Jadranska magistrala na listi najopasnijih svjetskih prometnica
Ceste na hrvatskoj jadranskoj obali našle su se na listi 15 najopasnijih prometnica na svijetu, koju je složio portal Insider. Za hrvatske obalne ceste Insider navodi da su uklesane u stijene, da su uske i dvosmjerne te da nemaju zaštitnu ogradu. Usto, poznate su, navodi se, i po slijepim kutovima i oštrim zavojima. Ceste na hrvatskoj obali tako su uvrštene u društvo, primjerice, autoceste Dalton na Aljasci, jednotračne planinske ceste u Boliviji i prijelaza Stelvio u Italiji koji ima čak 48 oštrih zavoja, prenosi Večernji.hr
Prometni stručnjak Željko Marušić kaže da se Jadranska magistrala svrstava i na listu 20 najatraktivnijih prometnica u svijetu. Ističe da je ona inače preopterećena i da je arhitektonski devastirana u okolišu desetljećima. Tako navodi da su uz samu cestu sagrađene kuće i da ona prolazi uz dvorišta te da bi je zapravo trebalo pretvoriti u lokalnu ili gradsku prometnicu s ograničenjem brzine od 30 do 50 kilometara na sat.
Problem je Jadranske magistrale, kaže Marušić, što je ona prometno i tehnički vrlo zahtjevna, ima loš asfalt i što je skliska kad padne kiša. Prometna signalizacija na njoj je inače dobra.
– Jadransku magistralu trebalo bi očuvati zbog kulturoloških vrijednosti. No kako je se ne može proširiti, promet treba izmjestiti, pogotovo na kritičnim mjestima, kao što je to učinjeno, primjerice, s vodičkom obilaznicom – objašnjava Marušić.
Dodaje da je dobra stvar što Jadranska magistrala, kakva je sada, ne dopušta prestizanje pa se vozi u kolonama i stoga nije ekstremno pogibeljna.
Rješenje je, prema Marušićevu mišljenju, dodatna regulacija prometa, signalizacija, ugradnja boljeg asfalta i gradnja obilaznica.
Uz već spomenute ceste, na listi najopasnijih prema izboru Insidera nalazi se i norveška Atlantska cesta, odnosno most na njoj koji je toliko strm da se na nekoliko mjesta čini da završava u moru koje za jakog vjetra zapljuskuje vozila koja prelaze preko njega. Prema Insideru, adrenalin se diže i vožnjom kroz uski tunel Guoliang u Kini, koji su ručno iskopali tamošnji mještani.


