Milanović najavio: Stambeni krediti ubuduće samo u kunama

Premijer Zoran Milanović u četvrtak je sa sjednice Vlade poručio kako se razmišlja o tome da se zakonskim rješenjem regulira pitanje stambenih kredita koji bi se ubuduće dobivali samo u kunama te izrazio nadu da će Hrvatski sabor u petak jednoglasno usvojiti izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima se tečaj franka fiksira na 6,39 kuna.

– Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju upućene su u Hrvatski sabor, bit će sutra izglasane, nadam se jednoglasno. Time smo riješili dio problema na godinu dana. Međutim ne smijemo više dopustiti da stvari budu prepuštene stihiji kao što su bile do sada, bez ulažanja u to tko je kriv i odgovoran što se dogodilo 2005. ili 2006. godine i zašto se nije reagiralo ranije – rekao je Milanović.

– Ubuduće ćemo ići prema tome da stambeni krediti – koje možemo regulirati posebnim zakonom – budu u kunama – kaže premijer. “To je nešto o čemu se možda trebalo razmišljati prijašnjih godina, ali se nije jer su se stvari prepuštale inerciji, nije se htjelo zamjerati biračima, uskratiti im nešto povoljnije kredite i to onda tako završi”, ustvrdio je.

– Sada smo na to stavili točku i treba početi donositi takve vrste odluka. Netko će reći da su populističke, a ja kažem da su nužne i neizbježne – poručio je Milanović.

Upozorio je da je Hrvatska “jedina ili jedna od dvije-tri države u svijetu u kojima postoji sindrom da ljudi imaju kredite kojima rate realno rastu, a vrijednost nekretnina koje su kupili realno pada”.

– Toga nema nigdje – naglašava premijer te podsjeća da na primjer SAD-a od prije nekoliko godina kada su vrijedosti nekretnina padale, ali rate kredita građanima nisu rasle.

U Hrvatskoj, pak, kaže premijer, postoji dvostruka opasnost – i pad cijena nekretnina i dramatičan rast rata, a na to, naglasio je, naprosto treba djelovati političkim sredstvima. “Vidjet ćemo što i s kreditima u eurima, to aktivno razmatramo”, dodao je.

Zajamčio je i da banke neće biti ugrožene, “ali će morati podnijeti teret društvene odgovornosti”.

– Jednog dana ćemo biti dio eurozone. Mogu reći da, dok sam predsjednik Vlade, nećemo u nju juriti. Polako, da vidimo što je dobro, a što ne, znaju se kriteriji. U međuvremenu imamo kunu 20 godina, a ponašamo se kao da nije naša valuta – ustvrdio je Milanović.

Lalovac: razmišlja se i o zabrani kreditiranja u drugim valutama

Ministar financija Boris Lalovac izjavio je u četvrtak da se razmatraju sve opcije za rješenje problema dužnika u švicarskim francima, među kojima je i mogućnost da se donese poseban zakon o stambenom kreditiranju i zabrani financiranje u drugim valutama.

Lalovac je uoči sjednice Vlade novinarima na Markovom trgu kazao i da će se u danas naći s guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB) Borisom Vujčićem s kojim će razgovarati o svim opcijama.

– Ja ću se danas naći s guvernerom, jer on je nudio i neke druge modele. Ono što je bitno reći je da ćemo mi vjerojatno ići s nekakvim zakonskim rješenjima, razmatramo da možda donesemo poseban zakon o stambenom kreditiranju i da zabranimo takvo financiranje u drugim valutama – izjavio je Lalovac.

Ministar financija novinarima je kazao da će s guvernerom “danas nastaviti intenzivne razgovore, tako da ćemo vrlo brzo izaći s nekim modelom”, uz napomenu da su “sve opcije na stolu”.

HNB je u srijedu objavio analizu o kreditima u CHF i nekim mogućnostima državne intervencije, u kojoj se analiziraju učinci pet opcija rješenja problema dužnika u CHF, među kojima je financijski najneisplatljiviji tzv. mađarski model, odnosno konverzija svih valutno indeksiranih kredita (i CHF i euro) u kunske. Takav bi model, po procjenama HNB-a, međunarodne pričuve Hrvatske smanji za više od 70 posto, odnosno one bi pale ispod 3 milijarde eura, što bi moglo imati nesagledive posljedice na ukupno gospodarstvo.

Među analiziranim opcijama je i ona o preugovaranju postojećih kredita na temelju aktualne tržišne vrijednosti nekretnina i trenutne kreditne sposobnosti dužnika, koja se ocjenjuje kao ‘najmanje bolna’.

Na upit da li će fiskiranje tečaja franka za korisnike kredita na razini od 6,39 kuna na razdoblje od godine dana unijeti nered u sustav, odnosno da se već postavljaju pitanja zašto se primjerice ne fiskira i tečaj eura za izvoznike na 10 kuna ili zašto se tečaj od 6,39 kuna za franak ne primjenjuje na sve, Lalovac je kazao da ne želi o takvim špekulacijama.

