Svečano obilježavanje 50 godina od proglašenja Marjana zaštićenim dijelom prirode neminovno nije moglo proći bez spominjanja Društva Marjan. Naime, u Vili Dalmacija obilježavanje tog značajnog jubileja organizirali su Javna ustanova za upravljanje Park-šumom Marjan i Grad Split, a kako smo imali čuti od gradonačelnika, predstavnici Društva Marjan nisu ni pozvani.
- Okrenuli su se u antipod. Oni bi trebali biti oni koji bi trebali surađivati, ondašnji sastav Društva Marjan je dalo inicijativu da se formira Javna ustanova, da bi se neki drugi sastav okrenuo protiv JU. Njima je važnije što je bilo prije 20 godina, da pokušaju inkriminirati nekog tko je navodno počinio kazneno djelo, zapetljali su se sami sa sobom u puste priče, prošlost, zaboravljajući da bi bilo bolje okrenuti se budućnosti. Ne razumijem ljude koji silnu energiju gube u dokazivanju da su u pravu i u tome ulaze u obračune, konflikte, tužbe,... A po onome što sam vidio, sve je to ili preuveličavanje ili izmišljanje problema. I sve je to naravno rezultiralo poremećenim odnosima između rukovodstva Društva Marjan i JU, a zatim i s Gradom koji je vlasnik Javne ustanove. Okrenuli su se u protivnost, misle da štite Marjan, ali po meni ga više ne štite. Po meni, izgubili su svoju svrhu. - stav je gradonačelnika Ive Baldasara i njegovi razlozi za nepozivanje članove Društva Marjan na ovu obljetnicu. Makar se tijekom kasnijeg neformalnog razgovora moglo čuti s različitih strana da je možda ipak trebalo pozvati Srđana Marinića i ostale jer je Društvo ipak kroz desetljeća dosta toga napravilo na zaštiti Marjana te da bi osobni animoziteti trebali ostati, barem na jedan dan, potisnuti.
Još je dvije teme, međusobno povezane kao i uostalom "problem" s Društvom Marjan, komentirao poteštat.
- Mi povećavamo nivo zaštite, sve do trenutka kada i ako bude proglašen nacionalnim parkom što je najviši novi, ali i ovaj nivo kojeg smo postigli preko Ministarstva kulture je sasvim dovoljan. No, slijedi nam veliki posao oko legalizacije objekata – ti ljudi koji imaju manje objekte na svojim djedovinama, imaju pravo legalizirati, ali ne graditi. Ti ljudi kažu da su najbolji garant da se tamo neće graditi, što je u velikoj mjeri i točno. Najbolja je jedna simbioza koju smo postigli s Udrugom Merjan, koja će na kraju jednog dana kad uspijemo legalizirati, onda raditi prolaze, ceste, puteve i to je bio osnovni dogovor s vlasnicima terena i nekretnina na Marjanu.
Ravnatelj Javne ustanove Robert Koharević nije bio toliko oštar kao gradonačelnik, dapače, između ostalog je rekao da "udruge trebaju postojati kao korektiv tijela javne vlasti, no da neke udruge svoju ulogu krivo tumače jer koliko oni vole i štite Marjan, toliko ga volimo i mi".
- Moramo se držati zakonskih normi i regulativa, a mislim i da moramo zajednički raditi jer Marjan nije samo moj, ni samo njihov, nego svih građana. Kao ravnatelj sam jako zadovoljan sredstvima koje smo dobili za iduću godinu. Plan upravljanja bit će donesen, te će neke stvari ograničiti, ima ideja samo je pitanje vremena i realizacije, u idućem perodu po meni od 3 do 4 godine doći ćemo. Trudit ćemo se da bude bolje. - ukratko je kazao Koharević.
Govorio je i izaslanik Ministarstva kulture Radoslav Bužančić. Napomenuo je da često ni sami nismo svjesni koliko je nešto naše dobro, jer brojni stranci ostaju oduševljeni činjenicom da imamo šumu na pet minuta od središta grada. Kaže i da Marjan nije projektirani park poput Zrinjevca, da je Marjan nešto puno više kao što je bio i za vrijeme Dioklecijana ili poslije: hram, sveta šuma.