Hitni kirurški prijem organiziran kao posada Costa Concordije
Poskupljuje dopunsko zdravstveno osiguranje … dolazak na Hitnu ako niste hitan slučaj naplaćivat će se 150 kuna … liste čekanja za radiološke pretrage poput CT-a ili MR-a (funkcionalnih uređaja u splitskoj bolnici kronično nedostaje) protežu se mjesecima, a ništa ranije se ne dolazi na red (dapače) za preventivne UZV preglede dojki…
To je ukratko naša stvarnost u zdravstvu. Ali, nije sve tako crno: imamo jedan prijedlog kako poboljšati razinu usluge građanima, onima koji cijeli taj sustav i plaćaju, a da to, splitsku bolnicu konkretno, ne košta jedne kune! Potrebno se samo malo organizirati, uvesti reda kojeg nema već godinama, desetljećima.
I to na najvidljivijem mjestu, u splitskoj bolnici na Firulama, na Hitnom kirurškom prijemu, gdje godišnje prolaze tisuće i tisuće pacijenata. Tko je imao nesreću i bio primoran potražiti medicinsku pomoć (od ozbiljnih posjekotina na “ruzinavim” ogradama i prijeloma preko teških upalnih procesa do ozljeda glave koja zahtijevaju neurološku obradu) u splitskoj bolnici, a nije ga dovela Hitna pomoć, jasno mu je što je na stvari. Fotografije govore više od riječi, no svejedno je potrebno dodatno pojašnjenje.
Šalter, prostorija u kojoj bi se, valjda, trebalo nalaziti medicinsko osoblje koje će obaviti neku vrstu trijaže i procijeniti hitnost svakog slučaja, uvijek je prazna. Verziraniji prolaze pored te “ćibe” ne obazirući se. Znaju što je na stvari te potom prolaze kroz nikad praznu čekaonicu i dolaze do hodnika koji vodi do “vrata raja”. Na početku hodnika periodički se aktivira školski stol za kojem bi se, tobož, trebala nalaziti medicinska sestra. Ta opcija je uglavnom isključena pa ne preostaje ništa nego produžiti do vrata iza kojih vlada užurbanost – na nekoliko kreveta, boksova (plus prostorija s krevetima za zadržavanje te mala sala za ambulantne zahvate) obavljaju se pregledi, uzima anamneza i postavlja dijagnoza. Međutim, do trijaže nije jednostavno doći, jer na vratima stoje razna upozorenja. Dvije su mogućnosti: prva, koju koriste oni koji sami procijene da je situacija hitna, dakle lipti im krv na sve strane ili dovode nekoga u komatoznom stanju, jest uletjeti među doktore pa će se netko smilovati. Druga, uobičajena, uključuje kampiranje ispred vrata i čekanje izlaska kakve nedužne sestre. Zna se tako ispred vrata nakupiti grozd ljudi koji na prvi “skriiik” otvaranja vrata “napadaju” osoblje u izlasku bujicama riječi, mašući uputnicama, nalazima…
Posebno je zabavno, kada su u pitanju prijelomi ili općenito potreba za RTG snimkama, kako su se u bolnici dosjetili napraviti putokaze do obližnje prostorije za rentgenske snimke. Dosadilo im je uvijek iznova pacijentima objašnjavati gdje trebaju otići iz te MASH sale da bi obavili RTG snimku pa je postavljena signalizacija na podu. To organizacijsko poboljšanje staro je već dobar broj godina, vidi se da je žuta crta u međuvremenu dobila i nove slojeve boje…
Naši sugovornici, zaposlenici splitskog KBC-a, spominju i druge, još ozbiljnije probleme, a o tome govore i brojni pacijenti koji su prošli kroz HKP. Organizacija rada daleko je od dobre, čini se, pacijente često primaju specijalizanti bez nekog posebnog nadzora i tutorstva iskusnijih liječnika, koji se pak zovu samo u težim slučajevima ili neočekivanim komplikacijama. Iole zahtjevnije pretrage također se obavljaju tek ako ih stariji liječnik (kojeg često nema) procijeni potrebnim. Dok istovremeno, na primjer, aparat za ultrazvuk abdomena stoji pokriven u kutu jedinice. Praznog hoda, pacijenata koji čekaju iza zastora u “boksovima” ima poprilično, a dio vremena su i bez ikakvog nadzora pa nisu isključene komplikacije – eto, nedavno je psihički rastrojeni pacijent počinio suicid bacivši se kroz otvoreni prozor gipsaone.
Dakle, uvesti reda u proceduru prijema i cijeli “prolazak” pacijenata kroz HKP. Ništa ne treba izmišljati, prostorije već postoje, dovoljno je posjetiti neku od zagrebačkih bolnica i vidjeti organizacijsku shemu. Daleko od toga da tamo čekaonice nisu pune, ali sustav funkcionira i svi zajedno su lišeni dodatne nervoze oko prijema.
O svemu smo priupitali i (još uvijek) šefa bolnice. Primarius Nikola Kolja Poljak drži da će sve biti bolje kad se jednom dovrši Objedinjeni hitni bolnički prijem.
– Dovršena je procedura za arhitektonsko rješenje Objedinjenog hitnog bolničkog prijema (OHBP), jedinice čijom izgradnjom će se znatno popraviti uvjeti rada svih hitnih službi. Što se tiče dežurstava i liječničkog osoblja na HKP, ravnatelj Poljak ne vidi problem. “Hitni kirurški prijem spada u jednu od najopterećenijih jedinica KBC-a Split. U smjeni dežuraju prema rasporedu četiri liječnika specijalista kirurga te dva specijalizanta. Uz njih na lokalitetu Križine dežura još troje specijalista kirurških djelatnosti koji na poziv dolaze na Firule. Liječnici specijalizanti koji rade na HKP obavili su dio specijalizantskog staža na Kirurškoj klinici.” – kaže dr. Kolja Poljak.
Na mjesto v.d. ravnatelja splitske bolnice još uvijek nije formalno stupio dječji kirurg Ivo Jurić, no već je počeo mantranje o nedostatku novca i osoblja. Za predloženo poboljšanje nije potrebno ni jedno ni drugo. A možda bi se tako i zaustavila poplava onih isprintanih poruka na raznim vratima i prozorima, zabranjeno ono, ne kucati ovdje,…
Jurića su inače na funkciju postavili članovi Upravnog vijeća KBC-a Split. Predjednik Upravnog vijeća KBC-a je Ante Mihanović, istovremeno ravnatelj Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije. Ta činjenica je već izazvala određeno rogoborenje u samoj bolnici, naveliko se postavlja pitanje o potencijalnom sukobu interesa, koji danas-sutra može samo eskalirati u nekom konkretnom slučaju, odnosno natječaju. Stručnost Ante Mihanovića (diplomiranog pravnika) za ovu funkciju također nije dobro “sjela” brojnim liječnicima, kao ni drugog člana Vijeća Tomislava Prljevića (diplomirani ekonomist), jer smatraju kako nemaju nikakve veze s liječničkom strukom i problematikom. Veže ih pak članstvo u HDZ-u, Mihanović je tajnik županijske organizacije, Prljević tajnik u gradskom HDZ-u te prilično aktivan gradski vijećnik. Treći član Upravnog vijeća KBC-a je profesor na splitskom Medicinskom fakultetu Ivica Grković.


