Skloništa za napuštene životinje puna, a zakon koji ih štiti se ne provodi

Prekobrojnost životinja u
azilima i njihovo sve češće napuštanje, pogotovo ljeti uoči i za vrijeme
godišnjih odmora, nedovoljna svijest ljudi o tom problemu, nečipiranje
pasa te slabo provođenje i nepridržavanje Zakona o zaštiti životinja
najveći su problemi u radu društava koje se bave njihovom zaštitom u
Hrvatskoj.

“Na žalost stanje oko broja napuštenih pasa se iz
godine u godinu ne mijenja i preko ljeta je uvijek njihovo napuštanje
pojačano, kao i njihovo primanje u azil. Jedino što varira je broj
njihova udomljavanja pa je rekordne 2012. u kolovozu udomljeno njih 99,
dok je prosjek udomljavanja 50 do 60 pasa mjesečno. Voljeli bismo da se i
ove godine ponovi 2012.”, rekla je Gordana Popović iz zagrebačkog
Skloništa za nezbrinute životinje u Dumovcu.

Ističući da je stanje u Skloništu za nezbrinute životinje
alarmantno, Popović smatra da do bolje situacije po tom pitanju može
doći samo promjenom svijesti ljudi ili njihovim kažnjavanjem. Inače će
se svake godine ponavljati ista priča, dodala je.

Trenutno u azilu imaju oko 180 pasa iako je njegov kapacitet oko
160 pasa, dok je s onima “na čuvanju” ukupno 200. “To je apsolutna
prekapacitiranost”, kazala je.

“Evo vam psa”

Upozorila je da građani, po sistemu “evo vam psa”, jednostavno
dođu i ostave ih pred azilom, mada ih nemaju gdje smjestiti. Iako je
čipiranje pasa djelomično popravilo situaciju, Popović je kazala da je
još uvijek velik broj pasa nečipiran, iako je to zakonska obaveza.

Na problem nečipiranja pasa i slabu svijest o potrebi zaštite
životinja upozorila je Jasenka Pavić iz Udruge za zaštitu i dobrobit
životinja “Indigo”, ističući i problem slabog provođenja Zakona o
zaštiti životinja. “Zakon je dobar, ali se ne provodi. Kada bi se bolje
provodio kaznama bi se dobro mogao napuniti prazni državni proračun, a i
životinjama bi bilo bolje”, kazala je. Rješenje problema vidi u
besplatnom čipiranju životinja čim ih se dovede veterinaru ili u neku
kliniku, čime bi psi i mačke ušli u sustav i znalo bi se tko su im
vlasnici. “U Hrvatskoj postoji obaveza o čipiranju, ali se to odvija
relativno kasno. Imamo velik broj pasa nađenih s ogrlicama, ali bez čipa
pa se ne može utvrditi njihov vlasnik”, rekla je Pavić.

Naglasila je kako su sa svih strana “pritisnuti” s informacijama
o napuštenim životinjama te navela primjere od ostavljanja cijelih
psećih legala u šumama, ostavljanja pasa uz autoceste, ubacivanja pasa u
tuđa dvorišta do vezanja pasa uz rasvjetne stupove. “Svega ima, bude
svega na što se može pomisliti kad je u pitanju ostavljanje životinja”,
rekla je Pavić, upozorivši na nedovoljnu svijest građana o zaštiti
životinja. “To je kod nas jedan korak naprijed, a dva unatrag”, dodala
je.

Razliku u svijesti o potrebi zaštite životinja između naših
građana i građana zapadnoeuropskih zemalja istaknula je i predsjednica
riječkog Društva za zaštitu životinja Zdenka Jelovčan. “Kod građana
zapadnoeuropskih zemalja svijest o zaštiti životinja je puno veća nego
kod nas gdje je još uvijek dosta okrutnosti prema životinjama. Također,
ne provodi se Zakon o zaštiti životinja jer zlostavljači često prođu ne
kažnjeno”, upozorila je.

U udomljavanju pomažu i turisti

Jelovčan je kazala i da se njihovom azilu trenutno nalazi oko
110 pasa svih dobi te da je broj ostavljenih životinja isti kao i
prošle. Dodala je da je nešto malo bolja situacija s udomljavanjem
životinja zbog stranaca koji ih znaju udomiti te zbog kontinuiranog rada
na informiranju građana.

Važnost stranih turista kod udomljavanja napuštenih životinja u
Dubrovniku istaknula je i volonterka i tajnica dubrovačkog Društva za
zaštitu životinja Sandra Sambrailo, rekavši da su prošli tjedan tri psa
udomili u Njemačku. Smatra da bez pomoći stranih udruga i građana ne bi
opstala niti jedna udruga, jer stranci imaju izraženiju potrebu za
volontiranjem i pomaganjem u radu sa napuštenim životinjama, što kod nas
još nije raširena praksa.

Navela je da se u odnosu situacija s brojem napuštenih životinja
na dubrovačkom području ne mijenja. “Trenutno imamo 376 pasa, 79 mačaka
i mačića, tri galeba i jednog mladog sokola nađenog na Mljetu, koji je
trenutno na liječenju u Šibeniku”, rekla je. Navela je i da ove godine
imaju više problema sa ozlijeđenim pticama jer ljudi ostavljaju otpatke
koji ugrožavaju životinje.

Ljudi, dodala je, životinje najčešće ostavljaju u selu Bosanka iznad Dubrovnika koje je najbliže njihovu utočištu.

Sambrailo je ukazala i na problem smještaja utočišta životinja
koje se nalazi izvan Dubrovnika na vrhu brda. “Zima je uništila nastambe
i mreže koje smo imali za zaštitu životinja i volontera i ove godine
Društvo bez pomoći Grada Dubrovnika ne može samo riješiti taj problem.
Volonteri su gore 24 sata i po zimi će trebati imati bar jednu kamp
kućicu koju neće odnijeti vjetar, a i životinje trebaju imati bar
minimum uvjeta”, istaknula je.