Noć Kazališta u splitskom HNK obilježena predstavom baleta Trnoružica

Noć kazališta i ove je godine ujedinila čitavu Hrvatsku u zajedničkom nastojanju usmjerenom na promicanje izvedbenih umjetnosti i kazališne kulture, a po riječima njezina idejnog začetnika Lea Vukelića, osim što publici omogućuje lakšu dostupnost kazališnih sadržaja, ta manifestacija pridonosi stvaranju kulturne nematerijalne baštine.

– Prema prvim podacima, odaziv je svugdje jako dobar, kazališta su popunjena do zadnjeg mjesta, a velik interes vlada i za ponuđene popratne sadržaje – izjavio je Vukelić za Hinu. Iskustvo pokazuje da su ljudi spremni ponuđenu dobru zabavu i nagraditi, napomenuo je i dodao kako to samo dokazuje da je pitanje povezivanja publike s kulturnim sadržajima, pa tako i onim izvedbenim, “začarani krug koji treba probiti”.

Takve manifestacije tome pridonose, a očito je da ulaganje u prepoznavanje potreba naših građana može poslužiti kao okidač, što bi trebali prepoznati i oni koji o takvim ulaganjima donose odluke, rekao je.

U odnosu na prošlu, ove je godine zabilježen rast programa i gradova sudionika za nekih desetak posto, što ukazuje na potrebu onih koji “rade u kulturi i za kulturu” da postanu vidljiviji, te ponude nešto i svojoj standardnoj i nekoj svojoj budućoj publici, ocijenio je Vukelić.

Jedna od ključnih “nuspojava” manifestacije je bolja međusobna komunikacija kazališta i umrežavanje kazališnih programa kroz gostovanja. No, još je možda i važnije to što brojne amaterske grupe i dramski studiji koriste Noć kazališta kao platformu da pokažu što rade, napomenuo je. – Taj se neprofesionalni dio programa priprema cijelu godinu kako bi se tu pokazao. Tako se taj segment dalje razvija, dok se kroz razmjene, suradnje i druge aktivnosti stvara kulturna nematerijalna baština – istaknuo je.

Vukelić je voditelj Dječjeg kazališta Dubrava Narodnog sveučilita Dubrava, čijih je pet besplatnih programa u Noći kazališta bilo posve popunjeno.

Predstavom baleta Trnoružica, Noć Kazališta obilježena je i u splitskom HNK.

U Noći kazališta sa 147 predstava i 70-tak popratnih programa sudjelovale su 94 institucije na 76 lokacija u 43 grada diljem Hrvatske. Osim u kazališnim, njihovi su posjetitelji mogli uživati i u brojnim popratnim programima – druženjima s glumcima, glazbenim performansima te izložbama. Većina je karata bila besplatna dok je u nekim kazalištima bila simbolična.

Značaj i ulogu inicijative prepoznale su i brojne druge europske zemlje, pa su tako istoga dana u sklopu Europske noći kazališta sa svojim programima sudjelovale brojne institucije u još šest zemalja – Austriji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Srbiji.

Broj institucija koje su se ove godine u sedam zemalja uključile u inicijativu popeo se tako na 439, a događanjima koja su za svoje posjetitelje pripremile “oživjela” su u subotu 153 europska grada.

Sve to pokazuje da “kazališta imaju svoju publiku”, kazala je Vitomira Lončar iz Male scene, ali i kao problem istaknula to što je ta publika osiromašena. – Ono što ova Noć dokazuje je da ljudi nemaju novaca za kazalište i da im je to prilika da pogledaju predstave koje si inače ne mogu priuštiti – dodala je Lončar.