Obrtništvo u Hrvatskoj u godinu dana bilježi 10 tisuća više zaposlenih te čak 8.200 obrta više nego lani. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK) u Hrvatskoj je u srpnju bilo ukupno oko 109 tisuća obrta, što je približno 8.200 obrta ili 8,1 posto više nego godinu dana prije, dok je broj zaposlenih u obrtima u istom razdoblju porastao za više od 10.000, na gotovo 229.000 zaposlenih u obrtima, uključujući obrtnike i radnike, piše Novi list. 

Iz HOK-a ističu kako je broj obrta u Hrvatskoj u posljednjih pet godina porastao je za 28.000 obrta ili gotovo 35 posto, a udio zaposlenih u obrtima u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj dosegnuo je 13,5 posto.

– Obrtništvo je velika snaga i jedan od najvitalnijih dijelova hrvatskog gospodarstva, koji raste svakodnevno. Samo u posljednjih mjesec dana imamo 800 obrta više. Polako, ali sigurno jača svijest o brojnim prednostima odabira obrtničkih zanimanja kao životnog puta, a osobito veseli i porast interesa za upise u strukovne škole.

Očekujemo nastavak pozitivnog trenda u obrtništvu, uz obavezu i odgovornost da nastavimo intenzivno raditi na unapređenju poslovnog okruženja za hrvatske obrtnike, poručio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.

U odnosu na srpanj prošle godine, najveći rast broja obrta ostvaren je u uslužnom zanatstvu,

U srpnju je u odnosu na isti mjesec prošle godine rast broja obrta ostvaren u uslužnom zanatstvu, 6.512 obrta više ili 12,7 posto, zatim prijevozu osoba i stvari, i to 759 obrt više ili 9,1 posto, u cehu frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnessa zabilježeno je 704 obrta više ili 9,1 posto, u proizvodnom zanatstvu 273 obrta više ili 3,2 posto te ugostiteljstvu i turizmu 86 obrta više ili 0,7 posto.

S druge strane, u posljednjih godinu dana pao je broja obrta u cehu trgovine, te je zabilježeno 141 obrt manje ili 1,6 posto, kao i u cehu ribarstva, marikulture i poljodjelstva gdje ima 6 obrta manje ili 0,2 posto nego lani, pripćili su iz HOK-a.

Pčelari su opet u problemima - Međimurci procjenjuju da će imati upola manje meda nego lani. I to nije jedini problem, muči ih uvozni lobi koji im ruši cijene

Pčelari iz godine u godine žive od nade da će proljeće biti dobro jer o tome ovisi i koliko će biti meda. Ovo proljeće ponovno nije bilo dobro, i bez obzira na to koliko pčelari obilazili svoje pčele, pazili na njih i premještali ih na druge lokacije, krajnji rezultat ne može se bitno promijeniti.

-Već znamo sve, jesenske paše nema. Bili smo na Baniji, nije bilo tako reći, ništa. Samo nešto malo - oko 10, 12 kilograma po zajednici, tako možemo računati i to je uglavnom bio bagrem, govori pčelar Franjo Trstenjak RTL-u.

Najveći neprijatelj pčelara je mraz. Oštetio je pupoljke njima najvažnije biljke bagrema i čim se od njega dobilo upola manje meda, bilo je jasno kakva će biti cijela sezona.

-Ovo je jedna od lošijih godina, ja bih rekao skoro 50 posto slabija nego prošle godine. Bili su zimski gubici pčela, kad smo to prebrodili došao je mraz koji je uništio voćnu pašu. Od te proljetne paše ostala je samo uljana repica, objašnjava predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije Željko Trupković.

No ipak, situacija i nije tako kritična jer gotovo svi imaju zalihe od prošle godine koja je bila iznadprosječna. Od uvođenja eura nisu se mijenjale ni cijene pa je tegla meda 9 ili 10 eura. No, probleme im stvara jeftini med u trgovinama koji košta oko 3 i pol eura.

-U trgovačkim lancima se svašta nađe i ljudi kupuju, nažalost zbog cijene, a kvaliteta znamo kakva je, da to na kraju opće nije med nego nekakav pripravak na bazi šećera, govori pčeral Franjo.

Osim upitne kvalitete, tu je i upitno podrijetlo. Oni tvrde, što god se dogodilo, iz principa nikada neće prodavati med po toj cijeni - radije će ga darovati.