Solin i Supetar bilježe “demografski plus” dok su Vrlika, Imotski i Vrgorac u problemima. Demograf Šterc: “Više nas čudi mir na političkoj sceni, kao da se ovo događa negdje drugdje…”

Piše:

Katastrofalna demografska slika kojoj godinama Lijepa naša ne nalazi lijeka odavno je ispraznila učionice i škole, a prvi rezultati prošlogodišnjeg popisa stanovništva potvrdile su riječi Grašine uspješnice “Sve nas manje ima tu“. Iako trendovima prkose gradovi Solin i Supetar u Splitsko-dalmatinskoj županiji, slaba je to utjeha kada se uzme podatak kako u toj istoj županiji, u gradovima ImotskomVrgorcu ili Vrlici, na stotine ljudi u svim životnim dobima nepovratno nestaje.
Poražavajući je podatak kako je Vrliku, u posljednjih deset godina, napustila nešto manje od trećine stanovništva. 2011. godine zabilježeno je 2.177 stanovnika, 2021. 1.704. U Imotskom je razlika od 15,48 posto brojkama govoreći 1.443 stanovnika, a Vrgorac manjak od 861 stanovnika, odnosno 15,07 posto.

Prema Popisu iz 2021. Grad Hvar ima 3.998 stanovnika, 6,32 posto manje (4.251 – 2011.), Grad Kaštela ima 37.951 stanovnika, 1,9 posto manje (38.667 – 2011.), Grad Makarska ima 13.344 stanovnika, 3,67 posto manje (13.834 – 2011.),  Grad Omiš ima 14.152 stanovnika, 5,74 posto manje (14.936 – 2011.),  Grad Sinj ima 23.574 stanovnika, 5,31 posto manje (24.826 – 2011.),  Grad Split ima 178.102 stanovnika, 10,7 posto manje (161.312 – 2011.),  Grad Trilj ima 8.228 stanovnika, 10,7 posto manje (9.109 – 2011.),  Grad Trogir ima 12.429 stanovnika, 6,13 posto manje (13.192 – 2011.).

Depopulacija stanovništva nije iznenadila demografe, veli Stjepan Šterc koji je u izjavi za Dalmacija News ustvrdio kako ih više iznenađuje mirnoća, nakon objave ovih podataka, na političkoj sceni.
– Kao da se ne događaju ovakve ozbiljne stvari, bitne za hrvatsku budućnost i razvoj, kao da se sve događa negdje drugdje kaže.

– Glavni razlog odlaska ljudi je ono što se potvrdilo u anketama kada su mladi ljudi kazali kako ne mogu gledati način ovakve političke okupacije pa onda kao posljedicu diže ruke iz neuređenog prostora odlazeći u puno uređenije – jasan je demograf.

Južne županije u Hrvatskoj, objasnio je, su s manjom stopom depopulacije u usporedbi sa Slavonijom jer je tu katastrofalan proces tek počeo. No,…

– Solin je tipičan primjer zakonitosti na razini države. U urbanim aglomeracijama ti gradovi blizu makroregionalnih centara imaju porast stanovništva jer se u pravilu događa da mlađe stanovništvo iz središta, primjerice, Splita seli u Solin jer je, prvenstveno, lakše riješiti stambeno pitanje. Isto je i u Župi Dubrovačkoj, Kastvu,… – kaže Stjepan Šterc.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji pad je žitelja za 6,9 posto, gotovo 30 tisuća stasnovnika, a najveći je postotni pad u Šibensko-kninskoj županiji od 13,19 posto što u brojkama glasi 12.751. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u desetogodišnjem razdoblju je manjak od 5,78 posto, 6.706 stanovnika, a u Zadarskoj 6,03 posto, nešto više od 9.500 žitelja manje.