“Sirobuja je bila simbol divlje gradnje, a sada je primjer urbanizacije”

Već godinama se ovdje legaliziraju kuće, ali na Sirobuji se
paralelno  gradi nova elektromreža, nova
kanalizacija, postavlja nova rasvjeta, grade novi sambeni i poslovni objekti,
nove prometnice, koje će vrijediti ne samo stanovnicima Sirobuje, već žiteljima
cijelog Splita i onima koji dolaze u Split, a žele izbjeći velike prometne
gužve na Jadranskoj magistrali.

Na čelu kotara punih
35 godina

Naime, Gradski kotar Sirobuja, koji broji negdje oko 3.000
stanovnika, omeđen je sa sjeveraVukovarskom ulicom od spajanja s Putem Duilova
do križanja s Ulicom kralja Stjepana Držislava (Jadranskom magistralom); s istoka Vukovarskom ulicom; s juga Ulicom
kralja Stjepana Držislava od Puta Duilova do križanja s Vukovarskom ulicom na
istoku; sa zapada Putem Duilova od križanja s Ulicom kralja Stjepana Držislava
do spajanja s Vukovarskom ulicom.

Sirobuju smo obišli s Ivicom
Grubišićem Girom, nezavisnim splitskim gradskim vijećnikom, ali i čovjekom
koji ovaj splitski kotar vodi, bez prekida od 1980. godine, dakle, punih 35
godina! Gire je veteran lokalne samouprave u Splitu i sugovornik od kojeg se
ima što čuti, a oni koji te žele, od Gire mogu mnogo toga i naučiti.

Obilazak smo i zajedničku priču počeli od legalizacije…

– Na Sirobuji ima negdje oko 600 objekata. Prema mojim
saznanjima svi su vlasnici objekata podnijeli zahtjev za legalizaciju svojih
objekat. Prema mojim informacijama, legaliziralo se dosad 30 posto objekata, a još
toliko ih je došlo na red pa su u postupku legalizacije – kaže Ivica Grubišić
Gire te dodaje:

– Najvažnije je kazati da su svi pokazali interes za
legalizaciju. Većina ljudi žele legalizirati objekt, jer kažu, ako su već
morali raditi objekt bez dozvole, jer nije bilo urbanističkih planova, ne žele
da njihov objekt bude bespravan do kraja života.

Oni također ne mogu dobiti priključak na komunalnu
infrastrukturu, ako nemaju građevinsku dozvolu, ne mogu otvoriti nikakav
poslovni prostor, a osim toga neće ga moći knjižiti ni u zemljišne knjige, a ne
može ga ostaviti niti u nasljeđe, jer on pravo kao takav – ne postoji.

Što se tiče legalizacije, ja sam zadovoljan,  i mislim da je Sirobuja među prvim naseljima
u Gradu Splitu koji u nju kreuli, ljudi su odavde podnijeli najviše zahtjeva,
zahvaljujući najviše kampanji koju smo mi iz Kotara vodili.

Bageri i radovi na
sve strane

Bilo je na početku i
otpora, među ljudima?

S njim smo obišli većinu Sirobuje, a trenutno se najviše radi
u samom njenom središtu, Bageri i kamioni su na sve strane. Trenutno se rade
kanalizacijska i vodovodna mreža, ali posla imaju i HEP-ovi djelatnici. Na
svakom kantunu netko ima što upitati predsjednika Vijeća Gradskog kotara, od
stanovnika, preko radnika, do poslovođa i inžinjera na otvorenim gradilištima

Kanalizacija,
vodovod, strujna mreža…

– Gradski kotar Sirobuja je uvijek bio za primjer kao pilot
pilot projekt legalizacije, ali i izgradnje kanalizacijske mreže. Mi smo
ponudili Gradu sufinanciranje izgradnje kanalizacije, i građani Sirobuje su
potpisali ugovore negdje u vrijednosti 10 milijuna kuna s Gradom, o
sufinanciranju kanalizacije, na način da ih je to koštalo 10 eura po kvadratu.

Izgradnja fekalne kanalizacije započela je u rujnu 2012.
godine, bio je rok izgradnje negdje oko dvije godine, međutim, zbog objektivnih
okolnosti, a i puno kišnih dana u drugoj polovici prošle godine i ova dva
mjeseca ove godine, radovi su se malo produžili, međutim, do početka ljeta,
smatramo da će sve biti gotovo – kaže nam Gire.

