Article

//www.dalmacijanews.hr/files/608f07f36f52dfc1508b45cc/80
Foto: DalmacijaNews

Kerumovi aduti za Splitsko-dalmatinsku županiju: 'Naši protukandidati žive od politike, mi dolazimo iz privatnog sektora!'

Toni Jurišić - Sokić i Martina Nimac Kalcina su, za DalmacijaNews, ispričali kakvu priželjkuju županiju.

Šest godina radio je u privatnoj tvrtki, a onda je postao voditelj IT odjela gradske tvrtke 'Vodovod i kanalizacija'. IT stručnjak adut je Željka Keruma za župana splitsko-dalmatinskog. S tek 35 godina života, ali s mnogo iskustva odlučio je ući u izbornu bitku.

U kvizu 'Milijunaš' zapeo je na pitanju 'Gdje se nalazi Schroedingerova mačka?', a u županiji želi spriječiti zapinjanje i postati čelnik kojemu će 'četiri godine mandata biti kao šest mjeseci prije izbora drugih kandidata'.

Toni Jurišić - Sokić i Martina Nimac Kalcina, žena koja sve o turizmu i ugostiteljstvu ima 'u malom prstu', za DalmacijaNews ispričali su kakvu priželjkuju županiju u kojoj posljednje dane, ako ga ponovno ne izaberu, broji HDZ-ov Blaženko Boban.


DN: Toni, jesu vas pitali vaši kolege i prijatelji pa zašto uopće kandidatura za župana? Zbog čega ste se odlučili za ovakav potez?

Toni: Svi su me to pitali. Imam 35 godina, ali sam puno ranije shvatio kako funkcionira politika. Svake izbore se nešto obećava, velika većina se ne napravi i onda me taj osjećaj 'da nas netko vuče za nos' pokrenuo. Još jedan motiv za ovo bila je i činjenica kako je ekipa od nas dvadesetak upisala FESB i nakon završenog studija tek nas je pola ostalo u Hrvatskoj. Drugi su otišli u Njemačku ili Irsku, što je najveća tragedija. Uklopili su se u tendencije naše županije koja iz godine u godinu samo bilježi pad broja stanovnika.

 

DN: Dakle, možemo reći da te pokrenuo neki unutrašnji dišpet, rekli bi u Splitu.

Toni: Dugo se u meni skupljalo to nezadovoljstvo slušajući obećanja i dodatno odlasci mojih prijatelja. Nekako, zaboli vas sve to…

 

DN: Zašto baš Željko Kerum?

Toni: Željka poznajem još iz privatnog sektora. Imali smo određenu suradnju. Kad sam ga upoznao, shvatio sam da kod njega nema puno filozofije nego je u prvom planu rad. Meni je to odgovaralo.


DN: Na izmaku je mandat Blaženka Bobana, ali bori se HDZ-ovac za još jedan mandat. Jeste ga pratili, kako su prošle njegove četiri godine 'vladavine'?

Toni: Posljednjih pola godine se počelo intenzivno raditi. Bilo je dobih stvari i projekata, ali sve skupa je to bilo vrlo sporo. Boban je detektirao probleme, ali realizacija je bila ogroman problem. Lako se to vidi na jednoj običnoj stvari, osnovnim životnim uvjetima zapravo. Mi pričamo o iseljavanju, a ljudima nismo osigurali osnovne uvjete poput vode, struje i kanalizacije. Nije u skladu sa zdravim razumom da i danas dijelovi Gornjih Kaštela, Sevida i Zagore nemaju vode u kućanstvu.

 

DN: Govorimo o osnovnim potrebama, karakteriziramo se kao turistička zemlja, ali kako županiju okrenuti nekim drugim djelatnostima.

Martina: Velika većina stanovnika ovisi o turizmu, turizam pridonosi i proračunu grada, ali i županije pa ga treba učiniti kvalitetnim i konkretnim, a ne isključivo stihijskim. Od institucija poput grada i županije treba se osigurati pomoć za ljude koji ne znaju u kojem smjeru ići nego ulažu i onda se nađu u nezgodnim situacijama. Treba, dakle, imati osobe koje bi bile direktan kontakt za poduzetnike i osobe za OPG-ove. Iako nešto slično već postoji, potreba je i od nekakvog centra gdje bi se ti OPG-ovci i poduzetnici mogli ranije javiti da ih ti ljudi upute.

