Bugarska trpi zbog europskih sankcija Rusiji

Zemlje članice EU koje kao Bugarska, Mađarska i Slovačka uvelike ovise o ruskim energentima, teško su prihvatile sankcije kojima Europska unija kažnjava Rusiju zbog pripojenja ukrajinskog poluotoka Krim i pomaganja proruskih pobunjenika u Ukrajini.

Na sankcije koje pogađaju njezin financijski, obrambeni i energetski sektor Rusija je Uniji uzvratila zabranom uvoza hrane.

– Ne znam kako je Rusija pogođena sankcijama, no Bugarska je ozbiljno pogođena – rekao je na konferenciji za novinare u Bruxellesu Borisov.

Izrazio je nadu da su “sankcije već odigrale svoju ulogu i da će odnosi uskoro biti normalizirani”.

U Rusiju je lani išlo 2,7 posto bugarskog izvoza, uglavnom strojeva, farmaceutskih i poljoprivrednih proizvoda.

Bugarski izvoz u Rusiju pao je 22 posto u kolovozu u odnosu na godinu ranije, a cjelokupni izvoz EU u Rusiju pao je 18 posto, prema podacima Eurostata.

Čak i prije sankcija, Bugarska se borila kako bi potaknula rast jer je teško pogođena bankovnom krizom.

– Zbog embarga ne možemo izvoziti meso… Bugarskoj ne prijete samo politički i ekonomski i financijski problemi, nama prijete globalni problemi i zato trebamo ozbiljnu pomoć – rekao je Borisov u sjedištu EU-a.

Lani su Rusi činili više od četvrtine od 2,6 milijuna turista koji su posjetili Bugarsku, a ovogodišnji bi broj mogao biti daleko manji zbog pada vrijednosti ruske valute, rublja, piše Reuters i dodaje da je to ipak više posljedica pada cijena nafte nego zapadnih sankcija.

Bugarskoj je nanesen udarac i otkazivanjem projekta plinovoda Južni tok koji je trebao u EU ulaziti upravo preko njezina teritorija.

Moskva je u ponedjeljak objavila da je projekt otkazan, mada su Borisov i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekli kako vjeruju da bi se s njime ipak moglo nastaviti.

Bugarska se nadala da bi je Južni tok osigurao od mogućih prekida isporuka ruskog plina, ali i otvorio nova radna mjesta.