Klinika za dječje bolesti Kliničkog bolničkog centra Split sa svojim malim bolesnicima i njihovim roditeljima obilježila je Svjetski dan knjige, Dan hrvatske knjige i Noć knjige kroz projekt „Tete i barbe pričalice“. Ove godine svoju knjigu „Priče iz Drugozemske“  predstavila je autorica Sara Kopeczky. 

Prilika je to da se javnosti predstavi projekt „Pripovjedač/ica priča za laku noć - tete/barbe pričalice Split“ kojeg u Klinici za dječje bolesti provodi Udruga Most zajedno s Udrugom za promicanje dobrobiti djece „Portić“ iz Rijeke koja je idejni začetnik.

Klinika za dječje bolesti Split projektu je otvorila vrata 2015.g., pustivši tete i barbe pričalice na svoje odjele, a svatko tko želi biti volonter treba proći dvodnevnu edukaciju volontera u organizaciji udruga ''Most'' i ''Portić'' u suradnji s Gradskom knjižnicom Marka Marulića te Klinikom za dječje bolesti Split. 

Teta i barba pričalica svaku večer odlazi u bolnicu od 19 do 20 sati, provode vrijeme s djecom pričajući im priče i družeći se s njima. Zahvaljujući njihovom angažmanu, mnogo djece je s manje straha iščekivalo ishode liječenja i u manjoj mjeri doživljavalo negativna raspoloženja upravo zahvaljujući pričama i igrama koje su im donosili volonteri. Roditelji te medicinsko osoblje podupiru tu inicijativu i svjedoče o ukupnom pozitivnom ozračju koje su tete i barbe pričalice unijele u bolničko okruženje. Na taj se način razvija nova snaga u zajednici – volonterska snaga koja svojim djelovanjem doprinosi jačanju marginaliziranih društvenih skupina, u ovom slučaju djece na dugotrajnom liječenju u bolnici. 

U Klinici se redovito provodi i akcija „Za osmijeh djeteta u bolnici“ koji za cilj ima promicanje i primjena suvremenih načela humanizacije bolničkog liječenja. Akcija je zasnovana na odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, a podržava ju i Ministarstvo zdravstva. Zahvaljujući volonterima, organiziraju se pedagoški i kulturno-zabavni sadržaji za djecu u bolnici, djeca se potiču na igru te se oprema i uređuje bolnički prostor da bi djeci boravak u bolnici bio što ugodniji. 

Osim pet zavoda, jednog odjela, poliklinike, dnevne bolnice i hitnog dječjeg prijema, u sklopu Klinike za dječje bolesti KBC-a Split organizirana je škola i dječji vrtić. Također, provodi se i Mala škola dijabetesa, edukacija djece i roditelja s prirođenim poremećajem čimbenika zgrušavanja, škola astme, edukacija roditelja djece na peritonejskoj dijalizi, edukacija roditelja djece ovisne o medicinskim pomagalima i edukacija o prehrani.

Svi koji se žele pridužiti volonterima Klinike za dječje bolesti u Splitu, mogu se javiti na mail [email protected]. 

Fanita Barčot-Nikolac rođena 1963. u Splitu. Sudjelovala je na preko 40 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, osvojivši pritom više nagrada i priznanja. Članica je HDLU Rijeka i HDLU Istre. Premda
naginje crnobijeloj fotografiji, podjednako se dobro izražava i fotografijom u boji eksperimentirajući različitim fotografskim tehnikama. Njen izričaj osoban je i intiman. Na konceptualan način propituje vlastito ja, istražuje odnose svjetla i tame, stvara digitalne kolaže, režira prizore i svjetove. Fotografija joj je strast, svojevrsna meditacija koja omogućuje bijeg u vlastiti svijet kreativnosti i slobode.

Milena Milenković rođena je 1990. godine u Paraćinu. Izlagala je na pet samostalnih i više od 120 kolektivnih izložbi u 20 zemalja, na kojima je osvojila oko 90 medalja i priznanja. Umjetničko zvanje
KMF FSS - Kandidat majstor fotografije stekla je 2020. godine, odlukom Umjetničkog savjeta Foto saveza Srbije, i time postala najmlađa žena kojoj je dodijeljeno ovo zvanje. Iste godine našla se i
među 10 najuspješnijih autora u Srbiji. Međunarodno zvanje AFIAP stekla je 2021. godine. Svoj fotografski rad započela je 2015. g. portretnom i kreativnom fotografijom, a zatim bilježi ulične i
scene iz života. Uskoro, otkrivši interes za ljudsko tijelo i emociju, počinje se baviti akt fotografijom. Kroz akt istražuje emotivno oslobođenje koje dolazi skidanjem i odricanjem nametnutih društvenih normi. Serije prikazane na izložbi nastale su u različitim vremenskim periodima u razdoblju od 2015. do 2023. godine.