 

DN: Pričamo o turizmu, ali imamo i loših primjera turizma poput devastacije obale. Županija je ta koja to mora spriječiti…

Martina: Apsolutno. Obala se treba dovesti pod kontrolu jer takve osobe, koje naprave devastaciju, nastoje podići vrijednost svoje imovine, a u štetu dovode cijelu okolinu. Takve stvari treba zaustaviti odmah na početku, a ne tek nakon prijava građana jer teško je kasnije vratiti nešto u prvobitno stanje.


DN: Kažu da je baš taj prostor glavna značajka Splitsko-dalmatinske županije. Kako ga oplemeniti?

Toni: Svakako je potreban Prostorni plan koji je zapeo u nekoj fazi, ali najvažnije je ostaviti ljude u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Evo jednog primjera. Sinjsko polje se obrađuje, ali doprinosi su jako mali. Da ondje riješimo navodnjavanje po pravilima struke, uz splitske studente s agronomije, poboljšali bi i doprinose. Trebamo i brendirati proizvode. Sinj je poznat po arambašima i kiselom kupusu, a većini je puno poznatiji ogulinski ili varaždinski kupus.

Martina: Ljudima svakako treba omogućiti zaposlenje, ali najvažnije je pronaći tržište za te proizvode. Takve stvari mora garantirati država. Županija je tijelo između građana i države, županija treba imati snage i volje da se u Zagrebu izbori i ispregovara stvari za stanovnike županije.

 

DN: Mislite na pomoć u smislu zemljišta?

Martina: Da. Glede nekretnina i zemljišta u vlasništvu države. Treba takva zemljišta dati na otkup ili najam na poljoprivrednu obradu, primjerice, na 50 godina. Dakle, uz osigurano zemljište i tržište, sve ostalo su tek formalnosti.

 

DN: Aktualni župan tvrdi kako je Splitsko-dalmatinska županija veliko gradilište…

Toni: Samo šest mjeseci prije izbora.


DN: Znači, rekli bi stari - Čekaj asfalt do novih izbora…

Toni: Baš tako.

 

DN: Nemamo veliki broj kandidata za župana, kako je to u Splitu, ali u utrku idu već poznati ljudi poput Ranka Ostojića, Ante Pranića, … Tko vam je najveća prijetnja?

Toni: Smatram da će kandidat HDZ-a biti u drugom krugu, ali taj drugi takmac je nepoznanica.

 

DN: Tko su onda nebitni, ako ćemo govoriti u stilu vašeg šefa stranke?

Toni: Ha… Nema nebitnih. Svi koji smo ušli u ovu utrku imamo viziju županije. Svi mi želimo napraviti nešto dobro i ostati upamćeni. Samo neki imaju vizije, ali nemaju operativne sposobnosti.

 

DN: Koliko se može napraviti nešto dobro i još ostati upamćen u jednom mandatu?

Toni: Može se jako puno.

Martina: Razlika koja je odlika Tonija kao kandidata je da on dolazi s potpuno drugačijim timom oko sebe. Velika većina nas je privatnih poduzetnika okruženih s iskustvom u javnom sektoru. Smatram da je sada vrijeme da odaberemo poduzetne ljude koji nas mogu izvući iz ove krize u svakom sloju društva. Kandidati imaju, vjerujem, velike planove, ali većina njih mirno prima plaću godinama, za razliku od nas.

Toni: Netko tko nije radio u privatnom sektoru ne može shvatiti o čemu pričamo. Za svaku lipu tu se okreneš po pet puta. Razlika je izboriti se za plaću, a ne znati kako ćete je dobiti odradili više ili manje.


DN: Što je presudno što bi ljudi trebali prepoznati u vama?

Toni: Moji protukandidati žive od politike. Ja dolazim iz privatnog sektora. Energije i volje imam, čak i previše. Ne želim se etiketirati kao političar, ja želim samo svoju priliku i dokazat ću da mogu biti župan kod kojeg će jedan mandat izgledati kao onih šest mjeseci prije izbora.

Martina: Ja bih dodala znanje i kompetencije kojima vjetar u leđa daje ta mladenačka energija.


DN: Što biste prvo napravili na mjestu župana?

Toni: Svakako Lećevica jer je to projekt koji će i zaposliti ljude, ali i zatvoriti ilegalna i legalna odlagališta otpada. Digitalizacija je u prvom planu, jer moramo zaboraviti hrpe papira. Zalagat ću se i za navodnjavanje u tri velika polja.

 

DN: Kako biste opisali Željka Keruma u tri riječi?

Toni: Jednostavan, operativan i svoj čovik.

 

DN: Isto pitanje u slučaju Blaženka Bobana?

Toni: Ostavlja dojam dobrog čovjeka, ali usporenog.

 

DN: Koalicija nakon izbora?

Toni: Ideološki nisam opterećen. Bitni su mi projekti i rad. Možemo podržati sve opcije koje imaju dobre projekte i koji žele raditi i biti s nama u tom 'vagonu'.

 

hr Sun May 02 2021 22:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/609ad3ad6f52dfa8678b4615/80

Boban poručuje: 'Nastavljamo naš put prema osiguranju još boljih uvjeta za naše školarce i njihove obitelji'

Samo u školskoj godini 2018./2019. županija je osigurala 12.5 milijuna kuna za 22 tisuće učenika.
Splitsko – dalmatinska županija prva je u Hrvatskoj osigurala besplatne udžbenike svim osnovnoškolcima na svom području.

- Početak škole često je veliko emocionalno, ali i financijsko opterećenje za obitelj. Osluškujući potrebe građana, osiguranjem besplatnih udžbenika za osnovnoškolce nastojali smo rasteretiti roditelje i dati pozitivan poticaj učenicima kako bi svi radosnije i zadovoljnije krenuli u novu školsku godinu. Samo u školskoj godini 2018./2019. županija je osigurala 12.5 milijuna kuna za 22 tisuće učenika, koliko ih je tada pohađalo osnovne škole kojima je osnivač županija te nabavila 213 tisuća udžbenika. Nastavljamo naš put prema osiguranju još boljih uvjeta za naše školarce i njihove obitelji - rekao je Blaženko Boban.


hr Tue May 11 2021 21:00:11 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/607842c06f52df96328b45da/80
Foto: DalmacijaNews

Vice Mihanović: 'Toni Tomas, osnivač Taekwondo kluba Marjan, dio je naše liste za Gradsko vijeće'

Planiraju zajedno podići razinu ulaganja u splitski sport...
Kandidat za gradonačelnika Splita Vice Mihanović, objavio novog člana svoje liste za Gradsko vijeće Grada Splita. 

- Drago mi je da je Toni Tomas, izbornik hrvatske Taekwondo reprezentacije i osnivač najtrofejnijeg Taekwondo kluba u Hrvatskoj – kluba Marjan, prihvatio moj poziv i pristao biti dio naše liste za Gradsko vijeće Grada Splita. Dugogodišnjim radom, zajedno sa svojim suradnicima, omogućio je da u Split stignu brojne europske, svjetske i olimpijske medalje. Zajedno ćemo u sljedećem mandatu podići razinu ulaganja u splitski sport kroz snažnije vrednovanje sportske izvrsnosti i poticanje naše djece na bavljenje sportom - napisao je Mihanović.
hr Tue May 11 2021 20:53:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/609aca786f52df0c688b45bd/80
Foto: Pixabay

U Hrvatsku stiže brzi kućni test za koronu, evo koliko će koštati

HALMED je, dodaju, danas zaprimio obavijest o stavljanju na tržište testova za “samotestiranje” koji su odobreni na razini Europske unije.

U Hrvatskoj se priprema veliko otvaranje uoči turističke sezone. Nakon najavljenih kontroliranih okupljanja, u ljekarne uskoro stižu brzi testovi za osobnu upotrebu.

Kako doznaje RTL, brzi testovi za osobnu upotrebu stižu u Hrvatsku za desetak dana.

- Taj test će biti na pljuvačku, postoje još dvije vrste – jedna je bukalna sluznica, a drugi je na površini nosa, registracija je napravljena u Republici Njemačkoj, ali mi očekujemo i druge testove koji će proći tu kontrolu - rekao je član uprave Medike Jakov Radošević.

Moći će se kupiti u ljekarnama, cijena ispod 100 kuna

HALMED je, dodaju, danas zaprimio obavijest o stavljanju na tržište testova za “samotestiranje” koji su odobreni na razini Europske unije.

- To su medicinski proizvodi koji su namijenjeni za samostalno korištenje od strane laika, budući da ih koriste osobe koje nisu profesionalci u postupku provjere ovih testova bilo je potrebno dokazati da su oni pouzdani i dovoljno jednostavni i da ih građani mogu koristiti na siguran način - kazala je glasnogovornica HALMED-a Maja Bašić.

