Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5e7b034829111c66ab8b456a/80
Foto: Twitter Vlade RH

Marić: 'Božićnice javnom sektoru su sigurne, naći ćemo novac i za povišice'

Zdravko Marić izjavio je da će država poduzetnicima i ugostiteljima nadoknaditi i dio fiksnih troškova.

Hrvatska opet živi bez kafića i restorana, kojima je dozvoljeno raditi hranu za dostavu ili odnošenje. Poduzetnici i ugostitelji zbog svega prosvjeduju, a ministar Zdravko Marić izjavio je da će im država nadoknaditi i dio fiksnih troškova. Odbija međutim razgovor o smanjenju PDV-a.

O tome kako će sve to utjecati na državne financije, koliki će biti pad BDP-a i drugim aktualnim pitanjima u sinoćnjem RTL Direktu je govorio ministar financija Zdravko Marić.

Marić je rekao i kako su božićnice za javni sektor sigurno, a da će vlada naći novac i za povišice koje trenutno nemaju pokrivene. 

Tijek razgovora u emisiji prenosimo u nastavku. 

Bojite li se zbog utjecaja lockdowna na državne financije?

Strah, zabrinutost, neizvjesnost, sve su to okolnosti u kojima se nalazimo, no unatoč svim ovim izazovima javne financije su i dalje pod kontrolom, upravljive, a da su izazovi i dalje prisutni, jesu.

Potrajat će očito. Koliko je ovaj adventski lockdown udar na proračun? Niste ga planirali u rebalansu.

Nismo, ali on nije ni blizu onakav kao što je bio na proljeće. Kad gledamo osobnu potrošnju u prosincu, ono što najviše puni državni proračun je zapravo potrošnja u trgovini na malo, koja je otvorena, mi ovdje govorimo samo o ugostiteljskom sektoru, priređivačima igara na sreću i rekreativni sport.

Epidemiolozi govore da ovo neće biti dovoljno, da će se morati produžiti zatvaranje i do iza Nove godine. Hoće li Vladine mjere moći potrajati?

Zato smo ih danas okarakterizirali kao racionalne. Još uvijek ne možemo predvidjeti sve izazove koji su pred nama. Ali u isto vrijeme su i pravične, da se pokrivaju dijelovi fiksnih troškova, onima koji su privremeno onemogućeni u svom radu, troškovi zakupa, najma, režija...

mate li procjenu koliki je to udar, mada nije kao onaj prvi? Koliko će pasti proračunski prihodi?

Mi i dalje stojimo pri našoj procjeni pada od osam posto za cijelu godinu. Imali smo 15,4 u drugom tromjesečju, 10 u trećem. Što se tiče četvrtog tromjesečja ono je i dalje u tijeku. Ovi efekti će se u manjem obujmu vidjeti. Ponavljam, nije samo trgovina na malo važna, imamo neke djelatnosti koje su u trećem tromjesečju i dalje rasle, poput građevinarstva. Kad sve skupa zbrojite, ova godina je takva kakva je, hoće li biti osam, koja decimala gore ili dolje, u ovom trenutku nije presudno, mi smo usmjereni već na iduću godinu koja bi trebala biti godina početka oporavka, ali ne potpunog.

Na početku te godine dolazi povećanje plaća državnim i javnim službama. Slijede i božićnice, hoće li lockdown ugroziti nešto od toga?

Ne, božićnice su već za ovu godinu planirane u proračunu. Što se tiče povišice za iduću godinu, to smo rekli da nemamo u potpunosti pokriveno u proračunu za 2021. no nije ni to prvi put, imali smo takve situacije proteklih godina, u tijeku godine naći ćemo način, uštedama na drugim rashodnim stavkama osigurati ono što je dogovoreno, kako ne bismo ponovno ušli u seriju sudskih tužbi i onoga što opet dođe na naplatu poreznim obveznicima, samo s nekim otklonom od nekoliko godina.

Povišice nisu upitne, Marić se ne slaže da je opet pogođen samo privatni sektor

Dakle, povišice nisu upitne?

Nisu.

Ispada da je lockdownom opet pogođen samo privatni sektor. Dosta je nervoze, privatnici kažu samo mi patimo...

Ne bih se složio, jer kad gledate deficit koji je predviđen, od 29,5 milijardi kuna, najveći dio je pad prihoda zbog pada opće gospodarske aktivnosti, no u tom padu prihoda imate i mjere koje su tim privatnim poduzetnicima stavljene na tri mjeseca. Otpisali smo im 2,8 milijardi kuna poreza. I onda dolazite do osam milijardi i s ovim zadnjim mjerama debelo iznad osam, novca svih poreznih obveznika koje su isplaćene privatnom sektoru za očuvanje radnih mjesta.

Kažu da to nije novac poreznih obveznika nego da je iz EU-a, dao je Bruxelles.

Ne bih se opet složio, ono u početku smo u potpunosti davali iz novca poreznih obveznika. Na kraju mi kontribuiramo i u europski proračun. Samo ovisno o tome koliko smo sposobni apsorbirani ta sredstva.

Poduzetnici su dosta ogorčeni ovime što je Vlada odlučila, kažu da im se više isplati potpuno zatvoriti, nego imati samo pripremu hrane.

Ugostiteljstvo, da, ja sam bio u kontaktu tijekom dana i s predstavnicima priređivača igara na sreću i teretana, rekreativnog sporta, naravno da oni žele da se što prije počnu mjere olakšavati, ali su zahvalni na mjerama, jer su i oni priželjkivali da im se pokriju troškovi.

Moram se vratiti na ugostitelje, zašto im niste mogli dati PDV od 5 posto iduće tri godine? Ili 13 posto na kavu, vino i pivo, jer biste time održali i njihov biznis, a i bolje biste punili proračun nego ako oni zatvore poslovanje.

Sniženi PDV je neizravna subvencija države prema ovom ili onom sektoru. I IT kompanije mogu pitati zašto nije snižena stopa na njihov softver ili zašto tekstilna industrija na ovo odijelo ne zaračunava sniženu stopu. To je legitimno pravo da traži. porezna politika nije izdvojena cjelina. Svih ovih godina radimo rasterećenja, smanjivanja individualnog poreza, kako izravnih, tako i nekih neizravnih. Peti krug porezne reforme je prekosutra u drugom čitanju u Saboru. Tu su neke određene mjere koje su snižavanje poreza na dohodak i poreza na dobit.

Kako svi dobivaju povišice, božićnice?

Objasnite mi, ako imamo gospodarski pad, kao da se ništa ne događa. Svi dobivaju novce, povišice, božićnice, poduzetnicima se daju subvencije, to kao da je perpetuum mobile.

A istovremeno su svi nezadovoljni. Najvažnije da smo mi ove godine ušli u ovu krizu, koliko god da je izazovna bila i nervoza i nelagoda je očekivana, ipak smo ušli spremni. Bilo bi puno teže danas da razgovaramo o ekstremnom porastu broja nezaposlenih, kao što je bio slučaj u prošloj krizi.

Bio bi razgovor puno teži da su kamate na tržištu veće pa vi imate sreću da su kamate povoljne, ali je li moguće da uz subvencije, plaće, na rashodnoj strani proračuna ništa ne dirate. Opet je proračun 20 milijardi veći nego ove...

Dobrim dijelom raste zbog europskih fondova koji su deficitno neutralni. Mogu se složiti s vama da što se tiče racionalizacije rashodne strane... svi se na neki način slažemo, iako kada otvorimo pojedine stavke rashodne strane, onda svatko kad se njega tiče bježi od toga i kaže nemoj tu, nego idi negdje dalje.

Zato smo izabrali vladu da to presudi, a ne da stalno pitate sindikate i novinare.

Vratio bih se na razdoblje prije krize. Ja kad bih predstavljao brojke, nisam samo isticao suficit, nego činjenicu da svake godine višak prihoda nismo pretakali u potrošnju nego u smanjivanje poreza i smanjivanje javnog duga. Zato i imamo danas koliko-toliko veći instrumentarij.

Dokle će se to moći tako, ako se ne dira rashodna strana proračuna.

Nevezano za Covid krizu, problem zdravstva, javne uprave, trgovačkih poduzeća u državnom vlasništvu, obrazovanja, pravosuđa, to su i dalje problemi...

Kad ćete ih početi rješavati? Znamo ih već 30 godina.

Najavili smo to, ali problematika zdravstva ne dolazi samo od toga što su veledrogerije nezadovoljne rokovima plaćanja, to je slojeviti problem koji je nastajao dugi niz godina. ne može se samo tako riješiti, ali u ovim okolnostima je evidentno da sami moramo odlučiti kakvu vrstu zdravstva hoćemo i koliko smo to spremni platiti.

hr Tue Dec 01 2020 08:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5f953a306f52df11228b457a/80
Foto: DalmacijaNews

Splitski kardiolog odgodio operaciju jer je želio više novca od pacijentove obitelji

Državno odvjetništvo u Splitu navodi da je osumnjičeni liječnik bio svjestan kako zbog odgađanja operativnog zahvata može doći do pogoršanja zdravstvenog stanja oštećenika.
Zamjenica općinske državne odvjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu donijela je rješenje o provođenju istrage protiv hrvatskog državljanina (1968.) zbog postojanja osnovane sumnje da bi počinio kazneno djelo nesavjesnog liječenja.