Te nastavlja:

– Vrijedno je naglasiti da se ne radi samo fekalna
kanalizacija, radi se i kompletno nova vodovodna mreža. Jer, sve postojeće
salonitne cijevi, kako su se ulice prokopale, ne mogućeih je bilo vratiti
natrag jer su pukle, i sada se ugrađuju cijevi od novih, boljih materijala,
većih  profila i većih kapaciteta. Dakle,
osim fekalne kanalizacije, izgradili smo potpuno novu vodovodnu mrežu.

“Sve smo kablirali
podzemno”

Rekonstruirali smo telefonsku mrežu, stavljeni su optički
kabeli, ukinuli sm zračnu liniju, betonske stupove, tako da smo elektromrežu
kompletu kablirali podzemno. Kablirali smo podzemno elektromrežu,
visokonaponsku i niskonaponsku, također smo kablirali mrežu javne rasvjete,
skinuli smo stare drvene stupove i zračne vodove, i mreža javne rasvjete ide
podzemno.

Je li sada
zadovoljavajući napon, budući Sirobuja godinama nema 220 volti?

– Još uvijek napon nije zadovoljavajući, ali smo u fazi
izgradnje dviju trafostanica. Jednu smo lokaciju već osigurali, i HEP će sada
podnijeti zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, a za drugu lokaciju smo
upravo u razgovorima s vlasnikom zemljišta od kojeg bi se ono trebalo otkupiti za
izgradnju druge trafostanice – iznosi aktualne planove Ivica Grubišić.

Obilazeći Sirobuju, vidimo i da raskopane ulice čeka afkaltiranje, ali uoči
toga, neke su i proširene. Na Sirobuji se rade i nove prometnice, a onda ovaj
kvart čeka i nova prometna regulacija. No, krenimo redom…

– Na kraju radove s kanaliacijom, vodovodovocom i
elektromrežom, ide i završni sloj asfalta u punom profilu. Ulice smo poprilično
popeglali, uredili smo padove za oborinske vode i na dosta mjesta smo proširili
ulice. Trebamo kazati i da su vlasnici zemljišta besplatno davali zemljište za
proširenje ulica.

I što je također značajno, dobili smo negdje oko stotinjak
novih parking mjesta. To doduše nisu javna 
parkirališta, nego su ljudi na svom zemljištu betonirali vrtove i zelene
površine, radili su dodatna mjesta za automobile, ali se sada oni ne parkiraju
na ulicama, tako da je to još jedan dobitak.

Sada, kada se ulice asfaltiraju nakon svih ovih radova,
dolazi i nova prometna signalizacija, horizontalna i vertikalna, što znači da
će neke ulice postati jednosmjerne, kako bi izbjegli gužve, a u nekim ulicama
će biti zabranjeno parkiranje. To će biti u užim ulicama.

Novi ulice i prometni
pravci

Što je s novim
prometnim pravcima?

– Mi smo Mandićevu ulicu, u dužnici od 550 metara proširili
na  minimum pet i pol metara, negdje i na
šest metara, i sad imamo pravu dvomjernu ulicu, koja je sad postala glavna
ulica koja ide od zgrade Gradskog kotara, prema istoku, prema Šinama i
Stobreču, a od zgrade Gradskog kotara smo proširili i ulicu Markov put prema
zapadnom dijelu naselja, prema nadvožnjaku Sirobuja, koja ide prema državnoj
cesti D-8, preko Jadranske magistrale.

Znači, nastojali smo da dvije glavne ulice kroz naselje
proširimo.

Hoće li se urediti
cesta koja iz centra Sirobuje izbija na Vukovarsku ulicu odnosno na Ciy Centar
one?

– Mi odje imamo ovu ulicu radnog naziva Put Kamena. To je  ulica 
koja ide od završetka nadvožnjaka Sirobuja, pa se spaja na Vukovarsku
ulicu. To je jaka gradska ulica sa četiri trake, po dvije trake u svakom
smjeru. Međutim, dok ne bude gotova ta ulica od nadvožnjaka Sirobuja do
Vukovarske ulice, mi sada radimo Ulicu hrvatske neovisnosti, koja spaja državnu
cestu D-8 s Vukovarskom ulicom kod City Centra one. To je ulica s tri trake i
dva nogostupa, i ona se ne gradi isključivo zbog City Centra, nego se gradi kako
bi spojila D-8 s Vukovarskom ulicom. Ta ulica nije samo od gradskog kotara
Sirobuja.

Cijeli istočni dio Grada Splita, a i ovi automobili koji
dolaze iz pravca Omiša i Makarske, oni će ulaziti u Ulicu hrvatske neviosnosti,
kod Trgovačkog centra Brodomerkur, Feroterma i građevinske zone, koja se spaja
s Vukovarskom ulicom kod City centra, što znači da oni koji ne ide u City
centar, ulaze u Vukovarsku ulicu i nastavljaju prema sjevernom dijelu grada, i
s tim će rasteretiti Poljičku cestu. Također, kad idemo obratno, kad se vozi iz
centra Splita prema Sirobuji i istočnom dijelu grada, vi se uhvatite na
Vukovarsku ulicu kod zgrade Županije, i već ondje vozite sve do City Centra, i
onda se opet izbjegava Poljička cesta, koja je napučena i preopterećena. Tu
skrećete desnm, Ulicom hrvatske neovisnosti, ulazite u Sirobuju, te preko
nadvožnjaka idete put Omiša – iznosi nam planove nove prometne regulacije
predsjednik Vijeća GK Sirobuja.

Značajan model za
dobar dio Splita

U razgovoru s Ivicom Grubišićem Girom dolazimo i do
objašnjena šireg interesa “modela Sirobuja”, značajnog za dobar dio Splita.

– Sirobuja je model, kojeg je pokrenula bivša gradska vlast,
a sadašnja je prihvatila taj model, da se ne ide sada parcijalno s izgradnjom
kanalizacije u ovim naseljima koje je nemaju. Naime, zauzeo se stav da sva ona
naselja koja su komunalno neopremljena u istočnom dijelu grada, kad se već
gradi kanalizacija, da se onda gradi sva infrastruktura, a ne parcijalno. Jer,
ova naselja, ne samo da nemaju kanalizaciju, ona ima jako lošu vodovodnu i
elektromrežu mrežu, javnu rasvjetu i telefoniju također. Dakle, ova gradska vlast
je zauzela stav da će se po modelu Sirobuje svako naselje koje nema
kanalizacije i koje je loše komunalno opremljeno, kompletno komunalno opremati.

Grad je sad naoko uložio velika sredstva. Sirobuja je
podijeljena na tri zone – Sirobuja Jug, koja je najnaseljenija, Sirobuja
Sjever, prema Vukovarskoj ulici, koja je manje naseljenija, i Sirobuja Zapad,
prema Lovrincu gdje je isključivo poslovna zona. Mi smo ovom infrastrukturom
pokrili i nenaseljene dijelove Sirobuje, što znači, danas – sutra, kod svih budućih
investitora, radilo se to o stambenim objektima ili o poslovnim objetima, oni
će Gradu platiti komunalni doprinos, kasnije će Gradu plaćati komunalnu naknadu
za te objekte, a Grad Split neće više ni kune morati ulagati, jer će biti
dovoljno kapaciteta, i kanalizacije i struje i telefonije. Dakle, Grad će na
Sirobuji u dogledno vrijeme i zaraditi.

No, Sirobuji fali i
vrtića?

– Mi na Sirobuji imamo dva vrtića, vjerski i privatni,
gradski nemamo. U ovom sjevernom dijelu naselja, prema Vukovarskoj ulici, je
predviđen jedan veliki kompleks zemljišta. Tu je predviđena OŠ Sirobuja,
školska športska dvorana, školski športski centar, parkiralište i dječji vrtić.

Mi u zgradi GK Sirobuja imamo Područnu školu, s tri
učionice, i to je tzv. mala škola, koja broji oko sto i nešto učenika, i ona je
zapravo bila spas za OŠ Kamen – Šine. Dakle, OŠ Kamen – Šine pokriva tri upisna
područja: Kamen, Šine i Sirobuju. Međutim, i ta škola je predviđena za
proširenje.

“Želimo novu školu,
vrtić i igrališta”

Kad bi mogla doći na
red izgradnja OŠ Sirobuja?

– Gledajte, trebamo kazati realno: Sada zbog izgradnje
POS-ovih stanova na Kili, a i stambenih zgrada privatnih investitora na
Mejašima, koji već imaju veliku osnovnu školu, ali se dosta brzo naseljavaju,
sada se već priča i o školi na Kili. Što znači,p o nekim procjenama, nakon
izgradnje OŠ Pazdigrad, prioritetnija bi mogla biti izgradnja osnovne škole na
Kili nego na Sirobuji. I to je realnost.

Ako b se proširila zgrada OŠ Kamen – Šine, onda što se tiče
Sirobuje, mi bismo zasad riješili problem škole. Međutim, kako je nama bio
plan, da u ovim prostorijama gdje se nalazi Područna škola, bude dječji vrtić, jer
mi smo te prostorije prije 20 godina ustupili za Područnu školu, mi ne čekajući
OŠ Sirobuja, tražimo lokaciju za gradski vrtić.

Nemate ni dovoljno
igrališta.

– Za potrebe Sirobuje bi trebali imati još barem dva velika
igrališta, kao ovo kraj zgrade Gradskog kotara, na drugim lokacijama po kotaru.
 Nemamo i malih dječjih igrališta, i to
trebamo napraviti. Nama je u planu napraviti zasebno dječje igralište sa
spravama, i mi smo već našli neke lokacje, i u razgovoru smo s Gradom o otkupu,
jer u kotaru nema gradskog, već samo privatnog zemljišta.

Gledajte, Sirobuja broji negdje oko 3.000 stanovnika. To je
dosta mlado naselje. Svake godine je prirast četrdesetak djece, a to su vam dva
prva razreda.

Stanovi po 1.500 eura
po kvadratu

Počele su se graditi
i zgrade privatnih investitora?

– Sada kada je Sirobuja komunalno opremljena, već je u
zapadnom dijelu izgrađena jedna stambena zgrada, s četrdesetak stanova, a
najavljena je izgradnja još tri stambene zgrade, jer je ovaj gradski kotar
postao atraktivniji i za mlade obitelji.

Ovdje su stanovi još uvijek dosta jeftiniji, nego u središtu
grada, nego na Žnjanu, Pazdigradu i drugim lokacijama, tu već imate stanova na
tržištu pod cijeni od 1.500 eura po kvadratu, čak i nešto manje. Ovdje neće
biti POS-ovih sanova, ali će biti stanova privatnih investitora namijenjenih
prodaji na tržištu.

Moram Vam kazati, Sirobuja je do prije pet, šest godina,
bila sinonim za bespravnu, divlju izgradnju, a sada je obratno. Sirobuja je
danas sinonim za legalizaciju i urbanizaciju.

Za nekoliko mjeseci, najviše pola godine, Sirobuja će se
moći integrirati u urbaniji dio Grada Splita. Promet sa Sirobuje se može kod
Lovrinca uhvatiti na podvožnjak Duilovo. Znači, sa sjeverne strane se Ulica
hrvatske neovisnosti spaja s Vukovarskom ulicom Ciy Centra one, na zapadnio dio
grada, a kod podvožnjaka Duilovo, hvatamo se na Duilovo, Žnjan, sve do Zente,
na ovaj južni dio grada. Sirobuja će biti odlično prometno integrirana, jer
prometnice su najvažnije.

Gradska vlast ima
sluha za probleme i potrebe Sirobuje?

– Ima sluha, ima. Ja imam jedan svoj stav, da u kotaru nema
visoke politike. I nema svađe s gradskim vlastima, bez obzira koja politička
opcija u gradu bila. Ja sam 1990. godine prvi u Gradu Splitu izmislio nezavisne
liste. Tada sam, 1990. išao s nezavisnom listom za Gradsko vijeće i za Gradski
kotar Sirobuju.