Program je realiziran uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija RH i Grada Splita te je dio programa »Redovni godišnji program udruge Fotoklub Split« koji se financira iz sredstava podrške Zaklade Kultura nova. 

Pet dana 6. Mediteranskog festivala knjige (od 27. rujna do 1. listopada) pokazalo je još jednom koliko je takva manifestacija potrebna Splitu i Dalmaciji. Mogli su se  u takvu ocjenu uvjeriti svi koji su proteklih dana pohodili Veliku dvoranu sportskog centra Gripe: tisuće ljudi prošli su već tradicionalnim prostorom pretvorenim u najveću dalmatinsku knjižaru, mnogi od njih izlazili su s punim rukama kupljenih knjiga.

Poslovni rezultati 6. MFK-a još će se zbrajati sljedećih dana, no prema prvim procjenama kod nekih je zabilježen rast i do 20 posto, a ukupno je sličan prošlogodišnjem.

- 6. Mediteranski festival knjige u cjelini se može ocijeniti vrlo uspješnim, imamo pozitivnu ocjenu i od posjetitelja i od nakladnika, koji su u pravilu najavili da će doći i sljedeće godine. Moram istaknuti programsku raznolikost, te svakako odličnu suradnju sa Splitsko-dalmatinskom županijom u dovođenju školske djece na Festival i radionice. Zalog je to stvaranja interesa buducih čitatelja. Važni su i poslovni kontakti prevoditelja, knjižara, pisaca, dizajnera, mnoge nove ideje predstavljene su nakladnicima. Sve to zalog je optimizma za 7. MFK za kojeg spremamo programsku nadogradnju i mnoga iznenađenja - rekao je na kraju Festivala predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore Slavko Kozina.

Ipak, prvi je put - prema istraživanju provedenom posljednjeg dana - na MFK došlo čak 36 posto posjetitelja, što dovoljno govori o rastućoj popularnosti. Uostalom, procjene govore o 16 tisuća posjetitelja, više nego dosad rekordne 2022. Više od dvije trećine ispitanika Festivalu je dalo čistu peticu i prosječnu ocjenu 4,3, a više od 80 posto s Festivala je izašlo s barem jednom kupljenom knjigom.

Nekoliko se stvari može navesti ključnim detaljima 6. MFK-a, kojeg je i ove godine organizirala Zajednica nakladnika i knjižara HGK, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.

Prvo, nastupio je dosad najveći broj nakladnika, njih više od 50 koji su ponudili cijelo more novih i starih izdanja.

Drugo, na promocijama je predstavljena sva najvažnija recentna hrvatska književna produkcija, i to iznimno širokoga profila, jer su bili zastupljeni svi žanrovi - poezija, romani, dramski tekstovi, književnost za djecu i mlade..., a onda i publicistika. Urednički odbor u sastavu Kruno Lokotar, Patricija Horvat i Katja Grcić složio je bogat i uravnotežen program na kojem je bilo "materijala" za svakoga.

Treće, sudjelovanjem pisaca iz Srbije, Crne Gore, te Bosne i Hercegovine potvrđena je regionalna snaga MFK-a, kao jednog od središnjih knjižarskih događaja ovoga dijela Mediterana. Tome treba pridodati i "ukrajinsko jutro" posljednjeg dana festivala kao širenje izvan regionalnih okvira.

Četvrto, ponovljen je uspjeh brojnih radionica - literarnih, likovnih, stripovskih, nutricionističkih, te pričaonica i maštaonica. Uz veliku podršku i pomoć Splitsko-dalmatinske županije, na Gripe su dolazila djeca iz škola iz cijele županije. Osim uživanja na radionicama Renata Baretića, Jelene Pervan, Hrvoja Marka Peruzovića, Tamare Bilankov, Ivana Marušića, Jasne Žiljak, Vesne Bosanac... djeca su preplavila i Veliku dvoranu, s velikom nadom u čitalačku budućnost moglo se promatrati najmlađe generacije zadubljene u ponuđenu literaturu.