Test će se moći kupiti u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama, a cijena će biti ispod 100 kuna.

hr Tue May 11 2021 20:19:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5ea9abd66f2ab8f4038b46dc/80
Foto: Unsplash

Komora: Upisne kvote za medicinske sestre nužno povećati, a ne smanjivati

Navodi se kako namjera o smanjenju upisnih kvota proizlazi iz Odluke o upisima učenika u srednje škole u školskoj godini 2021./2022. koju je pripremilo i u javno savjetovanje pustilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Hrvatska komora medicinskih sestara smatra da upisne kvote za medicinske sestre i medicinske tehničare treba nužno povećati za 50 posto, a ne ih smanjivati kako planira Ministarstvo obrazovanja, jer trenutačno u javnom zdravstvu nedostaje čak 4000 medicinskih sestara.

Za Hrvatsku komoru medicinskih sestara (HKMS) krajnje je neprihvatljiva namjera da se smanje upisne kvote za školovanje medicinskih sestara i tehničara kada ih u javnom zdravstvu toliko nedostaje, ustvrdila je ta komora u utorak u priopćenju.

Navodi se kako namjera o smanjenju upisnih kvota proizlazi iz Odluke o upisima učenika u srednje škole u školskoj godini 2021./2022. koju je pripremilo i u javno savjetovanje pustilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Podsjeća se da Komora već nekoliko godina upozorava da se upisne kvote trebaju nužno povećati za 50 posto kako bi se dugoročno riješio ovaj gorući problem, ali i upozorava da, suprotno tome, Ministarstvo znanosti i obrazovanja predlaže Odluku kojom umjesto postupnog povećanja smanjuje predviđen broj učenika u idućoj školskoj godini.

Komora je navela da Ministarstvo obrazovanja predlaže da se ove jeseni u novu školsku godinu upiše 1077 učenika, što je 16 učenika manje nego lani.

Do 2030. u mirovini između pet i sedam tisuća medicinskih sestara

Upozorenje o ozbiljnosti situacije u javnom zdravstvu zbog velikog nedostatka medicinskih sestara, Komora je potkrijepila i podatcima, među kojima i da je od 2013. iz Hrvatske na rad u inozemstvo otišlo oko 2700 medicinskih sestara. 

- U trenutku kada u bolničkom sustavu nedostaje više od četiri i pol tisuće medicinskih sestara tj. 22 posto sistematizacijom predviđenih radnih mjesta za ovu struku, kada znamo kadrovsku prenapregnutost javnoga zdravstva, nevjerojatno je da se planira smanjenje upisnih kvota u programe koji obrazuju za ovu struku - istaknula je Komora.

Zato je, da bi se riješio manjak sestrinskoga kadra, nužno značajno povećati upisne kvote, ustvrdio je predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić.

S druge pak strane sve više sestara odlazi u mirovinu, pa se procjenjuje da će do 2030. godine u mirovinu otići između pet tisuća i sedam tisuća medicinskih sestara.

Također, navedeno je kako bi se i u slučaju kvalitetnoga povećanja upisnih kvota pozitivni učinci osjetili tek nakon pet godina.

- Propuštanjem povećanja upisnih kvota za još jednu godinu hrvatski zdravstveni sustav osuđen je na negativne kadrovske trendove i neizvjesnu budućnost kvalitetnoga pružanja zdravstvenih usluga pacijentima jer medicinske sestre i medicinski tehničari nesebično skrbe o zdravstvenim potrebama pojedinaca i zajednica, a njihova nezamjenjiva i neprocjenjiva uloga prisutna je na svim razinama pružanja zdravstvene zaštite - zaključio je HKMS.

U hrvatskom bolničkom sustavu zaposleno je nešto više od 20.000 medicinskih sestara i tehničara, a prema istraživanju HKMS-a iz 2020. do cjelovite popunjenosti trebalo bi zaposliti još 4000 medicinskih sestara. Najviše medicinskih sestara nedostaje u velikim bolničkim sustavima (KBC-ima i KB-ama), dok se u općim i županijskim bolnicama kadrovski nedostaci ove struke najčešće kreću od 10 do 35 posto.

hr Tue May 11 2021 18:32:56 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .