeti i otpis dugova do najviše 35 tisuća kuna, koji će oko 60 tisuća ljudi konačno izvući iz financijske blokade.

Projekti i fondovi

Milanović je izvješću naglasio kako Hrvatska Europskoj komisiji predala više od 70 projekata među kojima su najkrupniji oni infrastrukturni, energetski, poput izgradnje LNG-terminala na otoku Krku, trećeg bloka Termoelektrane Plomin i više velikih hidroenergetskih sustava.

“S priličnom sigurnošću mogu kazati da je LNG-terminal na Krku prepoznat kao projekt visokog stupnja važnosti za europsku energetsku sigurnost odnosno za manju ranjivost jednog dijela Europske unije kada je posrijedi opskrba ključnim energentima”.

Ti projekti uz uključenje u projekt Jonsko-jadranskog plinovoda Hrvatskoj će osigurati jeftinije energente za građane i industriju što je dodatni poticaj industrijskom rastu i zapošljavanju.

Premijer je kratko iznio podatke o tome koliko je Hrvatska dosad imala koristi od europskih fondova, naglasivši pritom da se beneficije i mogućnosti koje pruža članstvo ne iscrpljuju na novcu iz fondova.

Hrvatskoj je u pretpristupnim i strukturnim fondovima EU za financijsko razdoblje 2007.-2013. bilo na raspolaganju milijardu i 270 milijuna eura. Do danas je ugovoreno dobivanje 970 milijuna eura, što je iskoristivost od 75 posto ugovorenih poslova. Od tih ugovorenih 970 milijuna eura dosad je isplaćeno 487 milijuna eura.

Ukupna procijenjena vrijednost pojedinačnih projekata koji su ugovoreni ili su pred ugovaranjem u okviru operativnih programa za razdoblje 2007.-2013. iznosi oko 350 milijuna eura. To su projekti sustava vodoopskrbe i odvodnje u Osijeku, Poreču, Čakovcu i Vukovaru, izgradnja mosta Čiovo, razvoja Dubrovačke zračne luke i drugi.

U 2014. godini Hrvatska je uplatila u proračun Unije 460 milijuna eura, a putem različitih programa i fondova isplaćeno nam je 548 milijuna eura, rekao je Milanović. U financijskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj je na raspolaganju 10 milijardi i 675 milijuna eura, što je otprilike dvije trećine hrvatskog državnog proračuna, naglasio je premijer.

“Duboko sam uvjeren da smo uspjeli razviti i osposobiti administrativni aparat za puno iskorištavanje europskog novca koji nam je dodijeljen”, rekao je Milanović dodajući da su već raspisani natječaji za neke od većih projekata unutar operativnog programa konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014.-2020.

Milanoviće je u Saboru rekao i da proširenje EU-a već neko vrijeme nije u fokusu europske politike i da se situacija u tom smislu neće uskoro promijeniti.

“Hrvatska je među onim državama članicama koje se zalažu da politika proširenja ne bude zaboravljena na duže staze. Smatramo da Europska unija mora aktivnije iskoračiti prema Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Kosovu. Taj iskorak, uz inzistiranje na usvajanju visokih standarda, geopolitička je nužnost i najefikasnije sredstvo za smirivanje svih vrsta međudržavnih, međuetničkih i socijalnih napetosti na ovom prostoru”, rekao je Milanović u izvješću o sastancima Europskog vijeća u prošloj godini.

Rekao je da će teroristički napad na redakciju francuskog satiričkog lista Charlie Hebdoa sigurno dovesti do puno većeg angažmana cijele Europske unije na pitanjima unutarnje sigurnosti i sprečavanja akcija islamističkih terorista. Nužan je aktivniji pristup u sprečavanju radikalizacije mladih ljudi i njihovu regrutiranju među teroriste, kao i nadzor boraca koji se vraćaju u Europu iz Sirije i Iraka.

“Hrvatska u tome ima istaknutu i odgovornu ulogu, prije svega zbog svog geopolitičkog položaja i činjenice da su naše granice ujedno i vanjske granice Europske unije, i da ćemo 1. srpnja ove godine, što je najraniji mogući datum, aplicirati za ulazak u Schengensku zonu”, naglasio je hrvatski premijer.

“Ono od čega Europa u tom odnosu nikako ne smije odustati jesu sloboda mišljenja i sloboda govora, najviše vrijednosti suvremene civilizacije”, naglašava Milanović.

Podsjetio je da su tijekom 2014. održana četiri redovna i dva izvanredna zasjedanja Europskog vijeća te da su njima dominirala tri tematska bloka. Prvi je prevladavanje gospodarska stagnacije, praćene visokom nezaposlenošću i fiskalna makroekonomska konsolidacija zemalja Unije. Drugi blok je ukrajinska i sigurnosna kriza izazvana ruskom aneksijom Krima. Treći je pitanje energetske sigurnosti i učinkovitosti, te klimatske politike.

Po njegovim riječima, ove teme će zasigurno obilježiti sastanke Europskog vijeća i u ovoj godini.

S temom energetike povezano je i kreiranje zajedničke europske politike prema ukrajinskoj krizi tj. prema Ruskoj Federaciji koja je anektirala dio ukrajinskog teritorija i podupire proruske pobunjenike na istoku Ukrajine, kazao je.

Bez obzira na blisku ekonomsku vezu dijela država članica s Rusijom, Europsko vijeće donijelo je odluku o uvođenju ekonomskih sankcija koje se tiču prije svega ruskog financijskog i energetskog sektora.

“Razlog za ukidanje sankcija može biti samo radikalna promjena u političkom ponašanju Rusije, odnosno rusko poštivanje potpisanih sporazuma i ukrajinskog suvereniteta. No mora se inzistirati na dijalogu jer sankcije prema Rusiji nanose štetu i europskom gospodarstvu, uključujući i hrvatsko koje nam je najvažnije”.

Naglasio je kako su ciljevi Europske unije jačanje gospodarstva s više radnih mjesta i više fiskalne odgovornosti, zatim uspostava društava koja mogu ekonomski osnažiti i efikasno štititi sve svoje građane, sigurna budućnost s obzirom na energetiku i klimatske promjene, potom progresivno područje temeljnih ljudskih sloboda i pravosuđe koje uživa povjerenje građana, te učinkovito zajedničko djelovanje u svijetu.

“Ustrajat ćemo na borbi protiv socijalne isključenosti i nejednakosti koje vode u ekstremizam i nasilje. Ustrajat ćemo na zaštiti najslabijih i na što ispunjenijem i ugodnijem životu ljudi koji žive od svog poštenog rada. Zalaganje za te vrijednosti i prakticiranje tih vrijednosti bit će hrvatski doprinos izgradnji sretnije i bolje Europske unije”, rekao je na kraju Milanović.

Bilo je ovo drugo izvješće te vrste koje je premijer podnio Saboru, a po Zakonu o suradnji Sabora i vlade na europskim poslovima mora ga podnijeti na početku prvog godišnjeg zasjedanja Sabora.