Peto, makar kao jedan od važnijih elemenata, treba istaknuti vrlo dobro posjećenu raspravu o Zakonu o hrvatskom jeziku s gošćom ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek. Nije u pitanju samo uključivanje u "vruću temu" hrvatske kulturne javnosti, nego i etabliranje MFK-a kao mjesta razmjene stavova i ideja o temama koje su šire od nakladništva i književnosti, a istodobno neodvojivi od njih.

Kad se govori o vrhuncima Festivala, svakako treba spomenuti nekoliko sjajno posjećenih i zapaženih promocija i panel diskusija, što je dodatna potvrda da je MFK više od "običnog" sajma na kojem se knjige mogu kupovati uz popust. Spomenuti razgovor s ministricom Ninom Obuljen Koržinek o Zakonu o hrvatskom jeziku vrlo je dobro praćen, a može se reći da su neka objašnjenja koja su se tamo čula otklonila dio nesporazuma koji su se pojavili nakon pojave nacrta prijedloga tog zakona.

Gledajući od prvog do posljednjeg dana, pravu je veselicu priredio brački antituristički tribun Ivica Jakšić Čokrić Puko, a pravu poslasticu za ljubitelje literature iz društvenih znanosti predstavljao je susret s velikim srpskim izdavačem Ivanom Čolovićem, pokretačem Biblioteke XX vek i povjesničarkom Dubravkom Stojanović. Prvi se put u Splitu pojavio i Svetislav Basara, jedan od najvećih srpskih književnika, publicista i kolumnista, s "Rekapitulacijom", završnim dijelom svoje nagrađivane trilogije.

Odlično je posjećena bilo i predstavljanje "Eldore", putopisa jedriličara Sanija Delića, te poezija Senka Karuze i Katje Grcić. Mediteranom su se na različite načine bavili Ivan Katičić i Marko Gregur, a publiku je svojim prvim romanom za djecu i mlade Život i snoviđenja neustrašivog žohara Zaštomira oduševio Boris Dežulović.

No, što se tiče posjećenosti, bez sumnje je vrhunac bio razgovor Tanje Mravak s Aleksandrom Stankovićem o njegovoj knjizi "Depra", publika je skoro sat vremena slušala voditeljevu ispovijed o borbi s depresijom, a autor je knjigu potpisivao "debelo" nakon zatvaranja Festivala  tog dana. Čak i u pomalo nezahvalnom, matinejnom terminu oduševio je bosanskogercegovački pisac Almin Kaplan, kao i autorica mlađe generacije Tamara Bilankov, a svoju vjernu publiku nije iznevjerio ni Boris Škifić, kao ni tekstopisac dubrovačkog Silentea Sanin Karamehmedović Sančo.

Uz Acu Stankovića, drugim vrhuncem može se smatrati nastup Sanje Polak. Premda nije došla s novom knjigom, popularnost njezinog serijala o Paulini P. ne posustaje, njezini mali obožavatelji ispunili su gledalište pred glavnom pozornicom, a Sanja Polak je nastup pretvorila u razgovor s djecom koja su upijala svaku njezinu riječ, i govorila o svojim čitalačkim navikama.

Završilo je, pak, promocijama romana Matka Sršena i Rade Jarka, pa dobitnicima nagrade Marin Držić za dramsko pisanje Katjom Grcić, Edijem Matićem, Hanom Konsom i Anom Maras Harmander, te promocijom "Tvornice Hrvata", hitom Nebojše Lujanovića.

Najveća europska volonterska akcija pošumljavanja požarišta, popularna Boranka, održana je ove subote po 35. put od početka kampanje koja je krenula 2018. godine. Savez izviđača Hrvatske, Hrvatske šume, Hrvatska gorska služba spašavanja, Ravnateljstvo civilne zaštite i Splitski skautski zbor, kao glavni organizatori kampanje Boranka, drugu ovogodišnju akciju proveli su u pošumljavanju požarišta na području Zvjezdanog sela Mosor iznad Splita. Na akciji je sudjelovalo više od stotinu volontera i to učenici i nastavnici 3. gimnazije iz Splita, Obrtničke škole iz Splita, Osnovne škole „Blatine-Škrape“ iz Splita te izviđači iz Odreda izviđača pomoraca „Jadran“. 

Kako su temperature još uvijek visoke, a kiša još nije na vidiku još, sadnice posađene u ovoj, ali i akciji prošlog vikenda, trebalo je i zaliti kako bi lakše preživjele sušu.  Tako su šumari Hrvatskih šuma i izviđači svaku sadnicu dobro zalili koristeći vatrogasne brentače.

Učenici koji su ove subote sudjelovali u akciji pošumljavanja odlučili su svojim posađenim sadnicama dati imena kako bi ih pamtili još dugo i znali ih obići u budućnosti. Učiteljica Jelena Cvrlje iz osnovne škole „Blatine-Škrape“ iz Splita tako nam je ovom prigodom izjavila: 

-Prije korone smo vodili naše učenike iz osnovne škole na Boranku i bili smo oduševljeni tim iskustvom. Ove godine smo ponovno sudjelovali s učenicima šestog razreda. Djeca su se sjajno zabavila provodeći vrijeme u prirodi, na čistom zraku uz mirise ljekovitih biljaka, sa savršenim pogledom na Split i otoke. Zajedničkim snagama su kopali rupe u stjenovitom tlu i s ljubavlju sadili stabalca, te svakome od njih dali i ime. Sada na Mosoru rastu Filomena, Leopold, Zvone, Bogdan i mnogi drugi. Jedna djevojčica je mami rekla da joj je bilo odlično. Kad je mama pitala je li to zbog prirode ili društva učenica je rekla da je jedan poseban osjećaj kad posadiš stablo. S takvom djecom  se ne moramo bojati za našu budućnost. Posebno se zahvaljujem organizatorima Boranke na ideji i na tome što je sve besplatno i odlično organizirano.

Kao što je poznato, Boranka se već počela organizirati i izvan granica Hrvatske jer je hrvatski model prepoznat kao izuzetno koristan i učinkovit u organizaciji volonterskih akcija pošumljavanja požarišta. Na prošloj akciji Boranke tako su kao gosti sudjelovali predstavnici makedonskih izviđača i makedonskih nacionalnih šuma jer se Boranka već počela provoditi u Sjevernoj Makedoniji i to kroz suradnju s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova RH, Saveza izviđača Hrvatske i Saveza izviđača Makedonija.

Crnogorski izviđači gostovali su na Boranki ove subote jer se Boranka uskoro širi kao kampanja i u Crnu Goru te su predstavnici Saveza izviđača Crne Gore došli u radni posjet na Mosor kako bi iz prve ruke vidjeli kako se akcije Boranke odvijaju na terenu.

-Crna Gora se, kao i Hrvatska, suočava svake godine sa velikim brojem šumskih požara koji uništavaju naše prirodno bogatstvo i samim tim utječu na kvalitetu zraka. Naša zemlja u saradnji sa svim mogućim organizacijama mora pod hitno krenuti u akcije pošumljavanja i očuvanja šuma i upravo je Boranka jedan od načina da zajedno dođemo do cilja.

Došli smo osobno vidjeti kako sve to funkcionira na terenu, došli smo preuzeti znanje i ideju i da ovu fenomenalnu aktivnost započnemo u našoj zemlji, a sve u cilju oplemenjivanja naših opožarenih područja.  Hvala Savezu izviđača Hrvatske i svim organizatorima na organizaciji, domaćinstvu i velikoj pomoći. Naše izviđačke organizacije su primjer suradnje i poštovanja kakav bi trebao biti u cijeloj regiji, izjavio je Peko Vukadinović, predsjednik Saveza izviđača Crne Gore.

Više o akciji provedene ove subote možete pogledati na videu na sljedećem linku:

https://youtu.be/Wng6NBafUuU

Podsjetimo, kampanja Boranka u proteklih 5 godine okupila je 10,000 volontera iz čitave Hrvatske, ali i inozemstva, a ukupno su na požarištima u okolici Splita, Solina, Makarske, Trogira i Zadra izviđači i drugi volonteri Boranke do sada posadili više do 115 000 novih stabala u sadnicama, sjemenu i žiru. Time je Boranka postala najveća europska volonterska akcija pošumljavanja požarišta i sjajan primjer kako okupiti brojne volontere, institucije i organizacije u obnovi prirode.

