INTERVJU Marijana Petir: Obitelj je mjesto gdje nas uče hrvatskom jeziku i obitelj treba štititi

Uoči nedjeljnih izbora za Europski parlament porazgovarali smo s Marijanom
Petir, kandidatkinjom HSS-a.

Izbori za Europski
parlament su za nekoliko dana, a u javnosti kao da vlada potpuna
nezainteresiranost građana za njih. Koliko su doista ovi izbori važni za
građane Republike Hrvatske, ali i zašto je javnost, izuzev pojedinaca i grupa
koji prije svega pripadaju političkim opcijama, loše informirana o ovim
izborima?

– Izbori za EU parlament su od velike važnosti za nas, jer
od trenutka kada smo postali članicom Europske unije to je mjesto gdje se donosi
gotovo 70 posto odluka koje mi u Hrvatskoj moramo primijeniti na naše
zakonodavstvo i na naše živote. Europski parlament je zbog toga mjesto gdje se
štite nacionalni interesi i tamo nas trebaju zastupati oni koji vole svoju
zemlju i svoj narod, koji su vjerodostojni i koji se ne boje izložiti kad je to
potrebno.

Ja sam dosad bezbroj puta pokazala i dokazala da sam takva. Slažem se
s Vama da je informiranost građana o izborima za Europski parlament jako loša,
a najodgovornije za to je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova na čelu s
ministricom Pusić.

Iako većina građana
zna za koje se vrijednosti Vi i Vaša stranka zalažete, kako ćete se za njih
konkretno boriti u Europskom parlamentu? Što je temelj Vašeg izbornog programa,
odnosno što možemo očekivati od Vas ukoliko postanete europarlamentarka?

–  Temelj onog za što sam se borila i borit ću se i
dalje je hrvatsko selo i hrvatski seljak jer on proizvodi hranu ali i čuva
hrvatski prostor. Bit ću glas i svih onih koji žive na ruralnom području, a to
je čak 40 posto stanovništva Republike Hrvatske, naših sugrađana koji nerijetko nemaju niti socijalnu niti komunalnu infrastrukturu, a već godinama
ih se sustavno uništava.

Zalagat ću se za jaku i učinkovitu državu koja će se
znati boriti i izboriti unutar EU struktura za svoja prava, za državu koja
Europskoj uniji može i zna pokazati sva svoja bogatstva, a istovremeno zna
uzeti ono što nam Europska unija daje.

Bit ću glas svih mojih sugrađana koji se zalažu za
očuvanje i održivo korištenje prirodnih bogatstava, kojima Hrvatska obiluje,
ali moramo ih pametno koristiti kako bi potakli gospodarski razvoj i otvorili
radna mjesta te istovremeno štitili socijalnu sigurnost zaposlenih i štitili
okoliš. Zalagat ću se za zaštitu obitelji utemeljene na braku između muškarca i
žene i zaštitu života od začeća do smrti. Zalagat ću se za dostojanstveno radno
vrijeme svih zaposlenih i slobodan dan u tjednu za njih s naglaskom da je to u
kršćanskoj tradiciji nedjelja.

Tijekom Vašeg boravka
u Dalmaciji  moglo se čuti da velik
potencijal vidite upravo u prirodnim resursima Jadrana, otoka, priobalja i
zaobalja?

– Naši otoci, zaobalje i priobalje obiluju velikim, a
neiskorištenim potencijalom obnovljivih izvora energije – sunce, vjetar, morske
struje, valovi. Značajan dio energetskih potreba Hrvatske mogao bi se pokriti
upravo na taj način a prema izvješću UNDP-a korištenjem obnovljivih izvora
energije moglo bi se otvoriti oko 60.000 radnih mjesta u Hrvatskoj. 

Kada
govorimo o razvoju sela i poljoprivrede, HSS-ova ideja povezivanja zelene i
plave brazde mora postati prioritet  hrvatske gospodarske politike jer
bismo tako našim poljoprivrednim proizvođačima pomogli da ostanu živjeti na
selu te da se razvije ruralna infrastruktura i vrati život selu, a potrošačima,
uključujući turiste,  bismo omogućili da
jedu zdravu, domaću hranu, koja može i mora biti naš brand, naš izvozni
proizvod.

U nekoliko svojih
istupa ste upozorili i na način izdavanja dozvola za istraživanje i
eksploataciju ugljikovodika na Jadranu?

– Istraživanje koje je do sada provodila norveška tvrtka
izabrana od strane ministra bez javnog natječaja i bez izrađene Studije
utjecaja na okoliš u najmanju ruku ocjenjujem apsurdnim a riječ je i o
narušavanju nacionalnih interesa. Nije prihvatljivo da jedan ministar daje
povjerljive podatke o stanju našeg najvrednijeg resursa strancima i da ih ovi
potom te podatke nude na prodaju. Također, ističem da su tehnički uvjeti za
dobivanje koncesije nejasni kao i to tko i kako treba vršiti nadzor kod istraživanja
i eksploatacije ugljikovodika.

