UNESCO se povukao iz zajedničke nominacije Dinarskog krša za Popis svjetske baštine

UNESCO se povukao iz projekta
zajedničke nominacije Dinarskog krša za Popis svjetske baštine, jer
zemlje sudionice nisu pokazale dovoljno zanimanja za njegovu zaštitu i
zajedničku prezentaciju, doznaje se iz UN-ove Organizacije za odgoj,
znanost i kulturu.

Informaciju, koju su objavili mediji u
Bosni i Hercegovini, Hini je potvrdio predstavnik UNESCO-a za zemlje
jugoistočne Europe sa sjedištem u Sarajevu Siniša Šešum, a nitko od
nadležnih tijela u Hrvatskoj nije odgovorio na Hinin upit. Predsjednik
državne Komisije za UNESCO akademik Radoslav Tomić izjavio je Hini kako
ne može komentirati tu informaciju, jer se njegovo povjerenstvo još nije
konstituiralo, iako je izabrano prije gotovo godinu dana.

Prema izjavi UNESCO-va predstavnika Šešuma, protekli petak
zemlje članice su dobile pismo direktora Centra Svjetske baštine Kishore
Raoa, u kojem se ističe da se UNESCO zbog neaktivnosti članica povlači
iz projekta zajedničke nominacije Dinarskog krša, odnosno pružanja
tehničke podrške tom projektu.

Iako se UNESCO povukao iz toga projekta, i dalje će surađivati i
pružati podršku zemljama oko dobara koja žele upisati na Popis svjetske
baštine, kazao je Šešum te dodao da Međunarodni savez za očuvanje
prirode (IUCN), koji je potaknuo zemlje na serijski upis Dinarskog
krša, i dalje nastavlja pomagati državama na tom projektu.

IUCN desetak godina potiče zemlje da zbog iznimnih vrijednosti
Dinarskog krša provedu upis čitave mreže lokaliteta na UNESCO-v popis,
što bi bio najveći projekt zaštite prirode u zemljama regije uopće. Iako
su zemlje regije iskazale političku volju za sudjelovanjem, godinama
nisu uspjele postići niti minimum suglasnosti oko zajedničke suradnje.

Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i prirode odbilo je dati
valjan odgovor Hini čak i nakon dva zahtjeva na pristup informacijama.

Hina je jučer dobila zaključak Povjerenika za informiranje
Republike Hrvatske, kojim se nalaže Ministarstvu zaštite okoliša i
prirode da u roku od 15 dana u potpunosti riješi zahtjev za pristup
informacijama o tom pitanju.

Prostor od Trsta do Skadarskog jezera smatra se najbogatijim po
krškom geodiverzitetu i biodiverzitetu u svijetu, a pored toga u njemu
je nastala znanost o kršu, pa niz stručnih termina za pojave u kršu
potječe od autohtonih narodnih naziva. Sve to afirmira ukupnu dinarsku
baštinu u svjetskim razmjerima.

Iako su tri dobra područja Dinarskog krša već upisana na
UNESCO-ov popis – Škocjanske jame u Sloveniji, Plitvička jezera u
Hrvatskoj i Durmitor u Crnoj Gori, IUCN smatra da to područje kao
cjelina zbog iznimnih vrijednosti zaslužuje upis čitave mreže
lokaliteta.

Prvi serijski upis krša imala je Kina kroz tri reprezentativna lokaliteta 2007. godine, koji je još proširila 2014. godine.