U organizaciji Boranke sudjeluju i brojne institucije koje pružaju podršku izviđačima i drugim volonterima. Hrvatske šume osiguravaju sadnice i drugi sadni materijal, a njihovi stručnjaci educiraju volontere i rade stručni nadzor same sadnje. HGSS-ovi volonteri glavna su logistička podrška u organizaciji pošumljavanja. Ravnateljstvo civilne zaštite osigurava alat i opremu za sadnju te ostalu logistiku, volonteri Crvenog križa na raspolaganju su volonterima u slučaju nesretnog slučaja ili nezgode, a Grad Split, Grad Trogir i Savez izviđača Hrvatske osiguravaju besplatan prijevoz volontera.

Glavni sponzori ovogodišnje Boranke su Raiffeisen banka, Radenska Adriatic, Henkel, DM, Eurospin, Dacia i Nakladnička kuća Fraktura.

Boranku kao pokrovitelji već godinama podržavaju Europski parlament, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Američka gospodarska komora, Veleposlanstvo Kanade, UHDDR, agencija IMAGO, agencija HEARTH te Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora.

Europska noć istraživača se sada već tradicionalno održava posljednjeg petka u rujnu diljem Europe, a ove godine smo se družili 29. rujna. 

''Provirimo zajedno u unutrašnjost čovjeka!'', ''Kako uloviti kukca?'', ''Što nas razlikuje od banane?'', ''Klimatske promjene: More danas i za 50 godina.'', ''Plastic is not fantastic'', ''Kako znanost može biti zabavna?'', ''Kako učiti STEM kroz igru?'', ''Jesu li mora i oceani budućnost slatke vode?'', ''Kako upravljati brodom'', ''Što rade vinske mušice u laboratoriju?'',  Što je skriveno u Zadarskom kanalu? '' – samo su neka od pitanja na koja smo zajedno tražili odgovore kroz jednostavne i zabavne pokuse, radionice, pokuse i predavanja. 

Posjetitelji su imali priliku sudjelovati u gotovo 150 zanimljivih aktivnosti koje su za njih pripremili istraživači iz pet najvećih hrvatskih obalnih gradova. Hrvatska je tako bila među 26 europskih zemalja u kojima se ove godine održala ova manifestacija popularizacije znanosti, koja se diljem Europe održava tradicionalno krajem rujna još od 2005. godine.

Organizacija Europske noći istraživača glavna je aktivnost projekta Reconnect science with the blue society - Blue-connect, koji za cilj ima predstaviti najnovija znanstvena otkrića na razumljiv i zabavan način, približiti istraživački rad javnosti i pokazati utjecaj znanosti na naš svakodnevni život. 

Podsjećamo, projekt okuplja partnere iz sredozemnog dijela Hrvatske, koordinatora Sveučilište u Splitu te partnere: Institut za oceanografiju i ribarstvo, Mediteranski institut za istraživanje života, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Zadru, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište u Rijeci i STEPRI znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci.

Iako more povezuje projektne partnere, zastupljene su bile i mnoge druge teme poput ljudskog zdravlja, klimatskih promjena, pametnih gradova, hrane i brojne druge, s naglaskom na važnost za život i razvoj društva na Mediteranu.

Pogledajte što su sve posjetitelji imali priliku istraživati na ovogodišnjoj Europskoj noći istraživača…

SPLIT: Druženje sa znanstvenicima, raznolika predavanja, pokusi i radionice za sve uzraste

Više od 5000 posjetitelja imalo je priliku postati istraživač na jedan dan i to na preko 40 postaja na Prokurativama, Francuskoj alijansi i Pravnom fakultetu. Uz organizatora manifestacije, Sveučilište u Splitu, vrijedni istraživači Mediteranskog instituta za istraživanje života, Instituta za oceanografiju i ribarstvo te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, pokazali su okupljenima najnovija otkrića na zabavan način.

Između ostalog, posjetitelji su se i sami okušali u interaktivnim pokusima i radionicama na temu forenzike i otkrivanja, vizualizacije i dokumentiranja otisaka. Mogli su naučiti i kako trenutačno zamrznuti vodu, izraditi nevidljivu tintu, natjecati se u savladavanju motoričkih zadataka i upoznati se s procesom desalinizacije. Kroz interaktivne radionice smo saznali kojim lovkama možemo uloviti kukce i što krije mikro svijet cvijeta vinove loze. Učenici su učili o osnovama upravljanja brodom.

Znanstvenici su u opuštenom razgovoru uz kavu na pozornici ispričali okupljenima što ih je privuklo svijetu znanosti i pobliže objasnili ideje koje razvijaju unutar svojih projekata. Podijeljeno je tisuću zahvalnica djeci za uspješno obavljanje pokusa i sudjelovanje u kvizovima znanja, a svi su uživali u fotografiranju u okviru ''Ja istražujem''. Za one najmlađe bio je organiziran kutak na kojem su na našim ‘’Ja istražujem’’ majicama mogli nacrtati što za njih predstavlja istraživanje. U okviru aktivnosti ‘’See positive’’ imali smo i izložbu učeničkih radova iz cijele Hrvatske nastalih tijekom brojnih posjeta istraživača školama u okviru Blue-connect projekta, a sudjelovanjem u kvizovima posjetitelji su mogli osvojiti i primjerak publikacije ‘’Ocean u našim rukama: Vodič kroz oceansku pismenost’’.

Uz splitske partnere projekta Blue-connect, radionicu su održale i predstavnice Pomorske srednje škole u Splitu i bosanskohercegovačkog ogranka MCAA Western Balkans.

Učenici ribarsko-nautičkog smjera predstavili su rad eko grupe ''Zdravo more'' čiji članovi, uz pomoć dronova i podvodne opreme, organiziraju brojne akcije čišćenja podmorja i provode učeničke edukativne akcije. 

Za sedam predavanja poznatih znanstvenika na teme poput ''Održivog planiranja morskih resursa'' ili ''Istražujmo svijet eteričnih ulja Mediterana'', u Francuskoj alijansi tražilo se mjesto više.

Na Pravnom fakultetu posjetitelji su mogli sudjelovati u debati i naučiti više o pravnim pitanjima iz svakodnevnog života.

Na EU kutku, smještenom na glavnoj pozornici, predstavljeni su projekti financirani iz EU sredstava, među kojima i SEA-EU alijansa u kojem je Sveučilište u Splitu partner. Na video zidu smo imali priliku uživo se uključiti u Noć istraživača na sveučilištu u Kielu.

Posebno nas je razveselio interes brojnih turista za našom manifestacijom, koji su aktivno sudjelovali u radionicama i raspitivali se o temama vezanim uz more i mediteranske kulture.

Djeca su sudjelujući u brojnim kvizovima imala priliku osvojiti darove koje su osigurali sponzori: Tinker labs, Zajednica tehničke kulture, Udruga Innovatic, Centar znanja, City Centre One, Escape room, Cineplexx i Kino Karaman.

PULA: Fakultet prirodnih znanosti, Zagrebačka 30, Rektorat Sveučilišta 

Tijekom Europske noći istraživača predstavljeni su organizmi čija se prisutnost povezuje s klimatskim promjenama (rebraš morski orah), organizmi koji su osjetljivi na promjene bioloških čimbenika uslijed klimatskih promjena (puževi, školjkaši, koralji i slično) te termofilni rakovi - crvenopjegava rakovica, plavi rak i kosmati rak samac koji su sve prisutniji u sjevernom Jadranu uslijed globalnog zagrijavanja. Predstavljene su sljedeće radionice:

Radionica 1: Klimatske promjene: More danas i za 50 godina. Prikazane su dvije situacije - stanje mora i organizama u njemu danas te predikciju koja će se vrlo vjerojatno dogoditi za 50 godina (promjene ekoloških čimbenika, pH, temperatura i salinitet) te kako će navedeno utjecati na organizme koji izgrađuju kućice, ljušture i skelete.

Radionica 2: Priča o invazivnom rebrašu morski orah. Prikazane su žive jedinke u malom kreisel bazenu od 5 litara. Prikazano je također koliko litara morske vode ova vrsta profiltrira u 1 sat. Osim toga, prikazano je koliko jajašca jedna jedinka ove vrste proizvodi tijekom razmnožavanja.

Radionica 3: Posjetitelji s juga. U radionici je dan prikaz crvenopjegava rakovice, plavog raka i kosmatog raka samca kao primjere vrsta koje se s južnog Jadrana sele prema sjevernom Jadranu zbog zagrijavanja mora. 

Radionica 4: Plastic is not fantastic. Prikazani su razni oblici plastičnog otpada pronađeni na moru, morskoj obali, ali i u organizmima. Tijekom radionice objašnjeno je porijeklo plastičnog otpada te koji su sve mogući načini njegova unosa u more.

