PROSLAVA OLUJE Završen spektakularni mimohod

NAJNOVIJE:

19:36 sati – Silovitim preletom zrakoplova MIG-21 završio je svečani vojni mimohod. Započeo je kulturno-umjetnički program izvođenjem pjesama ‘Dalmatino povišću pritrujena’ i ‘To je tvoja zemlja’.

19:20 sati – U postroju Hrvatske ratne mornarice su dva mobilna obalna lansera MOL RBS-15B na vozilu Tatra 815. U akvatoriju Dugog otoka 14. svibnja ove godine prvi put u povijesti HRM-a provedeno je gađanje raketom RBS-15B s obale, s raketne bitnice RB-1. Ispaljena raketa uspješno je pogodila i uništila metu

19:04 sati – Krenuo je motorizirani, mehanizirani i oklopni dio svečanog mimohoda. Sudjeluju postroj Zapovjedništva specijalnih snaga, mehanizirani postroj, postroj Vojne policije, postroj MUP-a RH, postroj vatrogasnih motoriziranih snaga, postroj motoriziranih snaga DUZS-a i drugih operativnih snaga, te vojnoobavještajni postroj. Najveća atrakcija su dvije haubice PzH 2000 teške po 50 tona. To najnovije topničko sredstvo dometa od 30 do 80 kilometara može ispaljivati deset do trinaest granata u minuti.

19:00 sati – Akrobatska grupa “Krila Oluje” u švicarskim zrakoplovima Pilatusima oduševila je svojim programom pratitelje svečanog vojnog mimohoda, kojim Hrvatska u utorak u Zagrebu obilježava 20. obljetnicu akcije “Oluja”. Piloti “Krila Oluje”, koji u srijedu slave desetu godišnjicu osnutka, odabrani su među pilotima i nastavnicima letenja iz sastava Eskadrile aviona 93. zrakoplovne baze u Zadru.

18:49 sati – Tri helikoptera hrvatske eskadrile MUP-a preletjela su iznad svečane zastave. Nakon njih preletjela su tri vojna helikoptera.

18:39 sati – U pješačkom dijelu svečanog mimohoda sudjeluju pješački postroji Tigrova, Gromova, Kuna, Paukova, Sokolova, Puma, Vukova, postroj Zapovjedništva specijalnih snaga, postroj Hrvatske ratne mornarice te postroj Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane

18:35 sati – Pored svečane lože stupa postrojba kadetske bojne vojnog učilišta ‘Petar Zrinski’. Među stranim vojnim postrojbama nalazi se i postrojba Velike Britanije

18:22 sati – Nebo iznad Zagreba proparala su tri vojna zrakoplova. U zapovjednom vozilu mimohoda nalaze se časnici zaslužni za organizaciju vojnog mimohoda. Pripadnici počasne garde stupaju na čelu mimohoda, iza njih stupa postrojba sa svim zastavama hrvatskih ratnih postrojbi koje su sudjelovale u Domovinskom ratu. Šest topova ispaljuje dvadeset plotuna koji simboliziraju dvadese godina od Oluje.

18:18 sati Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je izdala zapovijed: Neka mimohod krene!

18:10 sati Počeo je kulturno-umjetnički program koji ukjučuje recitale i zbor. Matija Dedić i Matej Meštrović sviraju na dva klavira s Vukovarske avenije

18:08 sati – Održana je minuta šutnje za sve poginule u borbi za slobodnu i neovisnu Hrvatsku.

18:05 sati – Započelo je izvođenje hrvatske himne, pjeva 12-godišnja Mia Negovetić uz pratnju klape Sv. Juraj Hrvatske ratne mornarice.

17:49 sati – Vozilo s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, ministrom obrane Antom Kotromanovićem i generalom Dragom Lovrićem ušlo je u Vukovarsku aveniju i prolazi pored postrojenih postrojbi koje redom uglas pozdravljaju.

