Srđan Gjurković: Nema novih kostura u ormaru, sada je javno sve ono što se prije “melo pod tepih”, a svakoj idućoj Vladi bit će lakše

U nizu razgovora s čelnicima splitskih stranaka koje objavljujemo svakog tjedna, “na red” je stigla i Hrvatska narodna stranka, a Srđan Gjurković prava je osoba za odgovore na seriju pitanja. Jer, događalo se proteklih tjedana i mjeseci dosta toga oko HNS-a. No, Gjurković – saborski zastupnik, splitski gradski vijećnik koji ujedno ima čitav niz visokih stranačkih funkcija – nije odustao ni pokušao cenzurirati, otvoreno je govorio o svemu…

Kao član predsjedništva HNS-a i predsjednik regionalnog saveza, kako ocjenjujete protekle tri godine na vlasti zajedno s koalicijskim partnerima. Smatrate li da ste mogli napraviti više, odnosno da su neke promjene trebale doći ranije.

– S promjenama smo krenuli od prvog dana mandata. Model upravljanja nema veze s onim koji smo nasljedili i danas sa sigurnošću možemo kazati da nema novih kostura u ormaru i da je sve ono što se godinama “melo pod tepih” sada javno i transparentno. Stanje koje smo zatekli najbolje bi bilo usporediti s jako zapuštenim pretilim čovjekom koji je odlučio da od ponedjeljka kreće sa zdravim životom, dijetom i tjelovježbom. Obavili smo sve pretrage, napravili plan i krenuli s njegovom primjenom. Vjerovao sam da ćemo u prvoj godini mandata moći provesti radikalnije promjene, no cijeli model gospodarskog rasta je trebalo raditi u hodu i to u vrijeme krize čije trajanje i intezitet nije bilo moguće ignorirati. Iako sam bio zagovornik oštrijih reformi iz današnje perspektive gledajući nisam siguran da bi to bilo najbolje rješenje za društvo poput našeg.

Vjerovatno se moglo brže, ali svaka sljedeće vlada će imati lakši posao. Rezultati su vidljivi iz gospodarskog rasta, rasta izvoza i industrijske proizvodnje te dobit gospodarstva u prošloj godini. Izrađeni su brojni strateški dokumenti, politička korupcija postala je stvar incidenta, a ne način upravljanja koji sam spomenuo na početku, a dno krize je iza nas i sad je jasno da izlazimo te da je pred nama kontinuirani
 oporavak. Danas je Hrvatska uređnija u funkcioniranju i transparentnosti. Postajemo ozbiljan igrač na energetskoj karti Europe, svjesni smo svojih predosti i nedostataka i razvijamo projekte o kojima se ranije nije ni razmišljalo. Da se opet izrazim figurativno; ako je Vlada i sagriješila bilo je to pojedinim propustom, ali ne i djelom kao što je često bio slučaj ranije.

U Saboru ste nedavno inicirali, sakupljanjem potpisa među kolegama, uvrštavanje u hitnu proceduru prijedlog nacrta izmjena i dopuna Zakona o sportu koji bi uskoro trebao doći na glasovanje. O kakvim promjenama se radi u prijedlogu i očekujete li “lagano” usvajanje Zakona?

– Radi se o zrelom, stručnom i konkretnom prijedlogu koji je došao od strane građana, čijim bi se usvajanjem poboljšao Zakon o sportu i ispravile određene nepravilnosti koje svakodnevno uočavamo. On nikako ne rješava sve probleme sporta niti ima takve ambicije, ali sigurno Zakon čini boljim, podiže standarde i zbog toga je dobio potporu puno šire političke javnosti.

Osnovne točke su transparentnost u financijskom izvještavanju, podizanje standarda za ljude koji žele biti sportski funkcioneri, izjednačavanje klubova koji nastupaju u istoj ligi neovisno radi li se o dioničkim društvima ili udrugama građana te davanje većeg utjecaja klubovima koji su nositelji kvalitete i najveći promotori svog sporta. Nužno je što prije sport očistiti od utjecaja politike koja ga je u jednom dijelu zagadila. Da se radi o dobrom prijedlogu najbolje vam govore argumenti protivnika koji kritiziraju one koji su prijedlog izradili, nas koji smo ga potpisali, hitnost procedure, ali zapravo na sam sadržaj nemaju prigovora. Sport je prije svega nešto kroz što bi trebali odgajati našu djecu i što bi trebao biti primjer cijelom društvu i tko može imati išta protiv ovih stvari koje sam nabrojao.

Vaš stav vezano za istraživanje ugljikovodika na našem dijelu Jadrana. Vaš kolega iz stranke i predsjedništva, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak gorljivo zastupa taj “strateški projekt od interesa za RH”. Međutim, javnost je u najmanju ruku podijeljena, iako se čak čini da većina građana ne podržava naftne platforme uz obalu, iako bile udaljene šest kilometara od otoka, odnosno deset od obale.

Koliko dobroga može donijeti eksploatacija ugljikovodika državi u cijelosti, u odnosu na potencijalne probleme (ekološke – jer znamo da se morske struje u Jadranu kreću od Otranta uz našu obalu pa natrag uz talijansku stranu, što hoće reći da nije isto dogodi li se havarija na nekoj od talijanskih platformi ili recimo nekoj ispred Hvara; te turističke – moguće lošije financijske učinke te industrijske grane).

– Unatoč trudu ljudi iz Ministarstva i Agencije za ugljikovodike očito je da javnost još uvijek nije dovoljno upoznata s ovom tematikom. Velik broj građana ne zna da je Hrvatska aktivna u industriji ugljikovodika preko 60 godina, a da u Sjevernom Jadranu postoji 20 naših platformi iz kojih eksploatiramo još od 1999. godine. Iako su se aktivnosti istraživanja, bušenja i eksploatacije obavljale npr.  2013. i 2014. godini niste imali nikakvu zabrinutost iz jednostavnog razloga jer ljudi za to nisu znali. Sad se o tome, međutim, po prvi put javno govori iako, kažem, radili smo to i svih prethodnih godina pa i u vrijeme bivše države.

Sad se uvode znatno stroži uvjeti, rade se studije, smanjuju se istražna područja, odmiču se od obale što prije samo par godina nije bio slučaj, ali se po prvi put javljaju protivnici. Velik je problem nepovjerenje građana u državu, državne institucije i stalno imamo kompleks da mi nismo sposobni nešto provesti po “najvišim standardima”. Dobrim dijelom razumijem građane jer se u mnogočemu još uvijek vidi da smo mlada država sa svim manama koje to sa sobom nosi. U ovako rizičnim djelatnostima greške i propusti su skupi, no ako smo se negdje dokazali u prethodnom periodu to je ova industrija. Naime, da se nekakav incident dogodio kroz sve ove godine, vjerujte mi, svi bi u Hrvatskoj znali za platforme i ugljikovodike.

Turizam i ugljikovodici mogu zajedno i to nije moj stav nego činjenica. Pa pogledajte porast koji imamo u turizmu ako hoćete samo od 1999. do danas. Na koji način su se platforme u Sjevernom Jadranu negativno odrazile na turizam u Istri i Kvarneru? Sve zemlje s kojima se natječemo u turističkom smislu ne propuštaju eksploatirati ugljikovodike i mislim da sami stvaramo problem ondje gdje ga nema. Evidentno je da u raspravama još uvijek prevagu nose strah, neznanje i političko natjecanje što nikako ne bi smjelo biti kad su dugoročni i strateški projekti u pitanju. U potpunosti razumijem građane koji žive od turizma. Split, Omiš, Makarska, Dubrovnik, tj. Dalmacija i cijelo priobalje bez turizma ne bi živjeli, ali ne mogu prihvatiti da se smijemo zadovoljiti samo s turizmom. On je baza i ne trebamo ići u išta što ga ugrožava, no ugljikovodici ga nisu ugrozili do sada, a neće ni u buduće ako struka nastavi odrađivati posao kako treba.

O morskim strujama puno bolje mogu govoriti profesori s Hidrološkog instituta, Oceanografije ili Sveučilišta, no ono što znam je da naftu i plin istražuju ili već eksploatiraju Grčka, Albanija i Crna Gora, a osim struja o kojima govorite postoji utjecaj vjetra i drugih faktora tako da nije to baš tako jednostavna priča. Jadran je naš najvrjedniji resurs. Vraća nam kroz turizam, kroz ribarstvo, kroz ugljikovodike… Nužno je da njime odgovorno gospodarimo, ali nećemo ga očuvati ako stavimo veto na ugljikovodike u Hrvatskoj. Time ćemo samo sebi uskratiti značajan prihod, priliku da to bude jedna od poluga gospodarskog oporavka, a u konačnici i sredstva iz kojih bi mogli sudjelovati u zaštiti našeg Jadrana.

Ostavka bivše ministrice kulture Andree Zlatar Violić jedna je u nizu smjena u Vladi. Kako komentirate taj konkretni slučaj Vaše (još uvijek) kolegice iz predsjedništva stranke te činjenicu da je u pitanju deveta osoba koja je otišla ili smijenjena iz kabineta.

– S kolegicom Violić imam jako dobar odnos i o njoj kao osobi, stranačkoj kolegici mislim sve najbolje i od toga ne bježim ni danas. Kao ministrica je napravila pogrešku koju je platila ostavkom.

Nije poštivala odluka Vlade o korištenju službenih kartica te iako u konačnici štete za proračun nije bilo ona je morala otići. Iskreno mi je žao jer ona je na to mjesto nije došla slučajno, već se radi o izuzetno stručnoj osobi, no očito se u gužvi, obvezama i putovanjima tražio jednostavniji način koji nije primjeren niti u skladu s pravilima. Ministri su pod posebnom kontrolom medija, opozicije i cijele javnosti. Oni su vrh vlasti i nije čudno da se kod njih primjenjuju najstroži kriteriji.

Hrvatska narodna stranka jedna je od rijetkih koja ima i regionalne organizacije, upravo pet logičnih geografskih područja. Da li ste za podjelu hrvatskih regionalnih samouprava na takve cjeline (postoje određene sugestije u tom smjeru i iz EU), kao i za smanjenja broja tijela lokalne samouprave.

– Statut HNS-a je postavljen tako još od vremena Savke Dabčević Kučar i mislim da nije potrebno obrazlagati prirodnu, ekonomsku, povijesnu i kulturnu povezanost tih regija. Raspravljati o administrativnom ustroju osim navedenih poveznica treba nadopuniti i političkim, aktualnim potrebama, realnim željama i mogućnostima te samoj administrativnoj ulozi “budućih” regija. Za kvalitetnu regionalizaciju nužan je konsenzus većine parlamentarnih stranaka, a to mi ne izgleda realno.

Bez toga ćemo vjerojatno imati reformu lokalne samouprave kroz jačanja uloge gradova kao nositelja razvoja u svojoj sredini i preuzimanje određenih komunalnih nadležnosti od općina koje nemaju kapacitet bi osigurale građanima potreban komunalni standard. Županije danas imaju svoju ulogu prvenstveno u ravnomjernoj pomoći i koordinaciji manjim sredinama, ako izuzmemo zdravstvo i školstvo. Moje je mišljenje da su županije samo “protočni bojler” decentraliziranih sredstava. Rijetke su županije bile uspješne u pripremi i realizaciji sredstava iz EU fondova. Naša županija se u proteklom razdoblju nije u tome iskazala, niti su pružili adekvatnu pomoć malim sredinama u osmišljavanju i realizaciji njihovih projekata. Primjer nerješavanja Regionalnog centra za gospodarenjem otpadom u Lećevici svih ovih godina i problema Makarske i makarskog primorja pokazuje sve manjkavosti takvog sustava. Prisutna je i neracionalnost u zapošljavanju, plaćama i troškovima, ali su oči javnosti i po tom pitanju više usmjerene na gradove i državu. Građani pitaju načelnike i gradonačelnika za rješavanje konkretnih problema, a rijetko kad župane. Sve su to realna i aktualna pitanja, a pitanje je jesmo li sazreli kao društvo i odgovoriti na njih.

Nedavno su održani prijevremeni izbori u 17 gradova i općina u Hrvatskoj, od toga osam na području Dalmacije. Kako komentirate izborne rezultate na toj lokalnoj razini. Vaša prognoza predstojećih parlamentarnih izbora, smatrate li da će biračko tijelo prepoznati nastojanja aktualne vlasti?

– Prijevremeni izbori na lokalnoj razini nisu neobični s obzirom na izborni zakon te ne mislim da su sami po sebi loš instrument bez obzira na to što dovode do blokade te sredine na određen period. Ono što bih istaknuo kao primjer zloupotrebe demokracije su Omiš i Dubrovnik u kojima je do izbora došlo isključivo jer su pojedinačni politički interesi i apetiti zamijenili interes građana. Oba gradonačelnika rušena su neusvajanjem proračuna iako ozbiljnih primjedbi na sam proračun nije bilo. Građani su to prepoznali i vjerujem dugoročno kaznili one koji su bili spremni zaustaviti grad radi sitnih stranačkih interesa.

HNS sudjeluje u vlasti i u Splitu, gdje ste gradski vijećnik. Unatoč kritikama, čini se da je u gradu pod Marjanom posljednjih mjeseci ipak zabilježen pomak nabolje. Vaša ocjena rada Gradskog vijeća te gradonačelnika Ive Baldasara (dogradonačelnik Goran Kovačević je također član HNS-a) u dosadašnjem mandatu.

– Mislim da su stvari nakon prvih godinu dana krenule na bolje. Događa se pomak i to po meni prvi pomak nakon dugo godina negativnog trenda, a da se pri tom grad ne upušta u financijski neodgovorne aranžmane. Ne mogu reći smo zadovoljni jer bih osobno, a znam da tako misle gradonačelnik i dogradonačelnici, željeli da se stvari odvijaju brže. Ipak neke stvari naslijedite i ne možete baš sve realizirati onako kako biste htjeli. Pobornik sam teze da vlast uvijek treba kritizirati, korigirati i tražiti da budu bolji, ali smeta me kad su kritike isključivo s ciljem da se ne dogodi ništa. Isto tako mi je čudno da pojedinci koji godinama nisu koristili prilike danas imaju obraza kritizirati sadašnje projekte, ponovno ne nudeći bolje.

Ova uprava pokrenula je gradnju osnovne škole na Pazdigradu dok su uprave proteklih 20 godina to samo obećavale. Gradnja vrtića na Kili koji prati POS pokazatelj je da grad ne želi da mu se u budućnosti događaju novi “pazdigradi”. Ova gradska uprava uhvatila se u koštac sa značajnim projektima u kulturi koja je godinama bila podcjenjivana. U kratkom roku pripremljen je i kreće u realizaciju projekt koncertne dvorane u Tončićevoj, restauriran kip Grgura Ninskog, a kulturna strategija i prijava za EPK su na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća. Restaurira se jugoistočna kula Dioklecijanove palače, otvorena je nova šetnica po zidinama Palače, a zaustavljena je daljnja devastacija Marjana. Pokreću se infrastrukturni projekti prije svega bih naglasio komunalno opremanje istočnog dijela grada, a jasni su planovi da se na kvalitetan način riješi problem Karepovca i naših sugrađana koji žive u blizini. Split se nastavlja razvijati kao svjetska turistička destinacija. Za to su zaslužni svi turistički djelatnici, ali nazaobilazna je i uloga Grada.

U zadanim rokovima rješava se legalizacija više od 13.000 zahtjeva. Već spomenuti POS u suradnji s APN-om i Ministarstvom graditeljstva Grad prati u rokovima, spaja se šetnica Zapadne obale i Matejuške… Mogli bismo nabrajati, no jasno je da u niti dvije godine mandata postoje poprilično konkretni rezultati ove gradske uprave. Naravno da ima problema kod nekih projekata, a jasno je i da se u nekim situacijama griješilo.

Očekujem bolje i više te ću bez obzira na to što sam gradski vijećnik pozicije, to uvijek tražiti od gradske uprave, no ako ih usporedim s upravama koje smo imali prethodnih godina mislim da smo napravili veliki korak naprijed, jednako kao što vjerujem da je i sastav Gradskog vijeća kvalitetniji nego je bio prethodnih godina.

Konačno, postoji li opasnost da se nakon dugotrajne suradnje sa SDP-om te osnivanja Narodne stranke-reformista, dogodi HNS-u isto što se tijekom godina dogodilo i nekoliko drugih velikih stranaka poput HSLS-a ili HSS-a, da se Vaš (i njihov) značaj na hrvatskoj političkoj sceni marginalizira.

– HNS je kao stranka odgovoran koalicijski partner, kako SDP-u kao najvećoj stranci koalicije, tako i drugim članovima. Ipak vjerujem da uz tradiciju imamo svoj identitet, prepoznatljiv politički program, snažne organizacije i pojedince koji nas razlikuju od naših partnera, ali i od stranaka koje ste spomenuli.

HNS je na izborima u svibnju 2013. godine zabilježio izvrstan rezultat, 106 mandata u izvršnoj vlasti, od kojih su 32 mandata načelnika, 35 mandata zamjenika načelnika, 11 gradonačelnika, 19 njihovih zamjenika i 3 župana te 6 njihovih zamjenika, najbolji rezultat je naš rezultat na lokalnim izborima ikad. Siguran sam da ćemo i nakon sljedećih parlamentarnih izbora biti među vodećim političkim faktorima u zemlji i da ćemo imati priliku aktivno sudjelovati u razvoju naše zemlje i podizanju kvalitete života hrvatskih građana.