U okviru EU kutka predstavljene su ostale aktivnosti Sveučilišta financirane kroz programe Europske unije, a najmlađim posjetiteljima osobito je bilo zanimljivo predstavljanje 3D mikroskopa i robotske ruke koji su proizvod dva europska projekta ostvarena u suradnji sa srednjim strukovnim školama u Puli.

Sadašnji i bivši studenti preddiplomskog studija Znanost o moru su doprinijeli raznolikosti ponuđenih sadržaja.

RIJEKA: Preko 2100 posjetitelja velikog znanstvenog laboratorija u Exportdrvu

Riječki program ove je godine krenuo već u jutarnjim satima, takozvanom matinejom Noći istraživača, koja je Exportdrvu na Delti okupila oko 200 učenika osnovnih i srednjih škola koji su u pratnji svojih nastavnika organizirano sudjelovali u aktivnostima 8 znanstvenih postaja, ali i kreirali vlastiti program. Predstavljali su svojim vršnjacima rezultate vlastitih istraživanja provedenih u okviru inovativnog programa građanskog odgoja i obrazovanja u srednjoj školi “Škola i zajednica” (ŠiZ) kojeg su zajednički osmislili Sveučilište u Rijeci, Institut za društvena istraživanja Zagreb i Prva riječka hrvatska gimnazija. Iste su se prezentacije, savršeno interpretirajući slogan projekta “ja istražujem”, simultano provodile i “na daljinu”, u onim školama koje nisu mogle fizički prisustvovati događanju.

Na glavno događanje od 17 do 22 sata, umjesto lanjske kiše, na riječku Deltu slila se rijeka građana - preko 1.900 posjetitelja svih generacija. Svoj je rad tijekom ovogodišnje Noći predstavilo više od stotinu istraživača, na 19 znanstvenih postaja. U program su, u jutarnjem te poslijepodnevnom dijelu, bili uključeni: Odjel za biotehnologiju, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Medicinski fakultet, Fakultet za fiziku, Fakultet za matematiku, Pomorski fakultet, Pravni fakultet, Tehnički fakultet, Učiteljski fakultet, Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta i Građevinski fakultet. Dodatno, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija predstavio je u EU kutku sveučilišni projekt INNO2MARE, a Građevinski fakultet projekt THREAD, na čijoj je postaji bio niz mladih istraživača iz inozemstva. STEPRI znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci i ove je godine imao zadaću upoznati javnost o tome kako se znanost i postignuća znanosti mogu prenijeti u zajednicu i u gospodarstvo.

Posjetitelji, među kojima velik broj djece, kroz razne su se igre i aktivnosti mogli okušati u ulozi porotnika na suđenju, naučiti sve o vinskoj mušici i o matematici u svakodnevnom životu, baciti pogled u nanosvijet, naučiti nešto o kemiji boje i svjetlosti, izvlačiti DNA iz banane, upoznati čudesni svijet vode, saznati više o ADHD-u i još mnogo, mnogo toga. Najveći dio posjetitelja bila su djeca i mladi, a svi posjetitelji imali su priliku sudjelovati u raznim pokusima, isprobati tehnološke naprave te na nekoliko sati postati istraživači - što su iskoristili do zadnje minute!

Zadar: Poluotok postao učionica na otvorenom za velike i male

Uz 65 aktivnosti, nekoliko tisuća djece, odgojitelja, nastavnika, profesora i znanstvenika te brojne Zadrane koji su došli sa svojom djecom istražiti svijet znanosti, sinoć je u Zadru obilježena Europska noć istraživača.

Nakon prošlogodišnjeg izdanja u Providurovoj palači, ove je godine Noć istraživača izašla na zadarske trgove i ulice, u prostore Pomorskog simulatora i polupodmornice na zadarskoj rivi, ali i uselila u obnovljeni sveučilišni objekt u prostoru nekadašnje stare Tehničke škole.

Najveselije i najprometnije bilo je tri povezana otvorena prostora – Trgu pet bunara, Trgu Petra Zoranića i Poljani Šime Budinića, koji su bili pretvoreni u učionicu i laboratorij na otvorenom. Za mlade i one starije bilo je pripremljeno puno zanimljivih eksperimenata, igara, radionica, kvizova, natjecanja i brojnih drugih aktivnosti.