Ne znamo niti tko su ljudi koji će obavljati eksploataciju i
koje su im kvalifikacije, a nemamo niti rješenje ukoliko dođe do izlijevanja
nafte. Mi u HSS-a mišljenja smo da bi ekploatacija nafte iz podmorja južnog i srednjeg
Jadrana bio prevelik rizik za nas iz nekoliko razloga: postoji realna opasnost
za nesreće na platformama koje mogu ugroziti živote ljudi ili pak izazvati
onečišćenje mora, a šteta koje bi tada nastala u ekološkom, ali i gospodarskom
smislu za turizam i ribarstvo bila bi nemjerljiva.

Članica ste saborskog
Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Upravo su ljudska prava
temelj mnogih rasprava i postavlja se pitanje jesu li ona u Hrvatskoj ugrožena
te kako ih možemo sačuvati u ovom, novom, ubrzanom svijetu, često izmijenjenog
sustava vrijednosti?

– Govorimo li o ljudskim pravima uopće, ona su itekako
ugrožena. U Hrvatskoj se, naime, nikada nije lošije živjelo, temeljna ljudska
prava ugrožena su nezaposlenima, kojih ima 380 tisuća i koji si ne mogu
osigurati egzistenciju, 315 tisuća građana ima blokirane  račune, tri tisuće obitelji čeka deložaciju
zbog ovrha…

U kontekstu Hrvatske u Europskoj uniji, moram istaknuti kako je
naša najveća prednost što se kao država, unatoč nekim novim trendovima, nikada
nismo odrekli kršćanske tradicije. I uvjerena sam da Europi upravo takva
Hrvatska treba.

Moramo očuvati Europu koja je slobodna i u kojoj
različitosti mogu postojati jer bi se Europa mogla pretvoriti u kontinuitet gdje
ljudi više nisu slobodni izražavati se i ponašati u skladu sa svojim moralnim
nazorima i vrijednostima koje žive što bi bilo kršenje ljudskih prava.  Posebno me žalosti što se sustavno krše i
ljudska prava hrvatskih branitelja. Hrvatski branitelji nemaju posao i ostaju
bez domova, u posljednje dvije godine su im nekoliko puta smanjena prava, dok
se djecu branitelja  stigmatizira u
javnosti kao da traže nešto što im ne pripada.

U proteklom mandatu
bili ste jedina zastupnica koja je glasovala protiv Zakona o suzbijanju
diskriminacije i zbog toga dobili razne etikete. Biste li danas postupili isto?

– Točno je da sam jedina glasovala protiv tog Zakona zato
što je on loš i jednu skupinu ljudi stilizira u nadljude dok drugima ne daje
niti pravo na život. Taj Zakon je potkopavao temelje hrvatskog društva a to je
obitelj i logično je da sam glasovala protiv njega. Drago mi je da je na
referendumu 2013. godine 950.000 građana glasovalo za obitelj što ipak
ohrabruje da više nisam sama u javnom prostoru u obrani vrijednosti koje živi
hrvatski narod.

I danas bih opet postupila isto jer smatram da trebamo štiti
obitelj. Obitelj je prva škola međuljudskih odnosa, obitelj je mjesto gdje nas
uče hrvatskom jeziku, mjesto gdje nas uče Lijepu našu, mjesto gdje nas uče
moliti Boga i mjesto gdje nas uče kakvi ljudi trebamo biti. Zato obitelj
zaslužuje podršku i zaštitu.

Kako ocjenjujete rad
naših dosadašnjih zastupnika u EU parlamentu?

– Nezgodno je nekog
ocijenjivati, pogotovo nakon tako malo vremena, ali kao netko tko prati dnevnu
politiku i sudjeluje u njoj, neke sam stvari primijetila. Činjenica je da su se
naši dosadašnji europarlamentarci više bavili porukama
koje su slali u dnevnopolitičke svrhe unutar granica RH, a puno manje s javnim
politikama EU, koje itekako utječu na naš život.

Smatram da je to tema kojom se
europarlamentarci trebaju baviti i o kojoj trebaju govoriti, pri čemu, naravno,
moraju voditi računa o nacionalnim interesima. Niti jedan hrvatski
europarlamentarac nije član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog
parlamenta, ja ću to biti jer selo koje je sačuvalo vjeru, jezik, identitet,
nošnju, pjesmu i kulturu hrvatskog naroda zaslužuje podršku.

Na koalicijskoj listi
ste jedina predstavnica HSS-a, potpredsjednica ste stranke i dugo ste u
aktivnoj politici. Je li vam to dovoljno da sakupite dostatan broj
preferencijalnih glasova?

– Budući da sam jedina HSS-ovka na listi, očekujem da će
naši članovi i simpatizeri, ali i svi oni koji prate i cijene moj rad, svoj
glas 25. svibnja dati upravo meni. Ovo su izbori na kojima građani mogu glasati
konkretno za osobu koju preferiraju i to je najveća vrijednost ovih izbora.
Pozivam ih da na našoj koalicijskoj listi broj 6, zaokruže broj ispred mog
imena a to je broj 5. Ja ću biti njihov glas u Europskom parlamentu.