Moram kazati da neke kolege, predsjednici gradskih kotareva,
u samom startu, kad dođe na vlast u gradu suprotna politička opcija od njih,
umjesto da surađuju s gradskim vlastima, oni odmah zauzmu stav protiv te
gradske vlasti. I šta se onda događa? Imaju alibi ako u svom mandatu na čelu
kotara ništa ne naprave, oni kažu kako njih ta gradska vlast ne voli, jer je
suprotna politička opcija. A ja tvrdim da to nije istina.Ja vrlo dobro poznajem
situaciju u cijelome gradu, a pogotovo u istočnom dijelu grada, i mogu kazati da
je gradska vlast, koja god tada bila, molila za suradnju predsjednike tih
kotareva, a oni su se očito u svojim kotarevima htjeli baviti visokom
politikom. No, moram kazati da ova garnitura predsjednika kotareva na istoku,
koja je lani izabrana, to su sve došli mladi ljudi koji su okej. Na istoku vam
je pretežno suprotna politička opcija od ove gradske opcije. Međutim, moram
kazati da ti mladi ljudi, u samom startu nisu htjeli napadati gradsku vlast,
nego nude suradnju gradskoj vlasti.

Mene su prije optuživali kako Gire surađuje sa svakom
gradskom vlasti, “Giri je svaka gradska vlast dobra”, “on je od svake gradske
vlasti nešto izvuka za svoj kotar”, a sada su izgleda svi došli pameti.

Potpora
gradonačelniku Baldasaru

U međuvremenu ste
postali i nezavisni gradski vijećnik.

– Kad sam došao u Gradsko vijeće, imao sam razgovor s gradonačelnikom
Ivom Baldasarom. Tada samu mu rekao “gradonačelniče,
imat ćete moju podršku u Gradskom vijeću, ali želio bih da se započeti
projekti, koji su započeti za mandata prošle vlasti, završe u vašem mandatu, naravno,
ako može i prije”. I još, ako možemo, napraviti jedno dječje igralište, i ako
vi meni to osigurate,  rekao sam gradonačelniku
Baldasaru, da mu dajem potporu do kraja mandata, neovisno kad će ovo završiti.
Dakle, ovi projekti koji su započeti, a oni će završiti prije kraja mandata ove
gradske vlasti, ja gradonačelniku u ime zahvalnosti dajem potporu do kraja mandata,
i to sam mu rekao.

Potporu sam u Gradskom vijeću obećao isključivo zbog
projekata u kotaru.Ja nisam tražio Nadzorni odbor niti sam ga dobio, nisam
tražio da mi ikoga zaposli, niti mi je zaposlio.

Za vas se onda može
kazati da ste u koaliciji s Baldasarom?

– Jesam, u koaliciji sam, ma što to značilo. Dijelit ćemo i
dobro i zlo. Nisam u koaliciji samo dok se završi Sirobuja, nego do kraja njegovog
mandata – pri kraju će našeg obilaska Sirobuje Ivica Grubišić Gire.

Obilazeći Sirobuju s Girom, došli smo i do župne crkve sv. Leopolda Bogdana
Mandića. Uz nju srećemo i župnika don Josipa Delaša. Rođen je 1950. godine u Zelovu kod Sinja, a otkada
je imenovan za župnika na Sirobuji već punih dvaedeset godina živi u župnome
“dvoru” – kontejneru dužine osam, a širine tri metra! Sada se konačno
i njemu dovršava župna kuća, čeka se dovršetak radova na komunanim zahvatima
koji se privode kraju na cijeloj Sirobuji.

Župnik Don Josip
Delaš: Sve ovo Gire gura

Pitali smo don Josipa Delaša
kako ocjenjuje radove na Sirobuji?

– Ovo što je napravio Gire, to je veliko. U početku su bili
otpori, najviše zbog legalizacije, ali sada ljudi konačno vide da nema drugoga
načina i izlaza niti drugoga rješenja.

Što kažete o
pozitivnom prirodnom prirastu djece na Sirobuji?

– Moglo bi biti bolje i više, relativno sam zadovoljan, ali
moglo bi biti i bolje. U cijelo ovo naselje, doseljeni su ljudi s otoka, iz Neretvanske
doline, iz sinjskog kraja, a najviše iz Imotske krajine.

Mahom mlade obitelji?

– Da, mahom mlade obitelji. Sada ovdje imamo negdje oko 700
obitelji. Ovo je dobro, stvarno dobro, Ivica Grubišić Gire to jako lijepo gura,
u suradnji s ljudima, sasluša svakoga čovjeka osobno, želi mu pomoći i pomogne
mu. Jer se i radi pod pretpostavkom da nitko neće raditi problem. I zato su
projekti na Sirobuji od Grada Splita i prihvaćeni – za kraj će našeg
reportažnog đira Sirobujom župnik don Josip Delaš.