Priznanje i šansa: Stećci iz Imotske krajine uvršteni na Popis svjetske baštine

U sjeni nemilih događaja u Turskoj koji su prekjučer potresli svijet, u Istambulu se održava 40. zasjedanje UNESCO-ovog Odbora
za svjetsku baštinu, koji se održava od 10. do 20. srpnja. Baš u predvečerje
nemilih događaja i scena koji su zadesili ponajprije glavni grad Turske,
donijeta je odluka da se stećci s područja Hrvatske, Bosne i Hercegovine,
Srbije i Crne Gore, uvrste na Popis svjetske baštine. Kruna je to višegodišnjeg
rada kojeg su ove države započele još 2009. godine, a koji je urodio
zajedničkim nominacijskim projektom pod nazivom “Stećci – srednjevjekovna
groblja nadgrobnih spomenika“. 

Na ovaj prestižan Popis svjetske baštine
uvršteno je ukupno 28 nekropola, od toga čak 20 iz Bosne i Hercegovine; po 3 iz
Srbije i Crne Gore te 2 iz Hrvatske. Upravo Bosna i Hercegovina ima najveći
broj stećaka, više od 60 tisuća evidentiranih. Hrvatska ih ima oko 4400, Srbija
oko 4100, a Crna Gora oko 3500. Dvije zaštićene nekropole u Hrvatskoj su one u
Cisti Provo (Imotska krajina) te u Konavlima ( Dubrovačko primorje).

Zanimljiv je podatak da se u samoj
Imotskoj krajini nalazi već poznato područje koje sadrži određen broj reprezentativnih stećaka, ono u Cisti. Međutim,
i u neposrednom susjedstvu Imotske krajine nalazi se još jedna nekropola
stećaka uvrštena na Popis svjetske baštine. Naime, u susjednoj BiH, u području
koje se nalazi u blizini međudržavnih granica, stećci u Dugom polju na Blidinju
također su uvršteni na taj prestižan popis. Ta lokacija sadrži 150 stećaka koji
privlače pozornost struke, ali i ostalih znatiželjnika. Na lokalnim turističkim
zajednicama ostaju nove mogućnosti privlačenja većeg broja turista na ova
područja. Naravno, ti planovi moraju biti usklađeni sa svim normama i odredbama
koje ovo uvrštavanje nosi sa sobom, ali i ostvaruje sve preduvjete same
zaštite. Ne zaboravimo, upravo je svojevrsna inačica “arheološkog turizma” jedna od turističkih smjernica, koja posljednjih godina pokazuje značajne
trendove rasta i potražnje. A takvi gosti obično ne pitaju za cijenu
turističkom angažmanu, kada im se ponudi nešto novo i drugačije za vidjeti.