Postoji osnovana sumnja da je okrivljeni 53-godišnjak u listopadu i studenom 2018. godine kao pročelnik jednog zdravstvenog zavoda i kao kardiokirurg, dok je oštećenik bio hospitaliziran s više težih dijagnoza bolesti srca, unatoč ozbiljnom i ugrožavajućem kardiološkom stanju oštećenika zbog kojeg ga je trebao pregledati, provesti prijeoperacijsku pripremu te operirati, neopravdano odgađao njegov pregled.

Osnovano se sumnja da, nakon što je po proteku vremena pregledao oštećenika, nije sastavio pisano stručno mišljenje (konzilijarni nalaz) i nije pregledao nalaz CT-a niti naložio žurni premještaj na zavod radi operativnog zbrinjavanja, svjestan da uslijed odgađanja operativnog zahvata može doći do pogoršanja zdravstvenog stanja oštećenika i pristajući na to, a sve iz razloga jer je očekivao da će od njega ili njegove obitelji dobiti novac.

Kada je došlo do sustavnog pogoršanja zdravstvenog stanja oštećenika te pogoršanja laboratorijskih nalaza koji su upućivali na multiorgansko zatajivanje te nakon što mu je oštećenikova supruga dala iznos od 1.000,00 eura radi žurnog obavljanja pretraga i operativnog zahvata, okrivljenik je odmah sljedećeg dana naložio je da se oštećeniku obavi koronarografija, ali unatoč teškom pogoršanju stanja oštećnika, okrivljenika se tereti da nije naložio njegov hitni premještaj na zavod kako bi ga operirao, smatrajući da novčani iznos koji je dobio nije dovoljan da bi obavio i operativni zahvat, te očekujući da će ponovno dobiti novac pritom čekajući navodno planirani termin operacije za dan 16. studeni 2018.

U jutarnjim satima 15. studenog 2018. nastupilo je daljnje pogoršanje oštećenikova stanja koje je rezultiralo višeorganskim zatajenjem, zbog čega ga je okrivljenik operirao isti dan, ali je oštećenik uslijed svega prethodno navedenog, preminuo 18. studenog 2018.
hr Wed Jan 27 2021 14:11:27 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5f6ae31ddaf72d90a48b4568/80
Foto: Unsplash

U Zadarskoj županiji 29 novozaraženih koronavirusom

Na području Zadarske županije 29 je novozaraženih koronavirusom, a ukupno je aktivno 240 slučajeva, izvijestio je u srijedu županijski Stožer civilne zaštite.

U Općoj bolnici Zadar na svim covid odjelima hospitaliziran je 21 oboljeli, od kojih je troje na respiratoru, a u Specijalnoj bolnici za ortopediju u Biogradu na liječenju je troje pacijenata.

Tijekom jučerašnjeg dana testirano je 290 uzoraka, pod nadzorom je 1030 stanovnika, a od bolesti se oporavilo 60 osoba.

Među novooboljelima 15 ih je u Zadru, četvero u Benkovcu, dvoje u Povljani, te po jedna osoba u Biogradu, Ninu, Pagu, Pakoštanima, Pašmanu, Posedarju, Privlaci i Stankovcima.

Policija nije zabilježila kršenja samoizolacije.

hr Wed Jan 27 2021 13:23:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5fe8b2dc6f52df8f818b4590/80
Foto: DalmacijaNews

U Splitsko-dalmatinskoj županiji 127 novooboljelih, preminule dvije osobe

U protekla 24 sata preminule su dvije muške osobe stare 83 i 67 godina.
Prema izvješću Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, od ukupno 726 obrađenih testova danas je 127 novooboljelih osoba s područja Splitsko-dalmatinske županije pozitivno na COVID infekciju i to iz Splita 52, Hvara 2, Imotskog 1, Kaštela 17, Makarske 8, Omiša 6, Sinja 1, Solina 9, Trogira 4, Vrlike 1, Baške Vode 4, Dugog Rata 3, Klisa 6, Otoka 1, Podstrane 2, Postira 7, Segeta 2 i Selca 1 osoba. 

Od ukupnog broja novooboljelih 63 osobe su kontakti prethodno oboljelih dok se ostali epidemiološki obrađuju.

Ukupno 1618 osoba nalazi se u samoizolaciji.

Na bolničkom liječenju nalaze se 77 COVID pozitivnih osoba u KBC-u Split dok se 9 osoba nalazi na respiratoru.

Prema izvješću KBC-a Split u protekla 24 sata preminule su dvije muške osobe stare 83 i 67 godina. Osobe su uz brojne komorbiditete bile pozitivne i na covid infekciju.   
hr Wed Jan 27 2021 12:51:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/601150866f52dffcb18b459f/80

Završava se prva faza radova na sanaciji garaže u Šimićevoj: Gornje dvije etaže puštaju se u korištenje

Sanacija se sada nastavlja na donjim etažama, a završetak radova očekuje se do kraja veljače ove godine.
Nakon što su u drugoj polovici kolovoza prošle godine započeli radovi na sanaciji garaže Šimićeva na Blatinama, prva faza radova završava se ovog tjedna. To znači da će svi korisnici koji koriste gornja dva kata od danas moći vratiti svoja vozila u garažu koristeći pritom privremeni ulaz sa Dubrovačke ulice.

U isto vrijeme, za nastavak radova, dovršava se pražnjenje donje polovice garaže, odnosno četiri donje poluetaže, a o svemu su korisnici garaže pravovremeno obaviješteni pisanim putem. Unatoč većem broju kišnih dana, radovi idu prema predviđenom planu.

- Potpuni završetak sanacije očekuje se do kraja veljače ove godine, sve u predviđenim rokovima. Sanacija se izvodi u cilju produljenja životnog vijeka konstrukcije pa je bilo najvažnije spriječiti daljnje procurivanje oborinskih voda, koje se pokazalo kao jedno od glavnih uzroka oštećenja, a koje je u budućnosti moglo narušiti stabilnost i nosivost konstrukcije. Ovom sanacijom osigurat ćemo ispravnu funkcionalnost garaže, odnosno omogućiti korisnicima sigurno i kvalitetno korištenje. Osim sanacije iskoristili smo priliku i osvježili cijelu garažu tako da sada nakon više od 34 godine od svoje gradnje ponovno izgleda uredno, rekao je Marko Bartulić, direktor Split parkinga.

Na etažama koje se puštaju u korištenje podovi su obrušeni, sanirani te obojani epoksidnim premazom. Postavljena je horizontalna i vertikalna signalizacija, a novost u odnosu na prijašnji izgled su i označene pješačke komunikacije.

U prvom dijelu radova završen je veći dio radova sanacije na dva gornja kata garaže, odnosno četiri poluetaže. Na krovu je uklonjen gornji sloj nadsloja betona, sanirane su pukotine te je postavljena hidroizolacija na koju je izvedena nova armirano-betonska ploča.

Unutar garaže, nakon pranja površina vodom pod velikim pritiskom, sanirani su nosači na način da je izvođač na mjestima gdje šipke imaju smanjeni presjek, ili su uništene korozijom, dopunio novom šipkom te je armatura premazana antikorozivnom zaštitom. Izvedena je nova i gromobranska instalacija, oborinska odvodnja, cijevi hidrantskog voda su dobile novu izolaciju, ograda je obrušena, premazana protiv korozije i obojana, a u tijeku je i izrada fasade garaže.

Do završetka trajanja radova ostalo je još sanirati grede, stupove i ploče na donjoj polovici garaže te još neki manji zahvati na gornjim etažama za koje parkirana vozila ne predstavljaju smetnju.

Korisnicima je i dalje na raspolaganju privremeno parkiralište na prostoru sportskog centra, između garaže i toplane te je privremenom regulacijom kroz dio Šimićeve ulice osigurano koso parkiranje uz rub jednosmjernog dijela ulice. Ulaz na privremeno parkiralište omogućen je iz Šimićeve ul. kroz Ulicu na Križice te dalje kroz dvorište toplane.

Kako je u blizini Osnovna škola Blatine - Škrape, ovim putem iz Split parkinga još jednom mole vozače za oprez i poštivanje svih prometnih pravila i propisa, a stanovnike kotara za strpljenje i razumijevanje za vrijeme
trajanja radova.

Za sva pitanja i informacije vezano za ovu temu korisnici garaže i ostali stanovnici kotara mogu se obratiti na e-mail [email protected] ili na broj telefona 021/644 711 (radnim danom od 08:30-14:30).
hr Wed Jan 27 2021 12:40:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .