Grčić: Pomak je impresivan

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova
EU-a Branko Grčić ocijenio je u srijedu kako rezultati izvješća Svjetske banke
“Doing Business 2016.” pokazuju golem skok Hrvatske u konkurentnosti,
a hrvatski pomak u dvije godine, s 89. na 40. mjesto, smatra
impresivnim.

 “Hrvatsko 40. mjesto od 189 analiziranih
zemalja je vrlo, vrlo visoko, posebno s obzirom na prilike u zadnjih pet-šest
godina i velik napor Vlade”, izjavio je Grčić. 

Impresivnim ocjenjuje pomak Hrvatske na toj ljestvici Svjetske banke o lakoći
poslovanja u zadnje dvije godine s 89. na 40. mjesto. Dodaje kako posebno
raduje što je Hrvatska preskočila najveći dio zemalja iz jugoistočne Europe,
ali i zemlje poput Belgije, Italije i Mađarske.

Grčić ističe kako rezultat Hrvatske na ljestvici Doing Business nije slučajan i
da je rezultat Vladinih napora, čemu je, kako kaže, pridonijelo i hrvatsko
članstvo u EU-u. Zaključuje da je Hrvatska sve poželjnija destinacija za
poslovanje i investiranje.

Na novinarske primjedbe da je Hrvatska u zadnjih godinu dana prema novoj
metodologiji zapravo pala na Doing Business ljestvici za jedno mjesto, Grčić
odgovara kako je njezin napredak u zadnje dvije godine nepobitan.

Za ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka hrvatski rezultat je dokaz da sadašnja
vlada ima viziju i znanje, za razliku od prošle. Opoziciji zamjera što, kako je
rekao, tvrdnjama o hrvatskom gospodarstvu kao jednom od najgorih na svijetu
ruši ugled zemlje. Za Vrdoljaka to nije domoljublje nego bezobrazluk.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić ističe pak da bi hrvatska pozicija na
ljestvici Doing Business bila i bolja da je Svjetska banka u obzir uzela
Vladine poteze od lipnja naovamo, a to su očekivano bitno pojeftinjenje
pokretanja posla od 1. studenoga, ubrzanje uknjižbe vlasništva i rješavanja
trgovinskih sporova te novi stečajni zakon.
Upitan očekuje li popuštanje Europske komisije Hrvatskoj u Proceduri
prekomjernog deficita s obzitom na migrantskku krizu, što je kako mogućnost
najavljeno iz EU-a, potpredsjednik Grčić je odgovorio da nema velika
očekivanja, a da Hrvatska radi na ispunjenju zadaća iz te procedure te dio
novca za podmirenje troška izbjeglica očekuje od EU-a.

Na pitanje bi li Vlada u slučaju pada zakona o konverziji kredita u francima
produljila fiksiranje tečaja te valute prema kuni, što je danas aktualizirala
Udruga Franak, Grčić je odgovorio da Vlada ima i druga rješenja, a banke pozvao
da ne kalkuliraju i poštuju zakon.

Svjetska banka: Ohrabruje napredak u području olakšanja poslovanja u Hrvatskoj

Hrvatska je u najnovijem izvješću Svjetske banke
“Doing Business 2016.” po uvjetima poslovanja zauzela 40. mjesto među
ukupno 189 zemalja svijeta.

U najnovijem izvješću Svjetska banka je izmijenila metodologiju, pa je tako
lani Hrvatska prema novoj metodologiji zauzela 39. mjesto, a ne 65. kako je
prvotno bilo objavljeno.

U novom je izvješću Hrvatska u kategoriji međunarodne trgovine za zabilježila
maksimalnih 100 bodova te je u rangu najuspješnijih u toj kategoriji. Po
izvršenju ugovora zauzela je 10. mjesto, a slijedi zaštita manjinskih
dioničara, s plasmanom na 29. mjesto. Po plaćanju poreza Hrvatska zauzima 38. mjesto,
rješavanju nelikvidnosti 59. mjesto, a po uknjižbi imovine 60. mjesto.

Na 66. mjesto se svrstala po dostupnosti električne energije, 70. po
dostupnosti kredita, a na 83. je mjestu po pokretanju poslovanja. Najslabiji
plasman Hrvatska bilježi u izdavanju građevinskih dozvola, gdje zauzima 129.
mjesto od 189 zemalja svijeta.

Iz Svjetske su banke poručili da su izvršenje ugovora i presuda olakšani
uvođenjem elektroničkog sustava za praćenje javne prodaje pokretnina te
pojednostavnjenjem postupka ovrhe u cjelini. 

Hrvatska je, priopćeno je, posebno dobre rezultate postigla u pogledu novog
indeksa kvalitete upravljanja pravosuđem, pri čemu je za podindeks koji se
odnosi na analizu IT infrastrukture sudova dobila najveću moguću ocjenu (5 od 5
bodova) što, među ostalim, obuhvaća sustave za rješavanje trgovačkih predmeta i
tražbina male vrijednosti.
Osim toga, Hrvatska spada među samo šest gospodarstava koja su ostvarila 5,5 od
6 bodova za novi podindeks kojim se ispituje primjena tehnika za upravljanje
predmetima (e-spis).