17:25 sati – Okupljaju se uzvanici i visoki gosti. S generalom Antom Gotovinom u svečanom dijelu gledališta mnogi se srdačno pozdravljaju, poput Mate Granića i Jadranke Kosor. U publici su i mnogi umirovljeni generali Hrvatske vojske koji su aktivno sudjelovali u ratnim operacijama, poput Antuna Tusa.

17:00 sati –  pored glavne bine i sa južne strane Vukovarske ulice sat vremena prije početka mimohoda već se skupio veliki broj građana. Hodaju s malim državnim zastavicama, poneki obučeni u kockaste dresove piše Jutarnji.hr. Izravni prijenos mimohoda u Zagrebu na Prvome i Četvrtome programu HRT-a možete pogledati OVDJE.

U okviru obilježavanja 20. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluje i proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, u srijedu će u obnovljenoj zgradi na Kninskoj tvrđavi svečano biti otvoren novi stalni muzejski postav “Oluja ’95”.

Na dva kata ukupne površine 300 četvornih metara obnovljene zgrade u središnjem dijelu Kninske tvrđave, bit će izložena arhivska građa – službeni izvještaji i ugovori, potom hrvatska zastava s kninske tvrđave, zemljovidi, plakati, znakovlje, glasački listići, fotografije i dr. Teme postava su stvaranje suverene hrvatske države, početci srpske pobune i agresije, prognanici, mirovni pregovori i apeli za mir, oslobodilački pothvati i operacije hrvatskih postrojbi u Domovinskom ratu (1992.-1995.), oslobodilačka vojno-redarstvena operacija „Oluja ’95“, hrvatske snage i zrakoplovstvo u njoj, kronologija oslobođenog područja (4.-8. kolovoza 1995.), geopolitičko značenje operacije, reakcije iz svijeta, vojno-redarstvena operacija “Oluja ’95“ u medijima.

Muzeološku koncepciju je izradila Manda Zelić, viša kustosica Kninskog muzeja, a likovni postav potpisuju Željko Kovačić Lana Kovačić.

Ministarstvo kulture je sanaciju i rekonstrukciju građevine u kojoj je smješten novi stalni postav „Oluja ’95“ te izvedbu postava financiralo u iznosu od tri milijuna kuna.

Novi postav Kniskoga muzeja svečano će biti otvoren u srijedu u 8,45 sati. Otvara ga, kako se navodi u programu proslave objavljenom na internetskoj stranici MORH-a, predsjdnica republike Kolinda Grabar-Kitarović, a svečanosti će nazočiti ministar kulture Berislav Šipuš.

Kompleks Tvrđave s postojećim i sada novim sadržajem, stalnim postavom Oluja ’95, važni su za grad Knin, njegov identitet te kulturni i turistički razvitak, napominje se u priopćenju kojim Ministarstvo kulture najavljuje otvaranje novoga postava Kninskoga muzeja.

Svečani mimohod u 18 sati

Svečanim vojnim mimohodom Vukovarskom ulicom u Zagrebu Hrvatska će u utorak obilježiti 20. obljetnicu vojno-redarstvene operacije “Oluje”, kojom je oslobođen Knin i najveći dio do tada okupiranog teritorija koje su tijekom Domovinskog rata zauzeli pobunjeni Srbi i pripadnici jugovojske.

Svečanost počinje u 18 sati, nakon što predsjednica Republike i vrhovna vojna zapovjednica Kolinda Grabar Kitarović zapovijedi “Neka mimohod krene!”. Kolona duža od četiri kilometra proći će potezom od Držićeve do Savske, a sudjelovat će 3000 pripadnika oružanih snaga, 300 vozila i 30 zrakoplova.

Početak vojnog dijela mimohoda bit će označen s tri počasna plotuna, a potom će tri borbena zrakoplova MIG 21 preletjeti preko Ulice grada Vukovara.

