Problem sušenja pršuta: klimatske promjene donijele glavobolju proizvođačima

Zbog visokih temperatura koje su uzrokovale kvarenje, u Dalmatinskoj zagori tijekom prosinca pršuti su se masovno bacali. Prva bura konačno je stvorila odgovarajuće uvjete za proizvodnju ove omiljene delicije bez koje je teško zamisliti bilo koju feštu.

U pogonima gdje sazrijeva nositelj titule najboljeg hrvatskog pršuta iznenađenja ne smije biti.

– Imam sve uvjete, ako nema bure, da će pršut morati uspjeti, objašnjava Vjekosav Žužić s Krka.

No bure nema ni u visokim predjelima Kamešnice.

– Nikako je nema za ovo vrijeme. A u nas bura, ona je rođena u našem mjestu, ona se tu rodila i ostat će tu uvijek, govori Jozo. “Borimo se bez bure. Imamo ventilatore, komore i tako tu se to stavlja”, kaže Marijo Paulić.

Topao prosinac doveo je do bacanja dijela mesa pripremljenog za sušenje.

Soljenje pršuta obavlja se na temperaturama od dva do osam stupnjeva, u suprotnom dolazi do kvarenja. Umjesto u prosincu, takve temperature u zaleđe Dalmacije stigle su tek s prvom ovosezonskom burom. Pa tradicionalne pušnice sve više proizvođača mijenja pogonima s kontroliranim uvjetima koje sufinancira EU.

“Svi mi radimo više-manje na tradicionalan način. Samo što smo malo tehnički opremljeniji. S tim tehničkim mogućnostima smanjili smo te rizike koji nastaju. Može biti malo više masnoće na njemu ili manje, što se tiče okusa i mirisa nema tu odstupanja”, zaključio je Mijo Žižić iz mjesta Brštanovo.

A odstupanja nema ni u interesu za pršutom. Na godinu proizvedemo tek polovicu od milijuna potrošenih komada., javlja Dnevnik.hr