– Nama je bitno da riješimo stambeni fond. Jako puno ljudi je zamrznulo svoju imovinu u tom stambenom fondu i ne želimo da budu robovi, moraju imati opciju izlaza”, kaže ministar financija te ističe da se ne može dozvoliti da ako netko ima stan i dogodi se poremećaj na tržištu postane “vječni rob, da cijeli život otplaćuje i da nikad ne može otplatiti taj stan.

– Država mora intervenirati i država će intervenirati. O tome se radi, a ne govorim o ovim špekulacijama je li jedan ili pet ili deset. Mi moramo riješiti da građani ne budu robovi bankarskog sustava, da im cijeli život plaćaju, a nikad ne otplate taj stan – zaključio je Lalovac.

Oporba: Vlada bi, kao i kod “švicarca”, trebala intervenirati i oko Ine

Dio saborske oporbe ocijenio je u četvrtak da bi Vlada, kao što je intervenirala kod ‘švicarca’ trebala intervenirati i u slučaju Ine.

– Kao što je intervenirala oko “švicarca”, Vlada bi trebala intervenirati i u slučaju Ine” – rekao je nezavisni zastupnik zastupnik Branko Vukšić nakon stanke koju je, zbog stanja u sisačkoj Rafineriji, ali i ukupnog stanja oko Ine, tražio HDSSB-a, a priključili se i drugi.

Vukšić predlaže novi zakon o Ini, otkup sedam posto dionica čime bi, kaže, Hrvatska postala većinski vlasnik. To je netržišno, ali je u interesu Hrvatske države i u interesu njezinih građana, rekao je.

Oporba upozorava na “dijametralno” suprotne izjave unutar Vlade oko Ine, konkretno između ministra gospodarstva i premijera. Jedan kaže otkupit ćemo dionice, drugi kaže nemamo novca, primjećuje laburist Mladen Novak.

Hrvatska je, ističe Novak, jedan od vlasnika Ine, a vlasnik, osim interesa dobiti ima i interes energetske neovisnosti i očuvanja radnih mjesta. Oba ta interesa Vlada nije shvatila ozbiljno, tvrdi laburist.

Da Vlada mora osigurati energetsku samostalnost države, smatra i Vukšić. “Ako to ne učini to je ravno izdaji”, poručuje.

Istu temu problematizira i Boro Grbišić (HDSSB), podsjeća da je Hrvatska prodala banke, telekomunikacije, pa se pita kakva je država koja nema ni energetiku.

Iznosi i viđenje zbog čega na pet sastanaka predstavnika Ine i MOL-a nije postignut nikakav dogovor. “Jasno je kome je u cilju otezanje, prestanak rada Rafinerije Sisak, uništenje maloprodaje Ine koja sada ima 16 benzinskih postaja u tzv. pilot projektu franšize, davanja u zakup nekim privatnicima”, kaže Grubišić.

Ističe i da se od predsjednika Nadzornog odbora Ine (Siniše Petrovića), “našeg čovjeka kojeg je postavio premijer Milanović, “nikada, ni jedna riječ” nije čula u javnosti. Poglavito, kaže, nismo čuli kako se Inom upravlja temeljem koruptivnog ugovora koji je sklopio bivši premijer Ivo Sanader.

Ivan Domagoj Milošević (HDZ) zatražio je od Vlade da se izjasni o mogućoj isplati dividende dioničarima Ine, ocijenivši da bi takav potez u pitanje doveo investicije i očuvanje radnih mjesta u nacionalnoj naftnoj kompaniji.

– Svi ćemo se složiti da nacionalni interes mora biti investiranje i očuvanje radnih mjesta, a ne isplata dividende – kazao je Milošević.

Naglasio je da građane ne treba plašiti tržištem i tražiti krivca u MOL-u, bankama i drugima. – Svaka država ima na raspolaganju alate za odrediti jasna pravila igre za sve – kazao je Milošević.

I SDP-ova Dragica Zgrebec ističe kako je logično da MOL štiti svoj profit, ali i upozorila da se strateški partner u prvom međudioničkom ugovoru, nakon što je Hrvatska prodala 25 posto plus jednu dionicu Ine, obvezao da će modernizirati rafinerije u Sisku i Rijeci.

– Iz toga je definiran čitav petogodišnji investicijski program koji kao najveće investicije ima rafinerije u Sisku i Rijeci. Zašto je Nadzorni odbor tada, a znamo tko ga je vodio, nekoliko puta prolongirao vrijeme za investiranje – upitala je Zgrebec.

Podsjetila je i da je prvi međudionički ugovor predvidio izmjene nakon što jedna strana stekne više od 50 posto ili druga padne ispod 25 posto dionica.

Taj je ugovor, međutim, promijenjen kad je MOL stekao 49 posto dionica, i to tako da su Mađarima prepuštena upravljačka prava u Ini, rekla je Zgrebec, ističući da bi Sabor sada trebao razmotriti kako bi država u tim okolnostima mogla zaštititi svoje interese u nacionalnoj naftnoj kompaniji Ini.