Inteligencija se mijenja s godinama života

Puno je životnih vještina i
sposobnosti na vrhuncu u dvadesetim godinama života, no ni nakon toga ne
ide baš sve nizbrdo, barem kada su posrijedi neka obilježja
inteligencije, tvrde psiholozi s Massachusetts Institute of Technology
(MIT).

Novo istraživanje pokazalo je da s godinama ne postajemo samo
mudriji, već u nekim područjima i inteligentniji. Da bi ustanovili na
koji se način inteligencija mijenja s godinama, psiholozi s MIT-a i iz
opće bolnice u Massachusettsu proveli su testiranje na 48.547 ispitanika
u dobi 10 i 89 godina, koji su posjećivali internetske stranice
GamesWithWords.org i TestMyBrain.org.

Korisnicima su ponuđeni jezični testovi, testovi inteligencije i
pamćenja, prepoznavanja emocija, radne memorije, numeričkih vještina i
vokabulara, piše Business Insider.

Ustanovili su da, ovisno o definiciji “inteligencije”, različite
sposobnosti dosežu vrhunac u različito životno doba. Mlađi sudionici
testova u dobi od 19 i 20 godina bolje su rezultate postizali u
numeričkim vještinama, a radna memorija pokazala se najboljom sredinom
tridesetih.

Ustanovljeno je i da sposobnost brzog razmišljanja, odnosno
brzina kojom mozak obrađuje informacije, takozvana fluidna
inteligencija, vrhunac doseže oko osamnaeste, a stagnira oko 40.

Dvadesetogodišnjaci su bili jako dobri u prepoznavanju emocija i
kratkim pogledom na fotografiju ili nečije oči, a ta je njihova
sposobnost rasla do 48., nakon čega počinje polako opadati. Vokabular se
očekivano poboljšava s godinama, a vrhunac doseže između šezdeset i
sedamdeset. Nema nikakvih naznaka opadanja ove sposobnosti.

Rezultati objavljeni u časopisu Psychological Science ukazuju na
činjenicu da različite vrste inteligencije vrhunac dosežu u raznim
životnim razdobljima, tvrde autori istraživanja Joshua Hartshorne i
Laura Germine.

“U svakom životnom razdoblju u nekim ste stvarima bolji, u
drugima lošiji, a u nekima stagnirate. Treba znati da nema životnog
razdoblja u kojemu smo najmudriji, najbolji ili najinteligentniji u
svemu”, rekao je voditelj istraživanja i znanstvenik s odjela MIT-a za
kognitivne znanosti i mozak Joshua Hartshorne.