Kada je riječ o pokazatelju Upis vlasništva, Hrvatska je napredovala na
ljestvici zahvaljujući uvođenju novog indeksa kvalitete zemljišnih evidencija
te se našla među 45 posto top gospodarstava.

Kada je riječ o pokazatelju Izdavanje građevinskih dozvola, u Hrvatskoj je
uveden novi indeks nadzora kvalitete novih zgrada te je ostvarila 12 od 15
mogućih bodova. Hrvatska je posebno dobre rezultate postigla u pogledu
kvalitete propisa o građenju, kontrole kvalitete tijekom i nakon izgradnje te
zahtjeva o profesionalnom certificiranju, priopćeno je iz Svjetske banke. 

– Ohrabruje nas napredak koji su nadležna tijela ostvarila u području
olakšanja poslovanja za poduzetnike i ulagače u Hrvatskoj. Takve je napore
potrebno održati i dodatno produbiti u nadolazećim godinama. Bržom provedbom
ovih regulatornih reformi ne samo da će se poboljšati ulagačka klima i
potaknuti otvaranje radnih mjesta, nego će se ubrzati i oporavak gospodarstva,
zahvaljujući privlačenju ulaganja privatnog sektora – izjavio je Carlos
Pińerúa, voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj. 

Mrak Taritaš:
postignut ogroman napredak, ostaje riješiti nepotrebne doprinose 

Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka
Mrak Taritaš ocijenila je u srijedu kako je Hrvatska na području graditeljstva
na ljestvici Svjetske banke Doing Business napravila ogroman napredak, a da je
još uvijek relativno niska pozicija na tom području rezultat ponajprije
brojnih davanja koja prethode investiciji, poput vodnog ili komunalnog
doprinosa, za koje je kazala da se moraju na drugi način riješiti.

– Hrvatska je 40. na svijetu i to je izuzetno veliki uspjeh na koji možemo
biti samo ponosni. Kada je riječ o ovom dijelu koji je vezan uz graditeljstvo,
lani smo bili iza 180. mjesta, a sada smo na 129., dakle bolji smo za 60
mjesta. Velik je korak napravljen, ogroman pomak – kazala je Mrak Taritaš
u izjavi za Hinu.

 Pojašnjava da na području graditeljstva ocjena države ovisi o četiri
segmenta.  Prvo je kvaliteta gradnje i tu je Hrvatska, kaže ministrica,
izuzetno visoko (ostvarila je 12 od mogućih 15 bodova).  Drugo je
izdavanje građevinske i uporabne dozvole, gdje se računa u koliko se dana te
dozvole izdaju od početka procedure, od imovinsko-pravnog sređivanja papira, i
tu je Hrvatska također dobra (128 dana).

 – No, treće su davanja koja su potrebna prije početka radova, odnosno
vodni i komunalni doprinosi. Mi smo te doprinose odvojili od izdavanja
građevinske dozvole, odnosno oni nisu potrebni za njezino izdavanje. Ali, bez
toga ne možete započeti radove i mi smo tu loši  iz jednostavnog razloga
što Europa toga uopće nema. U Europi se komunalno opremanje radi na drugi
način, iz drugih naknada, fondova i sl., a investitor za to ništa ne plaća.
Znali smo da nam je to problem i već sam najavila da to moramo promijeniti te
da ne možemo teretiti investitore da kada grade moraju i komunalno opremiti
okolne tri ulice. To moramo na drugačiji način postaviti i imamo ideju kako to
treba – rekla je Mrak Taritaš. U tom području Svjetska banka navodi da su
troškovi u Hrvatskoj 8,8 posto od vrijednosti investicije.

 Četvrto područje koje se ocjenjuje su svi posebni uvjeti i sve
suglasnosti, poput protupožarne zaštite, konzervatorskih zahtjeva i sl., a
ministrica ističe kako je i tih uvjeta i suglasnosti previše te će se morati također 
“maknuti da bi bili primamljivi za investitore”.  Svjetska banka
navodi da je tih uvjeta i suglasnosti u Hrvatskoj 19.
 “Dakle, velik je korak napravljen, ogroman pomak. Mi smo 60 mjesta
bolji nego što smo bili lani i očito nije problem ni dozvola ni kvalitete
gradnje, već ove dvije stvari koje nisu direktorno u ovom resoru, ali dobrom se
suradnjom i to može riješiti”, ocijenila je Mrak Taritaš. 

 Osvrnula se i na postupak certificiranja nekretnina, koje se također
spominje u izvješću.

 – Mi se uvijek zalažemo za red, ali kod nekog drugog. Kada smo
krenuli s legalizacijom imali smo protiv sebe sve, nikom to nije dobro sjelo, a
legalizacija je normalna stvar. Tako će i certificiranje za dvije godine biti
normalna stvar. Smisao je da se certificira sve. Kao što svoj certfikat ima
hladnjak kada se kupuje, tako će i nekretnine da znamo koji su problemi u
potrošnji. Dakle, sada se svi bune, ali će na kraju i to prihvatiti, samo u
tome trebas biti dosljedan, a pokazali smo da to jesmo – zaključila je ministrica
graditeljstva i prostornog uređenja.