Ževrnja okupio ministre Grčića i Ostojića zbog Čiovskog mosta, otpada u Lećevici i brze ceste Solin – Klis

Potpredsjednici Vlade, Branko Grčić i Ranko Ostojić, u ponedjeljak su
sa Splitsko-dalmatinskim županom razgovarali o Nacrtu prijedloga Zakona o
regionalnom razvoju i infrastrukturnim projektima važnim za
razvoj županije. Ranko Ostojić, izgubio se odmah nakon sastanka kako ne
bi morao odgovarati na pitanja vezana uz sumnju da je ministar financija
Slavko Linić pruzročio višemilijunsku štetu državi, a ni Grčić nije
ništa htio reći na tu temu. Kazao je tek da Vlada normalno funkcionira i
da nema spora.

Ranka Ostojića novinari su uhvatili na izlazu iz zgrade Županije.
Rekao je da nije upoznat s istragom o Liniću te da nema pojma hoće li
otići iz Vlade.

– Ministar unutarnjih poslova ne rukovodi
kriminalističkim istraživanjima. Znam ono što piše u medijima, a vi
pišete svašta, ponekad i istinu – rekao je Ostojić.

Župan Zlatko Ževrnja pojasnio je da je do sastanka došlo na
njegov poziv ministrima i saborskim zastupnicima s područja naše
županije kako bi razjasnili pitanja vezana uz prijedlog Zakona o
regionalnom razvoju te najavio da će sličnih sastanaka biti i u budućnosti.

– Želja nam je da se ovaj zakon popravi jer ako se primjeni u ovom
obliku jedinice lokalne uprave i samouprave s našeg područja izgubit će
oko 50 milijuna kuna prihoda. Taj podatak opravdava naš strah – kazao je
Ževrnja i dodao kako su razgovarali i o dovršetku brze ceste Solin –
Klis, cesti kroz Kaštela, brzoj cesti do Omiša, Čiovskom mostu, Centru
za gospodarenje otpadom u Lećevici te neiskorištenim objektima u vlasništvu MORH-a.

Ante Babić, načelnik Lovreća i saborski zastupnik, smatra da se Zakon o brdsko-planinskim područjima trebao doraditi i poboljšati, ali da se novi nije trebao raditi.

– Najprije se treba dogoditi funkcionalna decentralizacija
kako bi jedinice lokalne uprave i samouprave dobile ovlasti s kojima bi
mogle biti učinkovitije, a tek nakon toga ide financijska
decentralizacija. Ako se ovakav zakon primjeni, opravdano strahujemo od depopulacije, ne samo naše Zagore već i Like – rekao je Babić.

Branko Grčić pokušao im je objasniti da nemaju razloga za strah jer
se radi o kategorizaciji područja na temelju indeksa razvijenosti.

– I dalje će biti na snazi Zakon o otocima i on će na neki način biti nadzakon koji definira specifična pitanja vezana uz razvoj otoka. Prema prijedlogu Zakona o regionalnom
razvoju 105 jedinica lokalne uprave i samouprave ulaze u sustav pomoći
države, a 80 ih izlazi iz sustava. Ostaju one jedinice koje ostvaruju
prihode manje od 75 posto prosječnog BDP-a Hrvatske. Ukupno imamo 280 takvih jedinica – objasnio je Grčić.

Rekao je i kako će one jedinice koje su pogođene ratom ostati u
sustavu pomoći između pet i sedam godina bez obzira na indeks
razvijenosti. Kao primjer na našem području je istaknuo Vrliku i Hrvace.

– Što se tiče jedinica brdsko-planinskog područja koje bi ovdje mogle
izgubiti neka sredstva imamo dvije korektivne mjere. Prva je fond
poravnanja koji bi trebao biti u Ministarstvu financija gdje bi im se
pomoglo direktnim potporama i kompenzacijom dijela njihovih prihoda,
druga mjera je uvođenje posebnog seta mjera o brdsko-planinskim
područjima koje bi, kao i u Zakonu o otocima, respektirale specifičnosti
razvoja tih područja – kazao je Grčić i dodao kako ta sredstva neće
biti dovoljna ako se više ne angažiraju na dobivanju sredstva iz EU
fondova te da njegovo ministarstvo pomaže u pripremi 15-ak projekata s
područja Splitsko-dalmatinske županije.