Leko: SEECP se treba usmjeriti na zajedničke projekte

Vrlo je važno to što se unutar Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) sad govori o provedbi zajedničkih projekata i to što su ove godine na sastanku njegove parlamentarne dimenzije na jednak način zastupljene sve zemlje, ocijenio je u subotu u Tirani, na rubu sjednice Parlamentarne skupštine SEECP-a, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko.

“Proces suradnje u jugoistočnoj Europi dobra je forma da zemlje jugoistoka Europe djelujući međusobno i koordinirano izgrađuju društva i države po demokratskim standardima koji će im omogućiti priključenje Europskoj uniji i NATO-u”, kazao je predsjednik Sabora, istaknuvši kako “SEECP kao organizacija ima političke rezone, određene rezultate i napredak”. On je posebice ukazao na činjenicu da su ove godine na drugoj sjednici Parlamentarne skupštine zastupljene sve zemlje, uključujući Kosovo koje je zastupljeno na jednak način kao i druge zemlje, što predstavlja vrijedan politički korak na jugoistoku Europe.

U SEECP-u se sad govori o provođenju zajedničkih projekata koji će bolje integrirati jugoistok Europe i potaknuti suradnju s Europskom unijom, što se posebno odnosi na infrastrukturne i energetske projekte, a razvijaju se i drugi oblici gospodarske suradnje te suradnja u obrazovanju i kulturi, rekao je Leko.

Hrvatska je, ocijenio je, vrlo aktivna u davanju potpore zemljama SEECP-a i zastupanju njihovih interesa u Europskoj uniji te nudi svoja iskustva i materijalnu pomoć u smislu prijevoda pravne stečevine EU.

Predsjednik Sabora ocijenio je kako je za današnju sjednicu važno i to da su se zemlje članice usuglasile o tome da se napravi korak naprijed na institucionalnom jačanju SEECP-a i ustanovi Tajništvo kao stalno tijelo. Vezano uz njegovo sjedište, najbolje uvjete nudi Turska, rekao je predsjednik Sabora, dodavši da ima i političkog značenja u tome da SEECP bude svojevrsni most Turskoj k Europskoj uniji.

Predsjednik Hrvatskog sabora sastao se na marginama skupa s predsjednikom crnogorskog parlamenta Rankom Krivokapićem, s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima, razmjeni iskustava i zajedničkom djelovanju u okviru SEECP-a te Jadransko-jonske inicijative. Bilo je riječi i o napretku Crne Gore u pregovorima s Europskom unijom te mogućnostima njezinog ulaska u članstvo NATO-a.