Slijedi mimohod pješačkih postrojbi, nakon kojega će Vukovarskom proći mehanizirani postroj – motorizirane oklopne postrojbe, među kojima su dvije haubice od po 50 tona, ali i Patrie, tenkovi M-84, terenska borbena vozila, razna plovila, motocikli te druga vozila i sredstva.

Posebna atrakcija bit će i šestočlana letačka skupina, popularna Krila oluje.

S Nacionalne i sveučilišne knjižnice spuštat će se se pripadnici specijalnih postrojbi, dok će ‘specijalci’ pokazivati atraktivnu vježbu izvlačenja.

Svečani mimohod pratit će umjetnički program koji počinje hrvatskom himnom ‘Lijepa naša’ u izvedbi 13-godišnje Riječanke Mie Negovetić i Klape Sv. Juraj Hrvatske ratne mornarice.

Mimohod zatvaraju MIG-ovi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

U vojno redarstvenoj operaciji “Oluja” sudjelovalo je 200 tisuća hrvatskih vojnika koji su u svega 84 sata oslobodili 10.400 četvornih kilometara okupiranog područja.

U subotu, 5. kolovoza, 1995. s kninske se tvrđave zavijorila hrvatska zastava čime je označeno oslobođenje Knina.

Olujom je u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen cijelokupni okupirani teritorij, osim istočne Slavonije.

Ministar obrane Ante Kotromanović poziva sve građane da dođu na mimohod i podupru pobjedničku vojsku koja je to zaslužila.

Nastavak obilježavanja proslave te legendarne vojno redarstvene operacije nastavlja se u srijedu u Kninu.

20 godina pobjede u Domovinskom ratu

U završnoj oslobodilačkoj vojno-redarstvenoj akciji Domovinskog rata, koja je pod nazivom “Oluja” kao najveća vojna operacija u povijesti moderne hrvatske države počela prije 20 godina, oslobođeno je preko 10.000 četvornih kilometara područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu koja su četiri godine bila pod okupacijom pobunjenih Srba, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.

Istodobno, operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa u Bosni i Hercegovini i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7.000 Bošnjaka.

U akciji sudjelovalo 200.000 ljudi

Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač. U hrvatskim snagama bilo je ukupno oko 200 tisuća ljudi.

U dokumentu Kronologija Domovinskog rata koju je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata objavio na svojoj internetskoj stranici stoji da su svjetski državnici, posebice dužnosnici SAD-a, uglavnom pokazali razumijevanje za provedenu operaciju.

“Između ostalog, rekli su da je ‘Hrvatska ostavila dovoljno vremena međunarodnoj zajednici da sukob razriješi pregovorima, a da su oni propali zbog beskompromisnoga stajališta krajinskih Srba’. Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a tijekom akcije u javnim medijima neprestano je ponavljan poziv predsjednika RH hrvatskim građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava. Ipak, najveći dio Srba iz samoproglašene ‘Krajine’ u Hrvatskoj, na zahtjev svog političkog i vojnog vodstva, napustio je Hrvatsku. Zapovijed o evakuaciji Srba iz tzv. Krajine potpisao je srpski general Mile Mrkšić; isto je potpisao i Milan Martić, predsjednik ‘Krajine’. Predstavnici UN-a i američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith potvrdili su da su srpski civili napustili područje tzv. Krajine prije dolaska HV-a”, stoji u Kronologiji.

Žrtve na obje strane

Centar navodi da je u operaciji “poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo” dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.

Ističu i da su u razdoblju nakon završetka operacije zabilježena “kriminalna djela osvete ili ubojstva iz koristoljublja nad pojedinim Srbima te paljenje napuštenih kuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti”. Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava tijekom i nakon operacije ‘Oluja’ ubijeno je 667 civila.

Osim hrvatskih sudova zločine iz Oluje rasvjetljavao je i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije sa sjedištem u Haagu.

