ORaH-ova politika “Održivog prostornog planiranja i gradnje”

Predstavnici ORaH-a u četvrtak navečer su na tribini u Zagrebu predstavili stranački nacrt prijedloga sektorske politike održivog prostornog planiranja i gradnje, poručivši kako ta politika ima važnu ulogu u gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske.

Nacrt prijedloga pedstavili su arhitekt i član Predsjedništva stranke Gordan Cmrečki te dipl. ing. Ninoslav Kurtalj.

“Održivo prostorno planiranje i graditeljstvo mogu biti najjača i najbrža lokomotiva koji će cijelu zemlju trgnuti s mjesta i potegnuti u novom smjeru, a povezivanjem s drugim sektorima moguće je iskoristiti veliki potencijal cijelog gospodarstva Hrvatske”, ističe se u priopćenju ORaH-a,

Ocjenjuju kako loše stanje tog sektora prvenstveno proizlazi iz lošeg zakonodavnog okvira koji regulira prostorno planiranje i gradnju, loše financijske kontrole utrošenog javnog novca te nepostojanje strategije i planiranja.

U takvoj klimi, kažu, “prostorno planiranje ne može funkcionirati kao strateška djelatnost koja određuje dugoročni razvoj, već je u službi pogodovanja interesima pojedinaca i lobija”.

U ORaH-u smatraju kako se “s obzirom na masovnu i svugdje prisutnu zloupotrebu prostornog planiranja može zaključiti da je nedostatak državnih i lokalnih strategija jedina planski osmišljena aktivnost”.

Navode da kontinuiran pad građevinske aktivnosti od 2008. nije zaustavljen, i da se propustilo reorganizirati građevinski sektor i povezati ga s ostalim područjima gospodarstva ili društvenog sektora. Također nije iskorišten veliki potencijal energetskih obnova postojećih zgrada.

U Hrvatskoj se u prosjeku 35 posto finalne potrošnje energije troši na toplinu, a oko tri posto za javnu rasvjetu.

Primjenom adekvatnih mjera energetske učinkovitosti bi bilo moguće smanjiti potrebu kod primarne energije za oko 36 posto, čime bi se pokrivenost primarne energije korištenjem obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti dostiglo sigurno više od 90 posto ukupne potrebe, kažu u ORaH-u.

Ukupni teoretski potencijal investicija u energetsku obnovu samo na nestambenim objektima u Hrvatskoj prelazi 12 milijardi eura. U ORaH-u procjenjuju kako će rok povrata tih investicija zbog rasta cijena energenata, odnosno ugljikovodika, biti manji od sedam godina.

Također tvrde kako u Hrvatskoj ne postoji jasan model investiranja kapitala u energetske rekonstrukcije i profitiranje kroz rezultate smanjenja potrošnje energije.

U ORaH-u kažu da razina energetske neovisnosti izravno utječe na standard života naroda, a neučinkovita potrošnja energije povećava zaduženost zemlje.

“Hrvatska danas za stvaranje jedinice BDP-a troši oko 20 posto više energije nego razvijene zemlje EU. S oko 40 posto udjela u ukupnoj energetskoj potrošnji, zgradarstvo ima ogromnu zalihu za uštedu energije što direktno znači smanjenje uvoza i ovisnosti o svjetskim turbulencijama. Energetska neovisnost postaje glavni pokazatelj suverenosti u suvremenom svijetu”, navode u toj stranci.

Poručuju da bi se reorganizacijom građevinskog sektora i preusmjeravanjem na energetsku obnovu postojećeg fonda zgrada, osim smanjenja potrošnje energije, osigurao i porast zaposlenosti.

Ekonomski efekt obnove zgrada bio bi, između ostaloga, smanjenje troškova energenata, smanjenje uvoza energije, odnosno povećanje energetske neovisnosti zemlje, dugoročno povećanje realne zaposlenosti.

To je osma predstavljena politika ORaH-a, a do kraja godine ta stranka planira predstaviti još 20-ak novih sektorskih politika čime će u glavnim crtama zaokružiti ukupan program.