Nužno je zaustaviti devastacije kamenih gomila

Turistička sezona u
Hrvatskoj ozbiljno je podbacila, o čemu svjedoče i brojne prazne plaže diljem
obale. U kolikoj je mjeri manjak turista na hrvatskim obalama utjecao na
svakodnevni gospodarski život u državi, najbolje svjedoči najava iz vladinih
krugova o novom rebalansu proračuna. Iz nedovoljno popunjene državne blagajne
ponovo treba preraspodijeliti ono što je preostalo, na način da se manjini
oduzme nešto, a da bi većina ostala na istom. Čudna je i teška ta financijska
politika, ali valjda je to logična posljedica pouzdavanja u nešto nepredvidljivo
i varijabilno, kao što je prelazak turista preko granice, u potrazi za
kvalitetnim i dobro osmišljenim godišnjim odmorima. No, silne i obilne
srpanjske kiše, ni ove godine nisu spriječile u dolasku na odmor u Hrvatsku,
jednu malu skupinu osoba, koja je po mnogo čemu specifična i posebna,
prvenstveno po tome što im je kupanje u moru i sunčanje na našim plažama , na
samom dnu prioritetnih želja, ako kao takva uopće i postoji. O čemu se zapravo
radi?

Naime, posljednjih je
godina na svjetskom turističkom tržištu u porastu jedna posebna vrsta
turističkih angažmana, a koja uključuje obilaske povijesnih lokacija, koje
imaju određenih dodirnih točaka s ratnim zbivanjima, na području željene
turističke destinacije. Svi relevantni statistički podaci pokazuju koliko je
prostora za napredak prisutno u ovom dijelu turističke ponude, jer se radi o
dijelu potražnje koja pokazuje ubrzani rast. Diljem svijeta postoje različiti
klubovi i udruženja ljubitelja militarije, vojne povijesti i općenito
povijesnih zbivanja, koji ne pitaju za cijenu i troškove kada žele posjetiti
točno određenu lokaciju, koja je, na njima zanimljiv način, povezana s
određenim dijelom povijesti.

Sačuvani tragovi ispod gomila

Pritom te lokacije ne moraju nužno biti povezane
sa neprijateljstvima zaraćenih strana u ratnim sukobima. Ljubiteljima takvih
oblika turističkih ponuda, važno je samo da su takve lokacije povijesno
autentične, bez obzira na vrstu i opseg ratnih zbivanja. Primjerice, na
autentičnim povijesnim lokacijama koje su stare i nekoliko tisuća godina, teško
je uopće i procijeniti tko su bile zaraćene strane u tim sukobima, a kamoli tko
je u tim odmjeravanjima snaga izišao kao pobjednička sila. No, ono što
konkretno svjedoči o postojanju neke vrste sukoba ili, s druge strane, o
civilnom naseljavanju određene lokacije, jesu grobovi, odnosno grobna mjesta.

Kamene gomile, kojima
obiluje dio naše države, poglavito onaj zaobalni dio, jedno su od takvih
grobnih mjesta koje su posebno zanimljive određenom broju osoba, a koje u naše
krajeve pristižu u vrijeme turističke sezone. Naravno, takve osobe teško je
označavati turistima, iz razloga što njihovo uobičajeno ponašanje i predmet
interesa, odudaraju od klasične slike prosječnog turista, koji se mogu susresti
u našoj državi.

Naravno, suludo je i
pomisliti da se sve kamene gomile mogu označiti grobnim mjestima osoba koje su
živjele u prošlim vremenima. Primjerice, takve su kamene gomile, samo obične
kamene gomile, one koje su nastale u blizini područja koja služe određenoj
svrsi uporabe poljoprivrednih površina. Velika većina ostalih kamenih gomila su
prapovijesni grobni spomenici koji se, od ostalih gomila, razlikuju značajnom
masivnošću, ali i lokacijama. Taj položaj kamenih gomila u prostoru nikada nije
slučajan. Uvijek je pomno i pažljivo biran. Uglavnom se nalazi po vrhovima brda
i njima pripadajućim uzvisinama te na lokacijama koje se nalaze iznad plodnih
polja.

Mjesta povezana s ritualima plodnosti?

Neki znanstvenici
smatraju da je odabir baš tih lokacija vezan uz drevna vjerovanja povezana sa
ritualima plodnosti te sa prakticiranjem slavljenja kulta sunca, kao izvora
života. Također je zanimljivo da te kamene gomile, kao groblja, nikada nisu
locirana u nekim prethistorijskim ostacima naselja, nego izvan njega, što neke
znanstvenike dovodi i do pretpostavke da se, u pradavna vremena, nisu svi
stanovnici sahranjivali pod gomilama, nego samo neke osobe. Te su se osobe u
svojim životima morali isticati kroz društvene ili duhovne sfere, poput vođa
zajednice, odnosno hrabrog ratnika ili duhovnog vođe. Također, takve su osobe
rijetko sahranjivane bez ičega, odnosno s njima su u gomile polagane
prapovijesne keramičke posude ili ponekad oružje. Upravo su ti ostaci prošlosti
posebno zanimljivi određenim osobama, koje prilikom potrage za svojim predmetom
interesa, devastiraju kamene gomile.

Širom svijeta postoji odlično
razvijeno crno tržište umjetninama, kojemu se polako pridružuje i crno tržište
različite militarije. Uz registrirane i poznate klubove ljubitelja militarije,
koji nemaju razloga skrivati svoje djelatnosti, postoji i ono drugo,
individualno tržište. Radi se o pojedincima koji ne pitaju za cijenu, kada
svoje privatne kolekcije žele upotpuniti novim artefaktom kojega nemaju u svom
posjedu. Zbog toga su im posebno zanimljive države koje imaju bogatu ratnu i
vojnu povijest, baš kakvu ima Hrvatska.

Nijemi svjedoci prošlosti

Stoga je posljednjih
godina itekako prisutan i uočljiv problem devastacije kamenih gomila. Često te
kamene gomile devastiraju upravo stranci koji u Hrvatsku dolaze u vrijeme
turističke sezone. Njihova potraga je često dobro usmjerena i pomno planirana,
što imaju zahvaliti i razvijenoj sofisticiranoj opremi koju nose sa sobom.
Sjećam se tako slučaja od prije nekoliko godina, kada se jedna starica, negdje
u Hercegovini, požalila kako su joj isprevrnuli gomilu “neki sa željeznin
šćapima što pišće“. Očito se radilo o detektorima metala. Nije mi poznato u
kolikoj je mjeri ta kamena gomila devastirana te jesu li tragači pronašli ono
za čime su tragali, ali ono što je sasvim očito upravo je trag njihove
djelatnosti.

Trag, koji su ostavili
za sobom i koji se nikakvim naknadnim zahvatima ne može u potpunosti otkloniti.
Zato se nameće pitanje kako se od takvih “tragača” zaštititi? Što državne
službe mogu konkretno, na terenu, učiniti? Ne zaboravimo, kamene gomile su
nijemi svjedoci drevne prošlosti naroda koji je živio na ovom našem prostoru.
One su nacionalno blago koje treba zaštititi na učinkovit i pravodoban način. A
nacionalno blago nije nešto s čime treba raditi improvizacije ili nešto što
treba zapostavljati. U protivnom, vremenom će nestati i kamenih gomila s našeg
prostora, baš kako je nestalo i naroda čije su kosti ukopane pod tom gomilom
kamena…