U studenom 2012. žalbeno vijeće Haškog suda donijelo je oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču nakon što je sud odbacio zaključke raspravnog vijeća prema kojima su Gotovina i Markač sudjelovali u “udruženom zločinačkom pothvatu”, kao i optužbe za prekomjerno granatiranje Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca, a sud je Gotovinu i Markača oslobodio i zapovjedne odgovornosti.

U kolovozu 2014. Državno odvjetništvo odbacilo je tvrdnje Srpskog demokratskog foruma kako “niti 19 godina od završetka Oluje u Republici Hrvatskoj nitko nije procesuiran za zločine počinjene nad srpskim civilima za vrijeme i nakon te akcije”. Naveli su i da je uz porocesuirane zločine “rad na predmetima kaznenih djela ratnih zločina je i nadalje u tijeku”.

Kronologija akcije prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata

– 4. kolovoza (petak) 1995.

U 5 sati ujutro započela je vojno-redarstvena operacija “Oluja”.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok, Čista Mala, Čista Velika, Uništa, Gornji Baljci, Dabar, Novoselija, Sibić, Gora, Strašnik, Graberje, Višnjica, Predore, Uštica, Tanac te prijevoj Mali Alan i područje Dulibe – Tulove grede na Velebitu.

Srpske snage u jutarnjim satima toga dana granatirale su Dubrovnik, Biograd na moru, Gospić, Otočac, Sisak i Sunju (potom su granatirani Karlovac, Nuštar i druga naselja u Hrvatskoj); u tim napadima stradali su civili i civilni objekti.

– 5. kolovoza (subota) 1995.

Oslobođeni su: Knin s okolicom, Ljubovo, Žitnić, Lovinac, Gračac, Novi Lički Osik, Ostrovica, Primišlje, Plaški, Dubica, Vrlika, Kijevo, Drniš s okolicom, Obrovac, Benkovac, Zemunik Gornji, Biljane Gornje, Biljane Donje, Škabrnja, Nadin, Smilčić, Karin, Saborsko, Lička Jesenica, Vaganac, Ličko Petrovo Selo, Rakovica, Drežnik Grad, Željava, Medak, Petrinić Polje, Trnavec, Lički Ribnik, Gornji Poloj, Glinsko Novo Selo, Župić i Župić brdo, Šanja, Vilusi, Pecki, Luščani, Križ, Cepeliš, Strmen i druga naselja.

– 6. kolovoza (nedjelja) 1995.

Oslobođeni su: Petrinja, Kistanje, Muškovac, Kaštel Žegarski, Vrhovine, Kostajnica, Udbina, Krbava, Korenica, Bunić, Slunj, Broćanac, Plitvice, Glina, Otrić, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Stražbenica, Blinja, Umetić, Slabinje, Čaire, Utolica, Rausovac, Gornja i Donja Bačuga, Jabukovac, Banski Grabovac, Šaš, Veliki Šušnjar, Majski Trtnik, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča i druga naselja. Istoga dana kod Tržačkih Raštela, na samoj granici na Korani, susrele su se postrojbe Hrvatske vojske (general bojnik Marijan Mareković) i 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine (general Atif Dudaković).

– 7. kolovoza (ponedjeljak) 1995.

Oslobođeni su: Gornji i Donji Lapac, Mazin, Dobroselo, Boričevac, Kulen Vakuf, Cetingrad, Veljun, Krnjak, Vojnić, Gornje Mekušje, Kamensko, Tušilović, Turanj, Šanac, Jelaši i druga naselja. Izjava ministra obrane RH Gojka Šuška da je operacija završena u 18 sati toga dana, potvrdila je da konačna pobjeda hrvatskih snaga nije upitna, no ostalo je još nekoliko “džepova” otpora protivnika.

– 8. kolovoza (utorak) 1995.

Predaja pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati, značila je kraj operativnoga dijela operacije “Oluja”, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena. Primjerice, 8. kolovoza hrvatske snage ušle su u Srb, a 9. kolovoza u Vrginmost i Dvor na Uni. Porazivši neprijatelja, Hrvatska vojska stala je na međunarodno priznatu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Predsjednica Grabar-Kitarović na svečanoj akademiji u MORH-u

Predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar-Kitarović na svečanoj akademiji u Ministarstvu obrane uručila je aktivnim i umirovljenim pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske odličja, promaknuća i pohvale.