Učenici osnovnih i srednjih škola prikazali su zanimljiva mjerenja, kemijske pokuse, matematičke formule, alternativne izvore energije, izazove koje nose klimatske promjene, a slijedili su ih oni najmlađi iz vrtića koji su na svoj način predstavili prirodne zakone. Udruga Robotic zaintrigirala je one s interesom u robotiku, koji su mogli testirati vožnju robotskih vozila na daljinsko upravljanje, a nešto stariji mogli su razgledati bespilotne letjelice, dronove svih vrsta pa čak i mali avion kojim prostor snima i analizira sveučilišni Centar za geoprostorne tehnologije. Na njihovom štandu bila je i prezentacija rada 3D printera.

Na Poljani Šime Budinića bio je postavljen Park znanosti, u kojem su djeca kroz igru mogla sudjelovati u eksperimentima s osnovnim fizikalnim zakonima o gibanju tijela ili svojstvima zvuka, pa su tako preko Zvučnih zrcala mogli provjeriti je li moguće razgovarati šaptom na većoj udaljenosti.

Bilo je živo i u nekadašnjoj Tehničkoj školi, gdje se uz pomoć mikroskopa i druge laboratorijske opreme mogli analizirati vodu, tlo, razmatrati ekološke izazove budućnosti ili se upoznavati s bogatom baštinom zadarskih glagoljaša. Ispred same zgrade organizirana je astronomska radionica s promatranjem neba kroz teleskope, radionica o plemenitoj periski, prezentacija starih rimskih začina uz degustaciju Hipokratove ljekovite juhe, pa čak i sudjelovati u izradi velike slike u maniri Jacksona Pollocka.

U Kazalištu lutaka izvedena je predstava Mali puž, u Pomorskoj školi radionice za djecu, u Providurovoj palači projekcija dokumentarnog filma „Led u plamenu“, a veliki interes vladao je za istraživanje Zadarskim kanalom u polupodmornici, koja je zainteresirane posjetitelje ukrcavala na rivi ispred Sveučilišta. Sve je zaokruženo besplatnim posjetima gradskim muzejima, koji su podržali akciju.

- Ovom manifestacijom još jednom smo pokazali kako znanost i obrazovanje imaju veću vrijednost kad su spojeni te se njome povećava vrijednost i znanosti i obrazovanja. Ona je također pokazatelj da se može učiti u svim prostorima, u učionici ali i izvan učionice, da učiti mogu zajedno djeca i roditelji, komentirala je rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.

Za sve sudionike pripremljena je bogata lutrija, u kojoj se moglo sudjelovati obilaskom štandova i prikupljanjem pečata. Na kraju je u kutiju ubačeno preko 2.500 kupona, što je pokazatelj uspjeha manifestacije i potrebe za njezinim održavanjem u budućnosti.

 DUBROVNIK: Interaktivne radionice okupile sve uzraste 

I ove godine Europska Noć istraživača održana je na Sveučilištu u Dubrovniku, na adresi Ćira Carića 4.

Posjetitelji su imali priliku sudjelovati u 6 interaktivnih radionica.

Nastavnici i znanstvenici s četiri sveučilišne sastavnice: Odjela za primijenjenu ekologiju, Odjela za umjetnost i restauraciju, Pomorskog odjela te Laboratorija za inteligentne autonomne sustave (LARIAT) pripremili su bogat i zanimljiv program edukativnih i kreativnih radionica, eksperimenata, predavanja i igara.

Dubrovački osnovnoškolci i srednjoškolci imali su, među ostalim, priliku okušati se u kreativnoj radionici „Od pjata do vrata“. Sudionici su izrađivali magnete od smjese dobivene mljevenjem ljuštura dagnji i kamenica. „Zašto su nam važni podvodni roboti i kako ih možemo koristiti za čišćenje mora?, Što se događa kad se mijenjaju životni uvjeti u moru i kako porast temperature mora i zakiseljavanje utječu na njegove stanovnike, kopno i ljude?, Kako se upravlja brodom i kako rade brodski motori?“ samo su neka od pitanja na koje su odgovore tragali istraživači sa Sveučilišta u Dubrovniku i njihovi pomagači raznih uzrasta. 

Na EU kutku predstavljena su 23 projekata financirana iz EU sredstava na kojima je Sveučilište u Dubrovniku nositelj ili partner.

Ovogodišnju Europsku noć istraživača u Dubrovniku posjetilo je više od 400 posjetitelja, a dojmovi su, kao i na prethodnoj bili odlični. Veselimo se budućim događanjima za popularizaciju znanosti kojih na Sveučilištu neće nedostajati.