Čestitajući nazočnima Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te 20. obljetnicu vojno-redarstvene akcije Oluje, hrvatska predsjednica je rekla kako se danas prisjećamo svih poginulih hrvatskih branitelja – pripadnika oružanih i redarstvenih snaga, i onih koji su poginuli u Oluji i svih drugih, ali i civilnih žrtava poginulih u Domovinskom ratu.

Prisjetivši se dana uoči Oluje, predsjednica Grabar-Kitarović je rekla kako je, osim stvarne bojišnice, tih dana postojala i druga bojišnica koja se vodila u diplomaciji i međunarodnim odnosima. “Ta bojišnica se, naravno, nikako ne može usporediti vojnim aktivnostima jer nisu bili ugroženi životi, no imala je svoj značaj za Republiku Hrvatsku u međunarodnim odnosima”, rekla je hrvatska predsjednica.

Predsjednica Grabar-Kitarović istaknula je kako je operacija Oluja bila čista, legitimna i briljantna vojna operacija kojom je, osim oslobađanja okupiranog područja Republike Hrvatske, spriječena mogućnost genocida u susjednoj Bosni i Hercegovini te je “donijela uvjete za stvaranje trajnog mira”.

Kad je riječ o Oružanim snagama RH, hrvatska predsjednica i vrhovna zapovjednica istaknula je nužnost daljnjeg obučavanja pripadnika Oružanih snaga, ali i ulaganja u tehniku koja će pridonositi razvoju njihovih primarnih sposobnosti. Izrazila je zadovoljstvo što građani u Hrvatskoj, po istraživanjima, imaju najveće povjerenje upravo u instituciju Oružanih snaga te je dodala kako se nada da će tako biti i ubuduće.

Svoj govor uzvanicima, promaknutima, odlikovanima i pohvaljenim aktivnim i umirovljenim pripadnicima Oružanih snaga hrvatska predsjednica završila je riječima kako je mimohod Oružanih snaga 1995. bio uvod u vojno-redarstvenu operaciju Oluju.

“Nadam se kako će mimohod ove godine biti uvod u svojevrsnu ‘gospodarsku oluju’ koja bi trebala donijeti bolje uvjete za život u Hrvatskoj”, istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović.

U povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana branitelja te 20. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluje, predsjednica Republike posebno je čestitala svim pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske u zemlji i inozemstvu, svim pripadnicima policije i vatrogasaca te svim drugim žurnim službama koje bi trebale činiti novi koncept domovinske sigurnosti.

HRT ustupio svim medijima tv-signal prijenosa mimohoda i proslave u Kninu

Hrvatska radiotelevizija (HRT) svim će nacionalnim televizijama i drugim medijima ustupiti signal izravnog prijenosa današnjega svečanog mimohoda koji se održava u Zagrebu kao i signal sa sutrašnje proslave u Kninu, priopćeno je HRT.

Izravni prijenos mimohoda u Zagrebu na Prvome i Četvrtome programu HRT-a započinje u 16.55., a HRT-ove će kamere pokriti sve ključne točke na putu mimohoda. Svima koji su zainteresiranima HRT će omogućiti i prijenos putem svoje internetske stranice www.hrt.hr.

Zagrebački mimohod i sutrašnja svečanost u Kninu prenosit će se i na Hrvatskome radiju, a dodatni sadržaji pripremljeni su na posebnoj stranici danpobjede.hrt.hr.

Prijenos mimohoda HRT-ov je multimedijski projekt.

Mimohod će proći Avenijom Marina Držića, Ulicom grada Vukovara, dijelom Savske ceste te Slavonskom avenijom u Zagrebu i biti popraćen na svim navedenim lokacijama.